Dostupni linkovi

NGO i sindikat u borbi za pravo odlučivanja


Sa sjednice Predstavničkog doma, Foto: Midhat Poturović

Nagomilani problemi u državi natjerali su bosanskohercegovačke građane da se odlučnije počnu boriti za svoja prava. Nekoliko udruženja, nevladinih organizacija i sindikata ujedinili su se u građansku koordinaciju, kako bi postali ravnopravan sagovornik aktuelne vlasti i sudionik u odlučivanju. Na inicijativu građanske koordinacije, danas je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH održana rasprava o ekonomsko-socijalnom stanju u ovom entitetu. Ovo je prvi korak civilnog sektora u borbi za prava građana.

Radnici, penzioneri, borci, obespravljeni građani, prvi put ujedinjenim snagama djelovanjem kroz tzv. građansku koordinaciju pokušavaju promjeniti situaciju i natjerati vlasti na odgovornost. Pojedinačna nastojanja da se mijenja stanje nisu urodili plodom, pa je 25 nevladinih organizacija sabilo svoje redove i krenulo u akciju za prava građana. Globalna ekonomska kriza natjerala je građane da se probude i zatraže od vlasti ono što im pripada, kaže predsjednik nevladine organizacije poznatije pod imenom ACIPS, Sanel Huskić:

„Građani kao pojedinci i nosioci demokratskog sistema počinju da shvataju da ljudi koji donose odluke imaju neke obaveze prema njima. Takođe i mi imamo neka prava. Počeli smo na vrlo organizovan i koordinisan način i sprovodimo to u djelo.“

Dijana Šehić, Foto: Midhat Poturović
Prvi koraci građanske koordinacije bili su usmjereni na rješavanje ekonomsko –socijalnih problema u Federaciji BIH. Na njihovu inicijativu vođena je i rasprava u Parlamentu Federacije. Dijana Šehić iz Udruženja „Prava za sve“ govori o mjerama koje se moraju poduzeti:

„Mi smo dali jedan niz kratkoročnih mjera za koje smatramo da su u ovom trenutku vrlo lako sprovodive i oko kojih ne bi trebalo da bude rasprave. Mislim da se ovog časa oko toga trebaju dići ruke i da se u roku od 15 dana trebaju donijeti neke odluke. Na primjer da se ukinu paušali, topli obroci, naknade za rad u komisijima, korištenje poslovnih vozila kada to nije potrebno, itd. To su uštede koje nisu enormne, ali od nečega se treba početi.“

Sve veći broj otpuštenih radnika, nelegalna privatizacija, korupcija, kriminal, loš standard gradjana, a posebno penzionera, razlozi su zbog kojih se nadležni trebaju zabrinuti, a građani reagovati, kaže predsjednik Udruženja penzionera BiH Esad Topalović:

Oni nemaju moralne odgovornosti i tu onda neko mora da bude pretpostavljeni. Ti pretpostavljeni moraju biti građani. U ovom slučaju predstavnici civilnog sektora.
„Moje mišljenje je da ova vlast ne shvata probleme koji su nas zadesili. Ekonomska i socijalna problematika, koja je po njihovim pričama izazvana svjetskom ekonomskom krizom, je demagoška. Ako uzmemo posljednjih 14 godina rada Vlade i parlamenta vidjećemo da se samo „kupovao“ socijalni mir. Poslanici ne shvataju ozbiljnost situacije jer je njima dobro. Ako jedan poslanik po primanjima vrijedi 15 penzionera, ili jedan direktor ima primanja kao 33 penzionera, onda ja ne znam šta oni misle!“

Interesi nekoliko stotina hiljada građana Federacije BiH trenutno su u pitanju, a odabrani predstavnici vlasti moraju se oglasiti na njihove zahtjeve, kaže Demir Mahmutćehajić iz pokreta „Dosta“:

„U ljudskoj psihologiji je da mora da postojati neka alatka koja te poziva na odgovornost. To je tvoj pretpostavljeni, ili je to moralna odgovornost. Oni nemaju moralne odgovornosti i tu onda neko mora da bude pretpostavljeni. Ti pretpostavljeni moraju biti građani. U ovom slučaju predstavnici civilnog sektora. To je ono što mi pokušavamo ovdje da uradimo. Da im pokažemo da iznad njih postoje pretpostavljeni, a to su građani.“

Iako su predstavnici parlamenta Federacije pristali da građani direktno iznesu svoje mišljenje za izlazak iz krize, tokom sjednice polovina poslanika nije dobila materijal građanske koordinacije u kojem su se nalazile predložene mjere. Možda je to znak da nisu shvatili ozbiljno građansku koordinaciju. Dijana Šehić na to odgovara:

Darko Brkan, Foto: Midhat Poturović
„Mislim da bi im bilo bolje da nas ozbiljno shvate! Mi imamo snage da pokrenemo stvari i da konačno pozovemo ljude na odgovornost i da kažemo ko je taj ko neće dići ruku i ko neće poduzeti sve da se stanje u ovoj zemlji konkretno promijeni. I to donošenjem konkretnih mjera, a ne demagogijom!“

Ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere, nevladine organizacije i udruženja građana upozoravaju da će pozvati na neposluh i na masovne proteste, naglašava Darko Brkan iz pokreta Dosta:

„Mi ćemo zadržati pritisak i neke druge mjere osim razgovora, ako za to bude bilo potrebe. Na kraju krajeva biće i izbori pa će se i tako vidjeti kome građanke i građani ove države daju prednost.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG