Dostupni linkovi

Slijedi i radnički bunt


Sa jednog od prošlogodišnjih radničkih prosvjeda

Uz studentske prosvjede, koji ne prestaju, hrvatska se Vlada nalazi i pred velikim radničkim buntom. Naime, većina javnih službi u Hrvatskoj, osim liječnika, kreće 12. svibnja u štrajk - za obranu dostojanstva i cijene svoga rada. Ogorčeni zbog ukidanja povišice plaća, za štrajk se na referendumu izjasnilo čak tri četvrtine sindikalnog članstva, što čini više od 100.000 zaposlenih u prosvjeti, znanosti, zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi.

"Pitanje u referendumu je bilo - Hoćete li sudjelovati u štrajku za dostojanstvo i pravednu cijenu našeg rada. Tri četvrtine ljudi se odazvalo, a 86 posto je reklo Hoćemo i 12. 5. počinje štrajk."

Takva plebiscitarna odluka, kaže predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja, Zvonimir Laktašić, samo potvrđuje koliko su duboko zaposleni u javnim službama u Hrvatskoj nezadovoljni i da su shvatili da svoja prava mogu ostvariti samo borbom.

Jedino je neizvjesno hoće li s ostalima štrajkati i liječnici jer ih je na referendum izišlo svega 46 posto, no medicinske sestre, zajedno s ostalima, idu u štrajk. Predsjednica tog sindikata, Anica Prašnjak:

"Medicinske sestre idu u štrajk. One su 68 posto izašle na referendum, a od toga se 82 posto sestara izjasnilo za štrajk. Znači mi nemamo pravo gledati na liječnike. Medicinske sestre su odlučile što će učiniti, bez obzira što će ostali djelatnici u zdravstvu učiniti."

Početkom aprila ove godine održan je prosvjed zaposlenih u osnovnih i srednjim školama, Foto: Enis Zebić
Štrajk će pratiti i veliki prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, koji će se održati 14. ili 16. svibnja. Vilim Ribič iz Sindikata znanosti ponavlja zahtjeve:

"Meni se čini da tu ima samo jedan pravedan, jednostavan, normalan ljudski zahtjev. Što ste nam oteli, sada nam to vratite. Neka nam vrate ovu razliku, što će plaće, ako će rasti u privredi od svibnja pa do izlaska iz krize, neka nam tu razliku nadoknade. Oteli su je i dali su je kapitalu, dali su bespovratno poduzetnicima 500 miliona eura, a studentski zahtjev, u tako velikoj vrijednosti, kao što je besplatno školovanje, košta 300 - 400 miliona eura."

Potpredsjednica Vlade, Jadranka Kosor, izjavila je jučer kako bi ispunjenje zahtjeva sindikata javnih službi o vraćanju oduzetih šest posto plaće značilo ništa drugo do raspad javnih financija u Hrvatskoj:

"Nakon konsultacija sa vodećim ekonomskim stručnjacima čiji izračuni govore da bi to značilo povećanje osnovice plaća preko 30 posto u dvije do tri godine."


Ribič to opovrgava i pojašnjava da je riječ samo o 19,6 posto povećanja:

"Naših 19,6 posto bi bilo šest milijardi kuna u tri godine. To jedva da je jedan ili dva posto. Kako jedan ili dva posto godišnje može izazvati raspad javnih financija? Ne znamo koji puta gospođa Kosor ne govori istinu. Sve je to sila toga da se prevari i podvali, to je politika trika i manipulacije, a nije politika rješavanja problema. Tko bi mogao ne započeti štrajk sa obrazloženjem da je nama naša Vlada ponudila da se 2013. vratimo na razinu od 2008. godine."


Od prosvjeda ne odustaju ni studenti, osobito zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odakle je i krenula nezavisna inicijativa za besplatnim školovanjem. Kako studenti i dalje blokiraju taj fakultet, dekan traži alternativne prostore za održavanje nastave.

Studenti također optužuju Vladu i ministra da zamagljuje istinu ponudom o besplatnom školovanju za uspješne:

"Što smo uspjeli shvatiti radi se o preinaci i preformulaciji modela kojeg već imamo, a to bi značilo uvođenje linearnog sustava, za koji znamo da postoji na nekim fakultetima, koji je na ovom fakultetu jako teško, skoro nemoguće, uvesti."

Zbog duljine studentskog bunta već je upitan legitiman završetak akademske godine, a potraje li dulje i štrajk u javnim službama, osobito u osnovnom i srednjem školstvu, stvari će se, priznaje Ribič, jako zakomplicirati:

"Ali imam ideju! Da se ovaj prosvjed nazove, da se održi pod geslom - pokrenimo Hrvatsku jer ovi to nisu napravili već šest godina. Pokrenimo je znanjem i ulaganjem u znanje. To je jedini način da u XXI stoljeću pokrenemo Hrvatsku."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG