Dostupni linkovi

Ukoliko se obistini predviđanje Zavoda za zapošljavanje, ovog ljeta će u domaćem ugostiteljstvu i turizmu posao naći 15.000 sezonaca. Iznenađuje da se i pored prognoza da će zbog svjetske ekonomske krize ova grana privrede doživjeti značajan pad, potreba za sezonskom radnom snagom projektuje se na prošlogodišnjem nivou.

Crnogorski Zavod za zapošljavanje procjenjuje da će ovog ljeta u sektoru turizma biti zaposleno 15.000 sezonaca, što je na prošlogodišnjem nivou zapošljavanja sezonaca u ovoj grani privrede. Imajući u vidu procjene da će turizam zbog svjetske ekonomske krize zabilježiti ozbiljan pad i na globalnom i na lokalnom novou, postavlja se pitanje da li su procjene o potrebama za sezonskom radnom snagom realne.

Direktor Hotelsko-turističkog preduzeća "Primorje" Predrag Jelušić kaže da sadašnji pokazatelji govore da će sezona biti bolja nego što je to izgledalo u prvi mah:

"Podaci koje u zadnje vrijeme dobijamo od naših agencija, kao partnera i turoperatora, govore da je ipak, kako se približavamo sezoni, interesovanje veće nego što je bilo u januaru i februaru mjesecu. Nama kao turističkim radnicima, ovi pokazatelji omogućavaju da lakše planiramo neke svoje organizacione potrebe kao što je prijem radnika."


Crnogorsko tržište radne snage karakteriše fenomen strukturne nezaposlenosti, odnosno ponuda radne snage koju niko ne traži, a potražnja profila kog nema u ponudi. Primjera radi, poslodavci traže školovane konobare, a na tržištu se nude tekstilni radnici. Ta neravnoteža se pegla zapošljavanjem stranaca, odnosno radne snage koja uglavnom dolazi iz susjednih zemalja. Za fenomen zapošljavanja stranaca postoji više razloga. Slaba mobilnost radne snage, odnosno nedostatak volje nezaposlenih iz unutrašnjosti da preko sezone rade na primorju. Drugi razlog je neizgrađena kultura sezonskog zapošljavanja srednjoškolaca i studenata. Treći je, može se reći, sistemskog karaktera. Božidar Šišević, samostalni savjetnik u Centru za ljudske resurse Zavoda za zapošljavanje:

"Vrlo značajno u vezi problematike zapošljavanja je da u Crnoj Gori za pojedina zanimanja kao što je građevinarstvo jednostavno malo je urađeno na usmjeravanju mladih na ta zanimanja. Tu tradicija ima velikog uticaja. Uložena su značajna novčana sredstva u centre za obuku i stimulisanje takvih prekvalifikacija, dokvalifikacija, ali u odnosu na potrebe, to je zaista mali broj i mi imamo taj paradoks u Crnoj Gori, koji pratim dvadeset godina i o kom sam dosta pisao: što veći broj nezaposlenih, to je veći pritisak na upis na pojedine srednje škole i fakultete."


Direktor HTP "Primorje" Predrag Jelušić, međutim, kaže da se ove godine uočava rast broja zaposlenih sezonaca iz Crne Gore:

"Na primjer, možda je svega 20 posto, možda čak i 15 posto, ljudi koji nijesu iz Crne Gore. Gledajući ugovore koje potpisujem vidim da se radi o ugovorima koji nijesu naši stalni radnici, da su to ljudi iz Pljevalja, Žabljaka, Bijeloga Polja, Podgorice, Boke Kotorske, ali zato je u ovom periodu znatno manji broj nerezidenata nego što je bio prošle godine."


I građevinarstvo koje je prošle godine takođe zapošljavalo veliki broj sezonaca sa velikim učešćem strane radne snage ove godine će manje zapošljavati nerezidente. Ovdje se ipak po svemu sudeći ne radi o većoj ponudi domaće radne snage već o efektima ekonomske krize. Maja Krstajić, portparol građevinskog preduzeća "Čelebić":

"Planirali smo izgradnju velikog sportskog centra, spa bazena, koji bi se nalazili u Donjoj Gorici kod Univerziteta Donja Gorica. Mi smo imali velike planove. Recesija je uticala na to da moramo da budemo skromni kada su naši planovi u pitanju zbog toga što te buduće projekte ne možemo u ovom trenutku finansijski da zaokružimo. To su veliki projekti tipa Delta City-a, UDG-a, Atlas Centra koji gradi, Atlas Grupa i tako dalje. To su veliki projekti koji iziskuju veliku potrebu za radnom snagom, međutim, u ovom trenuktu u Crnoj Gori nema velikih projekata. Oni koji su započeti da, oni se razvijaju, ali da se započne nešto novo, u ovom trenutku nije najrealnije. Zbog toga je došlo do pada potražnje za građevinskom radnom snagom."
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG