Dostupni linkovi

Slovenačke rezerve prema Rehnovom prijedlogu


Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar ustvrdio je u ponedjeljak za Slovensku televiziju kako prijedlog europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna o rješenju graničnog spora s Hrvatskom za Sloveniju nije neprihvatljiv.

Žbogar je odbio medijske špekulacije da je Rehnov prijedlog sporazuma o arbitraži za Sloveniju neprihvatljiv jer ne sadrži "načelo pravičnosti" i ne osigurava kontakt Slovenije s otvorenim morem, te je pojasnio da se radi o prijedlogu koji nije konačan i na koji su moguće dopune.

"Rehnov prijedlog sadrži i elemente koje je istakla Slovenija, u njemu je zapisana i pravičnost i kontakt s morem"
, rekao je Žbogar, dodajući da se u Sloveniji sada vodi rasprava da li su ti slovenski zahtjevi u prijedlogu uključeni "u dovoljnoj mjeri". Raspravlja se, kako je dodao Žbogar, i o tome da li Rehnov prijedlog sporazuma možda "na bilo koji način" prejudicira granično rješenje jer se ono ne može prejudicirati nego je to stvar odluke budućeg arbitražnog suda.

Slovenski šef diplomacije istaknuo je u razgovoru za emisiju "Studio city" drugog programa Slovenske nacionalne televizije da će premijer Pahor u srijedu, na sastanku s liderima svih parlamentarnih stranaka, pokušati održati jedinstvo slovenske politike oko graničnog spora s Hrvatskom koje je prisutno sve od kraja prošle godine, kad je Slovenija blokirala hrvatske pristupne pregovore.

U vezi s blokadom, Žbogar je ponovio stajalište Ljubljane da je nije izazvala Slovenija unošenjem bilateralnog pitanja u pristupni proces EU-a s Hrvatskom, nego da je Hrvatska "dokumente i zemljovide", koji po Ljubljani prejudiciraju granicu, dostavila Europskoj komisiji tijekom pregovora.

"Nismo mi, nego Hrvatska to pitanje unijeli u pregovore s EU-om. Kad bi Hrvatska stvarno željela riješiti pitanje granice i blokade, bilo bi najelegantnije da te dokumente i zemljovide povuče"
, rekao je Žbogar.

Ljubljansko "Delo" u utorak piše kako će Slovenija vjerojatno tražiti izmjene posljednjeg prijedloga europskog povjerenika Ollija Rehna o rješavanju graničnog prijepora s Hrvatskom, kojim su posebno nezadovoljni političari parlamentarne desnice.

Kritičari tvrde da je treći članak Rehnova prijedloga dvosmislen kada je riječ o načinu razgraničenja na moru i da Sloveniji ne priznaje "status pomorske države", jer precizno ne navodi njezin izlaz na otvoreno more, čime bi Slovenija "izgubila pravo na proglašenje morskih pojasa". Također, jasno se ne spominje niti "načelo pravičnosti" (ex aequo et bono) na kojem cijelo vrijeme spora inzistira slovenska vlada.

Uz to, kritičari prijedloga navode da bi on Sloveniju obvezao na deblokadu hrvatskih pregovora odmah nakon što ga dvije države potvrde razmjenom nota i potpisom, dakle prije potvrde u dvama parlamentima.

Slovenski eurozastupnik Jelko Kacin izjavio je za "Delo" da će Slovenija na Rehnov prijedlog "staviti neke nove zahtjeve", te da će više o tome biti poznato u srijedu nakon sastanka premijera Boruta Pahora s političkim strankama. Kacin također kaže da Slovenija ne može ubrzati hrvatske pristupne pregovore jer su oni usporeni i zbog topničkih dnevnika koji nisu dostavljeni sudu u Haagu i sporog provođenja reformi u nekim područjima.

Delo, objavivši faksimil Rehnova prijedloga, navodi da je prema sporazumu zadaća arbitražnog suda određivanje granice na moru i kopnu po pravilma međunarodnog prava te određivanje režima za korištenje aktvatorija i dodira Slovenije s otvorenim morem. Ako Hrvatska i Slovenija u roku mjesec ne uspiju definirati predmet graničnog spora, onda će arbitražni sud to učiniti sam, na temelju argumentacije dviju strana i na njihov zahtjev.

Kad je riječ o samom arbitražnom sudu, prema informacijama što ih prenosi Delo, on bi donosio odluke većinom glasova i u tajnom postupku. Dvije ugovorne strane imenuju predstavnika koji će biti njihov posrednik u odnosu s aribtražnim sudom, a uz to mogu imati i pomoć posebnog odvjetnika. Troškovi takvog arbitražnog postupka ravnomjerno se dijele na Sloveniju i Hrvatsku. Mjesto arbitraže je Bruxelles.

Delo također navodi da nacrt sporazuma predviđa da će arbitražni sud nastojati svoj pravorijek o graničnom sporu donijeti godinu dana nakon svoga osnivanja.

Prema Rehnovoj inicijativi, presuda arbitražnog suda obvezujuća je i ona znači konačno rješenje spora. Dvije ugovorne strane (Hrvatska i Slovenija) moraju u roku šest mjeseci nakon što se donese pravorijek poduzeti sve potrebno kako bi se on i primijenio, uključujući i promjenu svojih nacionalnih zakona, ako to po presudi bude potrebno učiniti.

(Izvor: Hina)
XS
SM
MD
LG