Dostupni linkovi

U Parlamentu BiH danas je vođena rasprava o prijedlogu zakona koji bi obezbijedio proporcionalnu etničku zastupljenost u organima uprave i lokalne samouprave u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine, posljednjeg koji je urađen u ovoj zemlji. Poslanici stranaka iz Republike Srpske usprotivili su se predloženom zakonskom rješenju jer smatraju da je potrebno samo pronaći načine da se ispoštuje postojeća Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Drugi poslanici su bili mišljenja da bi ovo bio “prvi pokušaj poništavanja rezultata etničkog čišćenja”.

Etnička zastupljenost sva tri naroda prema popisu stanovništva iz 1991.godine, u Bosni i Hercegovini se provodi isključivo na državnom nivou. Uprkos odluci Ustavnog suda BiH iz 2000. godine o konstitutivnosti svih naroda na cijelom području zemlje, etnička zastupljenost nikada nije provedena na nižim nivoima vlasti. Tako se dešava da u gradovima, bez obzira kom entitetu pripadaju, se zapošljavaju isključivo pripadnici većinskog naroda u tom mjestu.

Zbog takve situacije, Klub poslanika SDA u parlamentarnu proceduru uputio je Prijedlog zakona o obezbjeđenju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave u BiH. Zakonom se predviđa da na svim nivoima vlasti bude ispoštovana etnička zastupljenost u skladu sa rezultatima popisa iz 1991. godine. Poslanik SDA Šemsudin Mehmedović:

Kakvu vi imate nadu u održiv povratak, ukoliko među povratničkom populacijom imate mlade ljude koji su završili fakultete i koji se ne mogu zaposliti tamo gdje žive
„U ovom zakonu predviđene su i kaznene odredbe kojima želimo da se uozbilji provođenje ove ustavne kategorije jer kaznene odredbe zapravo povećavaju stepen odgovornosti onih koji ne žele da provode Odluku o konstitutivnosti naroda.“

Incijativa SDA naišla je na odobravanje uglavnom poslanika iz reda bošnjačkog naroda. Oni smatraju kako će etničkom zastupljenosti prilikom zapošljavanja na svim nivoima vlasti biti potpomognut povratak. Poslanik Šefik Džaferović:

„U multietničkoj državi kakva je BiH odnositi se spram ovoga pitanja na način na koji smo se odnosili do sada zapravo predstavlja zabijanje glave u pijesak i mirenje sa postojećom situacijom. Ja neću da se pomirim sa tim, niti mislim da bilo ko od nas treba da se pomiri sa tim. Trebaju nam pozitivni koraci, trebaju nam pozitivni podstreci da se tako nešto konačno počne primjenjivati u BiH. Kakvu vi imate nadu u održiv povratak, ukoliko među povratničkom populacijom imate mlade ljude koji su završili fakultete i koji se ne mogu zaposliti tamo gdje žive?“


Da li smo mi time što smo jednom broju građana dali neka prava, a zahvaljujući tim pravima, uzeli prava onim drugima, možemo smatrati distignućem ovog zakona?
Poslanici iz RS ocjenjuju da je prijedlog zakona suprotan međunarodnim konvencijama i domaćem zakonodavstvu. Oni tvrde da se radi o zakonu kojim se krše ljudska prava jer će radnici ostajati bez posla kako bi na ta radna mjesta bile zaposlene osobe odgovarajuće etničke pripadnosti. Poslanik Momčilo Novaković:

„Da li je davanje prava nekome uz kršenje prava drugog pozitivan efekat ovog zakona? Ili negativan? Da li smo mi time što smo jednom broju građana dali neka prava, a zahvaljujući tim pravima, uzeli prava onim drugima, možemo smatrati distignućem ovog zakona?“


Zamjenik predsjedavajućeg državnog Parlamenta Milorad Živković:

„Ova skupština nema nikakav ustavni osnov donositi ovaj zakon. Problemi o kojim ste govorili je stvar lokalne uprave, samouprave i opština i tamo se ti problemi treba da rješavaju.“


Ovaj zakon je prvi konkretan pokušaj, on nije savršen ali je konkretan pokušaj da se makar malo u organima uprave anuliraju vrlo uspješni rezultati etničkog čišćenja u BiH.
Za Niku Lozančića, također zamjenika predsjedavajućeg državnog Parlamenta, prijedlog zakona je dobar. On ističe da je njegovo nedonošenje tokom proteklih 15 godina rezultovalo da povratak nije uspješan, a demografska slika ne odgovara onoj iz 1991.godine:

„Pozivanje na politikanstvo, pozivanje na etničko prebrojavanje, pa samo što još nije ovaj zakon nazvan rasističkim - je morbidno. Jer ovaj zakon je prvi konkretan pokušaj, on nije savršen ali je konkretan pokušaj da se makar malo u organima uprave anuliraju vrlo uspješni rezultati etničkog čišćenja u BiH.“


Poslanik opozicione partije SDP-a u Parlamentu BiH Jozo Križanović:

„Neupitna je ustavna utemeljenost ovog zakona, neupitna je potreba proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u organima uprave. To je i ustavna obaveza. Međutim, praksa nam je, nažalost, loša i nezadovoljavajuća i mislim da se zbog toga pojavljuje potreba donošenja ovog zakona. Dobra strana ovog zakona je što ulazi u proceduru i nalazi određene postupke kako se to radi. Složio bih se, također, da postoje određene nedoumice da li je svaka od ovih predloženih odredaba - kako se to postiže i koji su to rokovi kad se to treba osigurati - i mislim da se u proceduri rasprave o ovom zakonu, pročešljavanjem kroz određene amandmane mogu eventualno neke nesuglasice otkloniti ili popraviti.“


Prema Prijedlogu zakona o obezbjeđenju proporcionalne etničke zastupljenosti u organima uprave i lokalne samouprave u BiH, predviđeno je da se pri zapošljavanju prednost daje predstavnicima tzv. manjinskim narodima. Za nadziranje provođenja zakona bilo bi zaduženo Ministarstvo pravde BiH. Predložene su i kazne za njegovo kršenje u iznosu od 1.000 do 10.000 KM ili do tri godine zatvora za odgovornu osobu u organu uprave.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG