Dostupni linkovi

Zaštita domaće proizvodnje mimo pravila CEFTE?


Članice CEFTA sporazuma, po godinama kako su pristupale

Parlament BiH usvojio je principe Prijedloga zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA. Zakonom se traži vraćanje pune carinske tarife za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske i Srbije. Ova namjera BiH već je izazvala reakcije u susjednim zemljama.

Različite reakcije prouzrokovane mogućnošću usvajanja zakona o zaštiti domaće proizvodnje prijete da poremete trgovinske odnose u regiji. Na mogućnost usvajanja zakona već je reagovalo Ministarstvo za vanjske poslove i evropske integracije Hrvatske, koje traži obustavu postupka kako se ne bi narušili privredni odnosi među državama. Pored toga, prijete da naruše i odnose BiH sa EU, upozorava ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević:

Predstavnici Udruženja poljoprivrednika u BiH smatraju kako je konačno država stala iza domaće proizvodnje nakon što je nije stimulisala u dovoljnoj mjeri.

„Međunarodni sporazumi se derogiraju. Oni su u koliziji s predloženim zakonom. Gotovo svakodnevno sam u prilici kontaktirati sa predstavnicima prije svega zemalja u okruženju i ambasada nekih izuzetno značajnih zemalja, koji kažu: ’Gospodo, ovo je CEFTA proba da li ste kadri poštivati Sporazum o stabilizaciji. Vodite računa o tome šta se dešava’.“


No, unatoč protivljenjima predstavnika Evropske komisije u BiH, Direkcije za evropske integracije BiH, te pojedinih ministarstava u zemlji koji su dali negativnu ocjenu zakonu, pobornici su više nego zadovoljni. Predstavnici Udruženja poljoprivrednika u BiH smatraju kako je konačno država stala iza domaće proizvodnje nakon što je nije stimulisala u dovoljnoj mjeri, kaže Miro Pejić, predsjednik Udruženja, uz napomenu da je država imala i drugih načina da stimuliše proizvođače:

„Prije ratifikacije Sporazuma CEFTE Zastupnički dom Parlamentarne skupštine je naložio Vijeću ministara da u roku od 60 dana iziđe sa paketom mjera koji će balansirati primjenu Sporazuma. Unatoč toga što imamo negativne posljedice Sporazuma, niti jedna mjera nije primijenjena, niti je to izbalansirano kroz poticajne mjere. Pratimo li situaciju da ni poticaji iz prošle godine, koji su minorni u odnosu na naše susjedne države koje imaju otvoreno tržište na našem prostoru, nisu isplaćeni, onda ne možemo očekivati ništa drugo nego tražiti od državne razine, koja već ne izdvaja sredstva u poticajnu politiku, da barem napravi onda nekakvu graničnu zapreku.“


Predlagač zakona Jerko Ivanković Lijanović kaže kako je zakon spas za domaće proizvođače, te se kontramjera koje bi mogle uslijediti od strane zemalja supotpisnica ugovora ne plaši:

Doris Pak: To nije u skladu s CEFTOM. Vi ste članica CEFTE i ne možete se kao takvi ponašati kao da živite negdje u oblacima i nije vas briga za susjede.
„Ono što bi bilo dobro, to je da susjedi uvedu kontramjere na ovaj zakon jer bi onda BiH dobila mogućnost da nema samo ovako jednu usku paletu proizvoda unutar zaštite nego bi imala mogućnost da zaštiti kompletnu poljopriverdnu proizvodnju, gdje bi negdje izravno korist bila za proračune oko 500 miliona KM, gdje bi se od tih 500 miliona mogli našim izvoznicima, koji izvoze u te zemlje i naplaćuje im se carina, dati dodatne poticaje koji bi praktično anulirali te kontramjere - i efekt bi bio da bi prozvođači iz BiH imali isti status u susjednim zemljama.“


Zastupnica u Evropskom parlamentu Doris Pak (Pack), koja boravi u posjeti BiH, također je apelovala da se zakon ne usvoji, te da ga u krajnjoj liniji zaustavi visoki predstavnik:

„Mnogo je srpskih poljoprivrednika u RS ili Bošnjaka ili Hrvata koji ne mogu izaći na tržište. Umjesto zaštite treba im pomoći da budu konkurentniji. Ne, nego se pravi zakon! Nadam se da, ako ga niko ne zaustavi, visoki predstavnik bi trebao. To je ludost. Poslovni svijet bi trebao da se oglasi. Ali mislim da ima biznismena koji ga žele. Molim vas, ako ih ima, recite, ja ne mogu jer nemam dokaze. To nije u skladu s CEFTOM. Vi ste članica CEFTE i ne možete se kao takvi ponašati kao da živite negdje u oblacima i nije vas briga za susjede.“


Miro Pejić: Hrvatska i Srbija su takođe kada smo imali manjak žitarica uvele izvoznu carinu na žitarice koje su bivale skuplje i nedostupne za bh. proizvođače, te su nas time još dodatno uništavale.
No, susjedne zemlje, ističe Pejić, i ranije su kršile Sporazum prema BiH, i to bez ikakvih sankcija, i navodi primjer:

„Hrvatska i Srbija su takođe kada smo imali manjak žitarica uvele izvoznu carinu na žitarice koje su bivale skuplje i nedostupne za bh. proizvođače, te su nas time još dodatno uništavale. Zabranjivale su uvoz određenih proizvoda izmišljajući priču o pojedinim zaraznim bolestima koje kod nas nikad nisu evidentirane. Sa Republikom Turskom imamo sporazum o slobodnoj trgovini koji se također krši jednostrano od strane Turske uvođenjem zabrane uvoza goveđeg mesa. Crna Gora također je potpisnica Sporazuma CEFTA i oni primjenjuju taksu od 16 posto na sezonske carine na sve robe koje u tom trenutku prispijevaju na njihovo tržište.“


Profesor na Ekonomskom falultetu u Sarajevu Besim Čulahović kaže kako bi ovaj zakon mogao pokazati da je BiH neozbiljan partner:

„Nadam se da neće biti donijet. Zaista krši sva pravila CEFTE i sva pravila Svjetske trgovinske organizacije i prijeti da BiH, odnosno njene vlasti učini nepouzdanim partnerom koji ne ispunjava međunarodne obaveze.“


Bosanskohercegovački proizvođači, tvrde pobornici zakona, su u teškoj situaciji, argumantirajući tvrdnju odnosom uvoza i izvoza u BiH u 2007. godini. Sa Hrvatskom je bio 6:1 u korist susjeda, a sa Srbijom 7:1 u korist Srbije. Prije nego što zakon bude konačno usvojen, Ministarstvo vanjske trgovine trebalo bi napraviti konsultacije sa susjednim zemljama oko regulisanja poremećaja uvoza.

U Crnoj Gori razumijevanje za odluku bh. vlasti


Iako odluka bh. vlasti nije u skladu sa CEFTA sporazumom kojim je od zemalja Zapadnog Balkana stvoreno jedinstveno tržište bez carina, u Crnoj Gori se ova odluka ne tumači kao krah CEFTA-e, već kao reakcija na teškoće u uslovima ekonomske krize.

Uprkos karakteru CEFTA sporazuma koji je Zapadni Balkan definisao kao jedinstveno tržište bez međusobnih carina, Bosna i Hercegovina je jučerašnjom odlukom parlamenta uvela carine na sve poljoprivredne proizvode koji se u tu zemlju uvoze iz Srbije i Hrvatske.

Ljiljana Filipović: Jasno je da se BiH nalazi u teškoj situaciji, zbog izuzetno visokog deficita u robnom prometu, posebno u robnom prometu sa Srbijom i Hrvatskom. Međutim, uslovi krize diktiraju da se svako snalazi na svoj način kako bi se ublažile negativne posljedice aktuelnog poslovanja.
U CEFTA su 2006. godine ušle: Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Kosovo koji zajedno predstavljaju cjelinu od skoro 30 miliona stanovnika, u okviru koje se trgovina odvija slobodno, bez carina i drugih barijera. Svrha sporazuma je unapređenje poslova za dalje podsticanje investicija, proširenje trgovine, uklanjanje barijera i poremećaja u trgovini, i obezbijeđivanje pravičnih uslova konkurencije. Novi bosanskohercegovački zakon iznova uvodi pune carinske stope prilikom uvoza: svih proizvoda od mesa, mlijeka, voća, povrća i alkoholnih pića iz Srbije i Hrvatske. Iako se ovo ne odnosi direktno na Crnu Goru, postavlja se pitanje indirektnog uticaja, odnosno, da li se radi o početku kraja CEFTA sporazuma.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović za naš Radio kaže da ova odluka nema nikakvog uticaja na Crnu Goru, i da ona ne znači neuspjeh CEFTA-e, već samo odgovor na krizu:

"Jasno je da se Bosna i Hercegovina nalazi u teškoj situaciji, zbog izuzetno visokog deficita u robnom prometu, posebno u robnom prometu sa Srbijom i Hrvatskom. Međutim, uslovi krize diktiraju da se svako snalazi na svoj način kako bi se ublažile negativne posljedice aktuelnog poslovanja. Za Crnu Goru CEFTA sporazum odnosno regionalna saradnja, je od izuzetne važnosti i nije mi poznato da kod nas još uvijek postoji mogućnost ili neka najava da će doći do kršenja sporazuma, mada i Crna Gora ima deficit sa svim potpisnicama osim sa Kosovom."


RSE: Da li ova odluka može imati bilo kakvog direktnog uticaja na samu Crnu Goru?

Filipović: Ovakva odluka ne bi trebalo da ima nikakav direktan uticaj.

Profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Danijela Jaćimović Vojinović takođe smatra da se ne radi o krahu CEFTA sporazuma već o pauzi u njegovoj primjeni:

"Definitvno, ne mogu zemlje Zapadnog Balkana biti imune na dešavanja i nevolje koje donosi finansijska kriza. U svakom slučaju, finansijska kriza ima svoj vremenski rok, a budućnost zemalja Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji, a Evropska unija je tu veoma jasna da se zemlje Zapadnog Balkana moraju ekonomski i politički integrisati i onda kao takve ući u Evropsku uniju. Uvođenje protekcionističkih mjera malo će odložiti ovaj put, ali u svakom slučaju CEFTA je nešto što mora funkcionisati u ovim zemljama."


CEFTA sporazum je tek bio na putu da zaživi u punoj mjeri, kaže profesor Danijela Jaćimović Vojinović, koja naglašava da je ovaj aranžman ipak neminovnost, jer će put ka Evropskoj uniji biti brži ukoliko se ovaj sporazum bude brže i u potpunosti primjenjivao":

„Nije lako smanjivati carinske barijere u okviru regiona. Zemlje su ionako dosta ekonomski slabe, a liberalizacija je uvijek bolna i dugoročna. Ipak, naše zemlje nemaju previše vremena, jer svi želimo što ranije ući na tržišta Evropske unije, postati punopravni članovi, a tamo nas očekuje apsolutno slobodna trgovina sa 27 - 28 mogućih članica Evropske unije."
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG