Dostupni linkovi

Čini se da su tiha diplomacija i napori povjerenika Europske komisije za proširenje Ollija Rehna na prevladavaju otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije urodili plodom. Obje strane procjenjuju kako je najnovije kompromisno rješenje bliže njihovoj poziciji, nego onoj drugoj. U Hrvatskoj očekuju skoru slovensku deblokadu pristupnih pregovora s EU.

Najnoviji kompromisni prijedlog rješenja graničnog spora Hrvatske i Slovenije sadrži formiranje međunarodnog arbitražnog suda od pet sudaca – po jednog bi izabrale Hrvatske i Slovenija, a trojicu bi odabrale zajedno. Ako se ne dogovore, predviđa se da ih imenuje predsjednik Međunarodnog suda pravde. Hrvatska u takvom rješenju dobija da se graničnu crtu na kopnu i moru određuje po pravilima i načelima međunarodnog prava, a ne udovoljava se njezinom zahtjevu da odluku donese međunarodno pravosudno tijelo. Pitanja korištenja morskog područja kao i kontakt Slovenije s otvorenim morem definirali bi se na osnovu međunarodnog prava, ali i dobrosusjedskih odnosa i principa pravičnosti, pa se tako izlazi u susret i slovenskim zahtjevima.

Tajna uspjeha bila je u Rehnovoj tvrdoglavosti i motiviranosti, procjenjuje u izjavi za naš radio politički analitičar Davor Gjenero:

Davor Gjenero
„Ovo nije uspjeh klasične 'tihe diplomacije', već je uspjeh europskog načela političkog funkcionirana. Ako govorimo o uspjehu, onda je to uspjeh povjerenika Rehna i 'predsjedničke trojke' Europske unije zbog toga što su uspjeli naći rješenje koje je s jedne strane pragmatično, a koje sa druge strane ne gazi temeljna načela.“

Socijaldemokratski potpredsjednik Hrvatskog sabora i dobar poznavatelj euroatlantskih integracija Neven Mimica kaže da je jedna od dobrih vijesti za Hrvatsku, to što je sada „loptica“ na slovenskoj strani stola.

„U situaciji ako Slovenija bude ta koja odbija europsko posredovanje, tada definitivno raste onaj unutarnji europski pritisak na Sloveniju, što je vrlo važan, gotovo presudan element da Slovenija odustane od blokade hrvatskih pregovora. To mora biti kombinacija europske unutarnje spremnosti da Sloveniji kažu ono što joj treba reći u pogledu europskog načina rješavanja sporova, a sa druge strane u kombinaciji treba biti i naša odlučnost da ne odustajemo od svojih načela.“

Vesna Pusić
Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar kazao je pak kako najnoviji Rehnov prijedlog ne odvaja deblokadu pregovora od pitanja granice, nego da će do deblokade doći tek kada prijedlog sporazuma bude dogovoren, usklađen i prihvaćen u oba nacionalna parlamenta. Hrvatska je percepcija nešto drugačija. Za Hrvatsku je važno da se pregovori o granici odvoje od pristupnih pregovora, kazala je danas oporbena predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić:

„To se upravo događa! Nama je u interesu da se granica riješi na temelju međunarodnog prava, ali isto tako da to rješenje ne bude pod pritiskom nekog vremenskog roka ili tjesnaca. Na primjer, da mi moramo završiti pregovore do kraja godine, i sada moramo riješiti taj problem granice do kraja godine. Ne! Mi se moramo dogovoriti kako ćemo to rješavati, i onda ćemo to rješavati.“


Gjenero međutim upozorava da nije nemoguće da slovenski premijer Borut Pahor iznova odbije europski prijedlog rješenja, kao što su to učinili sa francuskim prijedlogom u prosincu, kojeg je tada Hrvatska bila prihvatila, a Slovenija odbila.

„Postoji mogućnost da sada, kada se njegova vlada ionako raspada, kada se figurativno rečeno vlast počinje valjati po cesti zbog nesposobnosti administracije da donese ijednu racionalnu političku odluku, Pahor ne bude u stanju prihvatiti europsko političko rješenje i ukloniti blokadu hrvatskog pregovaračkog procesa. Za nadati se je da će Pahorova vlada preživjeti barem do tog trenutka.“


Upravo činjenica da najnoviji Rehnov prijedlog rješenja hrvatsko-slovanskog spora nije ništa lošiji ni bolji nego što je to bio dogovor Sanader – Janša na Bledu 2007. godine daje šansu da Janša koji je na čelu najveće oporbene stranke u Sloveniji neće opstruirati njegovu realizaciju, zaključuje Gjenero.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG