Dostupni linkovi

U toku pregovora vlasti u Bosni i Hercegovini sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a), od kojeg se očekuje čak milijarda eura, ispostavilo se da država ali i njeni entiteti, na raspolaganju imaju stotine miliona eura kreditnih sredstava.

Ona nisu "povučena", odnosno iskorištena, pa BiH plaća zateznu kamatu na novac koji je za nju osiguran u finansijskim institucijama. Iako neki od bh. zvaničnika pokušavaju reći da se ne radi o kamatama nego o nakanadi za "nepovučeni novac", očito je da je samo u prošloj godini zbog ove inertnosti plaćeno tri miliona maraka. U posljednje četiri godine, analitičari procjenjuju da je taj iznos 10 puta veći.

Posljedice najviše osjećaju građani jer je novac je bio namijenjen za infrastrukturu ili za razvojne programe, odnosno novo zapošljavanje.

Dok traju pregovori bh. vlasti i MMF-a o novom kreditnom aranžamnu, u zemlji postoji oko 800 miliona eura neiskorištenih kredita. Oko 100 miliona eura je kredit Svjetske banke, više od 300 iz Evropske investicijske banke, a oko 250 miliona je kredit koji je odobrila Evropska banka za obnovu i razvoj. Dio novca je odobren iz Španije, te njemačke bankarske grupe i dvije austrijske banke.

Državni ministar finansija i trezora Dragan Vrankić, međutim, kaže da je ukupna suma neiskorištenog novca manja, ali da je svakako treba iskoristiti do posljednjeg eura:

Dragan Vrankić
„Mi trenutno imamo milijardu i po, ili otprilike 800 miliona eura koji nisu realizirani. Dio je u fazi realizacije jer je to tako dinamički planirano, a dio ima određenih problema u implementaciji. Često smo spominjali obilaznicu Sarajevo - projekat, eksproprijacija itd. Mi smo učinili sve i aplelirali entitetima da poduzmu sve svoje mjere da eliminiraju zapreke. Tražimo sredstva, a ta neka sredstva stoje zablokirana iz određenih tehničkih razloga. Nije bitno kolika su. Od ove milijardu i po, po mojoj procjeni možda ima 500 miliona, ali zašto i jedna marka da čeka.“

Osim toga što razvojni projekti stoje, BiH na nepovučena sredstva plaća milionske kamate, potvrdio je ministar Vrankić:

„Sva sredstva po međunarodnim sporazumima, ugovorima imaju svoju strukturu povlačenja. Znači, imate jednokratnu kamatu jedan posto prilikom potpisa ugovora, to je redovito. Međutim, imaju zatezne kamate ako su sredstva osigurana, a mi ih ne povlačimo. I u pošloj godini je bilo negdje oko tri miliona tih zateznih kamata ili penala na nepovučena sredstva koja su morala već biti povučena.“


Vrankićev entitetski kolega, ministar finansija Federacije Vjekoslav Bevanda kaže da u ovakvim aranžmanima ne postoji zatezna kamata:

Vjekoslav Bevanda
„Kratki demant: ja ne znam na šta se to plaća zatezna kamata - jer zatezna kamata se nikad ne plaća na ono što nije povučeno. Imate u svakom ugovoru naknadu za nepovučena sredstva. I to nije apsolutno nikakva kamata, niti je zatezna kamata. Oni koji daju izjave treba da barataju pravim terminima. Znači, ima nešto što se plaća na nepovučena sredstva - to se u ekonomskom žargonu zove interkalarna kamata.“

Bevanda, međutim, dodaje kako je i sam upozoravao da novac neiskorišten stoji, ali da nema mehanizma da njegovo ministarstvo tu uradi bilo šta:

„Imate odobrene kredite za zdravstvo i kantonalne vlade zbog političkih igara neće da donesu odluke o zaduženjima. Jedan od razloga. Sedam godina stoji sarajevska obilaznica zbog eksproprijacije, čega već. Međutim, Ministarstvo finanacija u svakom slučaju ne može ništa uraditi, jer kad budu implementacione jedinice u Ministarstvu finanacija - protiv koga su svi i niko neće da bude implementacijska jedinica u Ministarstvu financija - tad će se moći uraditi.“


Prema podacima Ministarstva finanasija i trezora BiH, od Evropske investicione banke za put Banja Luka - Gradiška dobijeno je 65 miliona eura, a iskorišteno je tek nešto više od sedam posto. Za sarajevsku obilaznicu odobreno je više od 30 miliona eura, a godinama nije iskorištena nijedna marka, dok se grad guši u saobraćajnom kolapsu svakodnevno.

Božo Ljubić, Foto: Midhat Poturović
Ministar saobraćaja i veza BiH Božo Ljubić priznaje da pojedini rokovi utroška kredita nisu ispoštovani, ali demantuje tvrdnje da se na neiskorištena sredstva plaćaju kaznene kamate:

„Istina je da smo mi ugovorili kredite u vrijednosti od 480 miliona eura, ali čak ni to sve nismo potpisali. Prema tome, nema govora da teku zatezne kamate. Naravno, postoje određena sredstva, koja nisu tako velika, koja mora država koja preuzima kredit davati banci za rezervirana sredstva - jer mi smo rezervirali sredstva određena. Evropska investicijska banka je rezervirala za BiH. I ne radi se uopće o plaćanju bilo kakvih penala za kašnjenje projekta jer nema kašnjenja projekta - izuzev zaobilaznice Sarajevo gdje postoji ozbiljno kašnjenje u projektu. To je Fedarcija ugovorila kredit s EBRD-om i tu je istina da je prošao čak i grace period, a autoput se još nije počeo graditi.“


Federalni ministar saobraćaja i veza Nail Šećkanović, čije ministarstvo je nadležno za izgradnju sarajevske zaobilaznice, kaže da je dio radova počeo, ali da se pojedini tek ugovaraju:

„Aktivnosti na izgradnji sarajevske zaobilaznice teku nekoliko godina i ona je dužine nekih 15,5 kilometara i podijeljena je u tri lota. Prvi lot je ugovoren u vrijednosti od 56 miliona eura, drugi lot je, također, ugovoren u iznosu od 23 miliona eura, i nadam se da ćemo negdje polovinom godine licitirati treći lot. Time će biti ugovorena cjelokupna sarajevska zaobilaznica.“


Među onima koji su dobili a nisu iskoristili kredite su i željeznice oba entiteta. Na raspolaganju im stoji 86 miliona eura, od kojih su iskoristile oko tri posto - dok Bosnom i Hercegovinom jure kompozicije od dva vagona iz prošlog vijeka. U energetskom sektoru za projekte je odobreno 103 miliona eura i do prije tri mjeseca nije potrošen nijedan cent.

Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatko Barš ističe kako je ovo još jedan od pokazatelja koliko je BiH neuređena zemlja, te se u državi ne zna ko šta radi i ko je za šta odgovoran, što daje i lošu sliku u svijetu:

„Nemam točne podatke o tome koliko i šta se plaća, ali u svakom slučaju loš imidž. Mora biti loš imidž jer niko od nas kući neće uzeti neki kredit da ne zna u šta će ga potrošiti, a da mora plaćati kamate na njega. Prvo će osmisliti u šta će ga potrošiti.“


Neiskorišteni su i grantovi koje je za razvoj poljopriverede RS i Federaciji poklonila Kraljevina Švedska i koji iznose nešto više od 3,5 miliona eura. Istovremeno, bh. poljoprivrednici koji su na izdisaju blokadama ulica traže svoja prava, te najavljuju masovnije proteste.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG