Dostupni linkovi

Najnovije istraživanje Međunarodnog GFk instituta za istraživanje tržista pokazuje da je rejting Slovenaca u očima hrvatskih građana osjetno pao, a raste - ugled Srbije, koja je Hrvatima, još od 90-ih u svim sličnim ispitivanjima uvijek bila na zadnjem mjestu. Topi li se led na relaciji Zagreb - Beograd?!

„A,čujte ,fala Bogu, stare rane se cijele...ne?!“

Ne misle svi anketirani Zagrepčani u našoj anketi baš tako, ali, za razliku od ranijih godina, negativan stav o Srbiji i Srbima nije više prevladavajući, ne preteže ni pozitivan, uočljiva je zapravo jedna 'pozitivna suzdržanost'.

„Svejedno mi je .To znači da dijelim ljude samo na dobre i na loše.“
„Ja uopće o tome ne razmišljam.“
„Mislim da su uvijek bile nekakve averzije prema Slovencima, ne znam zašto, za mene su svi dobri koji su dobri ljudi.“
„Jedino Slovenija 'negativno' zbog toga što nas ne pušta u Europu.“

„Slovenska politika nisu Slovenci, a srpska politika nisu svi Srbi..Istina je negdje u sredini.“
RSE: Koji su bolji susjedi, Slovenci ili Srbi?

„Nijedni ni drugi!“
„Nijedni ni drugi! Od Srba sam pobjegla, a Slovenci su se sad dokazali 'ko su i što su.“
„Mrzimo i Slovence i Srbe, al' Srbi su se čak i poboljšali od Domovinskog rata, a Slovenci samo zanovjetaju i traže to more....“
„Ma,ugled Srbije nikak' ne može rasti u očima Hrvata. Slovenci, ne znam...politika je jedno, a mi narodi smo drugo.“

RSE: A to isto pravilo ne vrijedi i za Srbe?

„U mojim očima, ne.“
„A, što ja znam, neke se stvari možda ipak trebaju zaboraviti, preći preko toga pa opet obnoviti nekave susedske odnose, kaj ja znam, moramo tako živjeti, jel da?!“
„Kak je da je, ali ipak bi rađe Slovence neg' Srbe....iako ja lično nisam imala neko loše iskustvo, imala sam susjede pravoslavce i nisam imala loše iskustvo s njima, stvarno su bili dobri. Ne znam, oni su nam napravili zlo, ovi Slovenci nas zaj.... i ne znam kaj da velim. Kaj nije tak?!“
„Slovenska politika nisu Slovenci, a srpska politika nisu svi Srbi.Istina je negdje u sredini.“

Mislim da je ovo i jako dobar dokaz kako ponovo političko-medijska mašinerija može vrlo lako kreirati novog protivnika. To smo svi već prošli u 90-ima i mislio sam nekako da su građani naučili lekciju i da neće pristati na tu stereotipizaciju i generalizaciju.
I posljednje GFK istraživanje pokazuje da Hrvati, tradicionalno, najviše cijene Nijemce i Austrijance, kojima su, u rasponu od 1 do 4, dali visoku ocjenu 3,4. Slovenija i Srbija nikad nisu bile među popularnijima, no u očima hrvatskih građana Slovenija je ipka bila cjenjenija sve do ove godine u kojoj se s ocjene 2.5 u 2007. godini spustila na čistu 'dvojku', a Srbija se, pak, na toj vrijednosnoj ljestvici popela s 1.6 na 2.1.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije tumači to na slijedeći način:

«Meni se čini da taj fenomen, koje je istraživanje GFk pokazalo, da građani Hrvatske imaju više povjerenja u građane Srbije nego li građane Slovenije, govori o tome da smo, ustvari, uspjeli detektirati 'novog protivnika' i, naprosto, ako imate susjeda koji vam odjedanput postaje prioritet broj 1, kojeg baš tako ne volite, onaj bivši protivnik gubi 'potencijal' da tako kažem, da bude protivnik. A mislim da je ovo i jako dobar dokaz kako ponovo političko-medijska mašinerija može vrlo lako kreirati novog protivnika. To smo svi već prošli u 90-ima i mislio sam nekako da su građani naučili lekciju i da neće pristati na tu stereotipizaciju i generalizaciju. Ali, očito je ta medijska kampanja uspjela, a to znači da se u percepciji javnosti sad Slovenija i njezini građani nametnu kao neprijateljska zemlja. O Srbiji se, dakle, apsolutno ne priča.»

Logično je, smatra nekadašnji šef hrvatske diplomacije, danas neovisni politički analitičar dr Mate Granić da je slovenska blokada hrvatskih pregovora s Europskom unijom rezultirala, izazvala i negativnim mišljenje Hrvata o Sloveniji:

«A, što se tiče odnosa sa Beogradom, neosporno je da je sve više gospodarske suradnje između Hrvatske i Srbije i da nema nikakvih trenutnih tenzija. Osim toga, Hrvatska je ušla u NATO i nema više ni sigurnosnih tenzija.»


Voditelj Centra za politička istraživanja dr Anđelko Milardović podsjeća da Hrvatsku i Srbiju tek čeka rješavanje graničnih i drugih pitanja i da trenutnim rejtinzima ne treba pridavati veliko značenje:

«Kad se bude otvarala ta Pandorina kutija, tko zna kako će izgledati rejtinzi...»

Šta o svemu kažu u Srbiji?

Kako Beograđani gledaju na ove promene:

Beograd, Foto: Bojana Matić
"Prosto da čovek ne poveruje, ali drago mi je ako je tako "
"Nije iznenađujuće očekivala sam, zapravo nadala sam se tome. Krajnje vreme je bilo, mnogo godina je prošlo i od rata i od sukoba, čudi me da se ranije nisu sredili ti odnosi."
"To je propaganda, Hrvatska ne treba ono što je srpsko."
"To može biti optička varka, a možda je istina."
"Zašto da ne verujem, možda se narod opametio."


Ovako pojedini Beograđani reaguju na novi statistički pokazatelj o poboljšanju slike o Srbiji u susednoj Hrvatskoj, otkrivajući tako i nešto drugačiju percepciju Hrvatske iz ovdašnjeg ugla.

Milan Simurdić, bivši ambasarador u Zagrebu, sada član Foruma za međunarodne odnose, smatra da je ta promena slike dobra vest, ali - kako napominje - ne bi valjalo da je jedan od razloga tih promena problem sa drugima. Veoma je važno, kaže on, da situacija u regionu, generalno, ide prema poboljšanju međusobnih percepcija:

"U svakom slučaju, postoji tu nekoliko segmenata koji bi mogli da utiču na to. S jedne strane, uvek su na prvom mestu političke poruke, koje su u poslednje vreme bile dobre, u razmeni između Zagreba i Beograda. S druge strane, imali smo manji broj problema u javnom dijalogu, a opet nekako ova situacija ukupne privredne krize i teškoća, može da utiče na ljude da realnije sagledavaju značaj dobrosusedskih odnosa i regionalne saradnje."

Miljenko Dereta
Živimo u takvom regionu, u kojem je svaki procenat, pa i deo procenta poboljšanja odnosa značajan, pogotovo ako je u pitanju odnos između Hrvatske i Srbije, ocenjuje direktor Građanskih inicijativa Miljenko Dereta. Poboljšanje slike o Srbiji u Hrvatskoj, pored ostalih razloga, Dereta objašnjava i pomeranjem značaja pojedinih država na Balkanu:

"I da smo mi zbog svoje loše politike izgubili to lidersko mesto koje smo imali do sada, preuzela ga je Hrvatska i ona više nema razloga da strepi od nas, a ni mi nemamo razloga da prema njima budemo zavidni. U tom smislu je ovaj pomak znak dobre volje od strane Hrvatske."

Jedan od prvih i najkrupnijih koraka u smeru izgradnje boljih odnosa u regionu, nakon poslednjih ratova, kao što se i očekivalo, učinila je kultura.

Ono po čemu su, da budem vrlo jasan, Srbi, Hrvati i muslimani braća jeste primitivizam.
Međutim, reditelj Gorčin Stojanović kaže da se ne slaže u potpunosti sa ovom tezom, navodeći neke druge, pomalo, neobične korene tih veza:

"Ono po čemu su, da budem vrlo jasan, Srbi, Hrvati i muslimani braća jeste primitivizam. Slušaju istu muziku, jedu sličnu, veoma masnu hranu, i imaju sličan način razmišljanja o svetu oko sebe. Te male razlike kao što mogu da postanu izvor neprijateljstava mogu da postanu i izvor simpatija."

Miljenko Dereta primećuje da je i u srpskoj percepciji Hrvatske došlo do značajnog pomaka, jer već duži period nije bilo incidenata i retorike koja je u ranijem vremenu karakterisala odnose dve zemlje. Kao dobru ilustraciju ove činjenice Dereta navodi sledeći primer:

"Meni je vrlo dobar znak to što u Beogradu postoje bilbordi koji pozivaju na letovanje u Hrvatskoj, a da preko njih niko nije ništa napisao. Dakle, nešto se događa, nešto se popravlja, ja mislim isuviše kasno, ali bolje ikad nego nikad."


Ne doživljavam je ni kao prijateljsku ni kao neprijateljsku, nego kao sve ostale zemlje.
Primetna promena slike o Hrvatskoj uočljiva je i u stavovima građana. Upitani da li Hrvatsku doživljavaju kao prijateljsku ili neprijateljsku zemlju, naši sagovornici odgovaraju:

"Ne doživljavam je ni kao prijateljsku ni kao neprijateljsku, nego kao sve ostale zemlje."
"Imam prijatelje među Hrvatima."
"Kao neprijateljsku. Zna se šta su radili, ako ste vi zaboravili, mi nismo."
"Proteran sam iz nje, sve moje je uništeno."
"Nije urađeno ništa na izgradnji poverenja, mislim da se ovde, čak, forsiraju stara neprijateljstva i da se stalno podseća na to."
"Isti narod, ista nacija, a ubijaju se međusobno. Zbog tri čoveka je došlo do rata i izginuli su mnogi ljudi bez razloga."
"Smatram je za prijateljsku. Dosta je više sa neprijateljstvom."
"Ispali smo glupi i jedni i drugi."


Ipak, uprkos vedrijim tonovima u proceni odnosa sa susedima, loša iskustva upozoravaju na oprez, ili kako Gorčin Stojanović primećuje:

"Dovoljno je da se Vuk Jeremić opet oglasi negde, on to ume da uradi, pa će Srbija ponovo biti najneomiljenija kod Hrvata, a obrnuto isto tako – vrlo lako se postiže taj efekat."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG