Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je usvojilo Izvještaj o radu Komisije za izbjeglice i raseljene osobe BiH za 2008. godinu i prihvatilo Okvirni program rada Komisije za izbjeglice i raseljene osobe BiH za 2009. godinu. O radu u prošloj godini govori predsjednik Komisije i zamjenik minsitra za ljudska prava i izbjeglice BiH Slavko Marin:
„Izvješće o radu jeste cjelokupna aktivnost u protekloj 2008. godini, a ona se ogledala u donošenju odluka za raspoređivanje i udruživanje finansijskih sredstava entiteta i Distrikta Brčko. Podijelili smo i raspodijelili ukupno 38,8 miliona konvertibilnih maraka. U prošloj godini državno Povjerenstvo za izbjegle i raseljene osobe je izdvojilo 22 miliona za obnovu individualnih stambenih kuća sistemom „ključ u ruke“. Za obnovu zgrada zajedničkog stanovanja izdvojili smo 8 miliona konvertibilnih maraka i 4 miliona za rješavanje pitanja osoba u kolektivnim centrima i alternativnom smještaju. Takođe, izdvojili smo i nešto više od 4 mliona KM za rješavanje pitanja i problema održivog povratka i socijalne infrastrukture. Oko 300.000 KM namijenili smo rješavanju pitanja duševnih bolesnika koji su još uvijek smješteni u Mađarskoj, a njihovo pitanje bi trajno trebalo biti rješeno izgradnjom centra u Republici Srpskoj. To su bili prioriteti državnog povjerenstva za izbjegle i raseljene osobe. Sukladno Zakonom o izbjeglim i raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini utemeljili smo i imenovanje članova Povjerenstva. U strukturi Povjerenstva imamo 9 članova, predstavnike sva tri konstitutivna naroda i imamo određene dužnosnike koji moraju biti članovi Povjerenstva: državni i entitetski ministri.“
Koliko su članovi komisije na terenu, među izbjeglim i raseljenim osobama?
„Osobno ja, kao i ministri, smo više od 50 posto svoga rada na terenu. Proteklog tjedna sam bio diljem Posavine. Posjetio sam Odžak, Vukosavlje i Pelagićevo. Prije par dana sam bio u Tesliću, Derventi, Banja Luci i Kotor Varoši. Juče sam imao susret sa izbjeglim i raseljenim osobama i njihovim predstavnicima u Opštini Nevesinje. Mi prakticiramo takav rad iz razloga što je potrebno doći među ljude, dati im ohrabrenje da povratak nije završena priča i da Bosna i Hercegovina nije odustala od rješavanja njihovih problema.“
Kako su ljudi zadovoljni, odnosno nezadovoljni ostvarenim u oblasti povratka i obnove?
„Ljudi su ogorčeni zašto sve to do sada nije rješeno, posebice imajući u vidu izbjeglička pitanja i određene naznake da je bilo zloupotrebe u implementaciji ovih sredstava, za šta ja nemam potvrdu i nemam činjenice, a i osobno ne vjerujem da je to tako bilo. Vi ako imate 100 zahtjeva, ili 500 zahtjeva, a u stanju ste ove godine obnoviti u nekoj općini 10 kuća, svi oni koji nisu među tih 10 su nezadovoljni i reagiraće svako na svoj način. Mi smo svjesni te činjenice i na neki način želimo saslušati sve te ljude. Međutim, bez novca i bez sredstava o kojima sam govorio (kreditnog zaduženja i jedne milijarde konvertibilnih maraka ), pitanje izbjeglih i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini nećemo moći riješiti. Parlament BiH je na jednoj od svojih sjednica zaključio i dao u zadatak Vijeću ministara BiH da traži od međunarodnih finansijskih institucija kredit u iznosu od 400 miliona KM za rješavanje ovog pitanja. Ukoliko bismo te novce dobili mi bismo ih implementirali za naredne 2 godine i vjerujte da bi sigurno riješili oko 50 posto trenutnih potreba za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih osoba. U BiH još uvijek 45.000 obitelji čeka na obnovu svojih domova. To su živi ljudi sa imenima i prezimenima i nijedna institucija u BiH, dokle god je takvo stanje, ne smije se oglušiti na njihovu potrebu. Rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih osoba je strateško pitanje u političkom životu BiH i sva druga pitanja je mnogo lakše rješavati od ovog.“
Martin Brod - mjesto na neobilježenoj granici
Tokom posjete Unsko - Sanskom kantonu, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić je, između ostalog, posjetio Martin Brod gdje se razgovaralo o položaju povratnika.
Povratnici u mjesto Martin Brod u Opštini Bihać daleko su od svega: geografski daleko od Bihaća, a administrativno dalje od Drvara – općine kojoj su pripadali do Dejtonskog sporazuma. Između njih i njihovih imanja stoji rijeka Una i državna granica sa Republikom Hrvatskom. Na ovom području nema službenih graničnih prelaza tako da je ovu prepreku u ovom trenutku nemoguće preći. Upravo ova činjenica bila je jedna od glavnih tema razgovora između predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Nikole Špirića i načelnika Opštine Bihać Hamdije Lipovače. S tim u vezi Nikola Špirić je najavio skoru posjetu šire delegacije državne vlade ovom području:
„Govorili smo o potrebi nove kategorizacije graničnih prelaza koju moramo raditi sa Republikom Hrvatskom. Vi znate da u Martin Brodu naši građani ne mogu da pređu na drugu stranu gdje imaju svoja imanja. Trebamo razgovarati sa Komisijama za granice i graničnih prelaza da se te stvari ispravljaju. BiH treba da se otvara prema susjedima. Obećao sam načelniku Bihaća Hamdiji Lipovači da ćemo ovdje doći sa resornim ministrima da vidimo šta Ministarstvo za izbjeglice BiH i entiteske vlade mogu zajedno da urade kako bi učinili život boljim građanima koji ovdje žive. Ja mislim da je pred nama jedno bolje vrijeme.“
Općinski načelnik Hamdija Lipovača uručio je povratnicima u Martin Brodu traktor sa prikolicom i svim priključnim strojevima vrijednosti oko 40.000 KM.Pri rješavanju ovog problema opština čini ono što je u njenoj moći. Martin Brodu je doniran traktor sa priključcima, a ova mjesna zajednica će naći svoje mjesto najavljenim poticajem opštine ovdašnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Načelnik Opštine Bihać Hamdija Lipovača kaže:
„Napravićemo 50 plastenika, jer je to proizvodnja koja omogućuje brži rast. Takođe smo obezbijedili 5.000 koka nosilica i maksimalno ćemo 300 koka davati jednom domaćinstvu. Naravno, tu je i sjemenje, gnojivo i gorivo koje ćemo subvencionirati. Za ovu pomoć imamo milion i 40.000 konvertibilnih maraka.“
U proteklom periodu Opština Bihać je u Martin Brodu obnovila mjesnu ambulatnu, izgradila stan za stabilan boravak ljekara u selu, te osigurala terensko vozilo za lakši dolazak starijih i iznemoglih stanovnika koji žive u najudaljenijim zaseocima.
Bez Hrvata neće biti dobro
I ovogodišnji Uskrs, brojni katolici su proveli izvan svojih domova, svojih gradova i domovine Bosne i Hercegovine, jer nisu uspjeli ostvariti povratak. Uz čestitku, njima se posebno obratio nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, naglasivši da u ovoj biskupiji od nekadašnjih 520, danas živi 213 katolika:
„Etničko čišćenje nije svršeno ratom, nego se tihim curenjem nastavlja i dalje. Pomalo perfidnim, administrativnim putem dovodi se do toga da ljudima dodije i oni odlaze. Jasno je da tu nedostaje i jedna ravnomjernost raspodjele sredstava za potporu sigurnog i održivog povratka na svoje područje.“
Kardinal Vinko Puljić i biskup Franjo Komarica, Foto: Erduan KatanaBanjalučki biskup Franjo Komarica takođe upozorava da se smanjuje broj katolika u Banjalučkoj biskupiji:
„Kada je u pitanju povratak prognanih i izbjeglih katolika sa područja Banjalučke biskupije on se dogodio tamo gdje je to bilo moguće. I to onoliko koliko je to bilo moguće. To je uglavnom na području Jajca, koje pripada Federaciji BiH a za vrijeme rata je pripadalo Republici Srpskoj. Tamo se nisu svi vratili, ali se jedan dobar dio ljudi ipak vratio. Malo bolji slučaj je na području Prijedora, iako se ni tamo nisu vratili svi koji su to željeli. Povratak je ostvaren i u Kotor Varoši gdje se vratilo par desetina ljudi. U drugim sredinama nema ih ni toliko. U Banja Luku se takođe jedan broj ljudi vratio, međutim u odnosu na prošlu godinu imamo 50 katolika manje. Jedan broj ljudi je umrlo, dok je jedan broj ponovo otišao iz Banja Luke. Krajem prošle godine na području RS-a imali smo 311 katolika manje nego što je to bilo godinu dana prije. Nedopustivo je i sramotno da domaće i međunarodne političare to ne zanima. Kao građani ove zemlje imamo pravo da od političara očekujemo da rade vjerodostojno svoj posao. Dejtonski spoarzum predviđa povratak svi na svoje, kao i mogućnost ostanka na prijeratnom prebivalištu. Naravno, mogućnost ostanka koji je dostojan čovjeka.“
Biskup Franjo Komarica o povratku drugih naroda, kaže:
„Meni je drago da se kod druga dva naroda u Bosni i Hercegovini dogodio povratak, iako ni to nije dovoljno. Izostala je i politička i pravna pomoć, ali je najviše izostala materijalna pomoć. Banjalučka biskupija sa svim svojim naporima ne može zamijeniti državu: ne možemo mi napraviti kuće, ceste i uvesti struju svima koji je nemaju. Ni crkvu ne možemo sagraditi. Još uvijek imamo samo 30 posto obnovljenih crkvenih objekata. Političari ne shvataju, ali bez Hrvata ovoj regiji neće biti dobro. Polako, ali sigurno, ostvaruje se ono što nije bilo teško proreći prije 10 godina. Na ovim prostorima nestaje jedan autohtoni, odnosno hrvatski narod. Činjenice su neminovne i zato ne možemo ne postaviti pitanja političarima: Što radite i što sramotite svoju profesiju? Svi narodi moraju da imaju obezbjeđena osnovna ljudska prava o kojima političari nemaju što raspravljati. Oni to moraju uvažavati i provoditi. Nema normalnog čovjeka koji nema čežnje za rodnim krajem.“
Zahvalnice za pomoć djeci Podrinja
Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Mušić uručio jeVakufskoj direkciji-Fondu Bošnjaci, te direktorima sarajevskih osnovnih škola „Čengić-vila 1“, „Grbavica 1“, „Vrhbosna“ i „Hamdija Kreševljaković“ zahvalnice za uspješno provedenu akciju pod nazivom „Izmamimo osmijeh djeci Podrinja“.
Uručivanje zahvalnicaRiječ je o akciji, pokrenutoj na inicijativu osnovne škole „Čengić-vila 1“, kojom su učenici četiri sarajevske škole sakupili poklone i pripremili prigodne programe za svoje vršnjake - povratnike u Republiku Srpsku.
„Ovakve akcije znače daleko više od samih poklona. Odlaskom u povratničke sredine, prenosi se poruka da negdje neko uvijek misli na povratnike. To jačanje veza između učenika iz Federacije BiH i povratnika u Republiku Srpsku od velike je važnosti ne samo za proces povratka, već i za sveukupne odnose u BiH“, kazao je ministar Mušić.
Pokrenta je inicijativa da se u akciju uključe sve osnovne škole iz Sarajevskog kantona, čime bi bile stvorene mogućnosti da sarajevski učenici u posjete vršnjacima - povratnicima u RS-u - idu barem jednom mjesečno.
(Saradnja : Aida Đugum, Erduan Katana i Edin Zeljković)
„Izvješće o radu jeste cjelokupna aktivnost u protekloj 2008. godini, a ona se ogledala u donošenju odluka za raspoređivanje i udruživanje finansijskih sredstava entiteta i Distrikta Brčko. Podijelili smo i raspodijelili ukupno 38,8 miliona konvertibilnih maraka. U prošloj godini državno Povjerenstvo za izbjegle i raseljene osobe je izdvojilo 22 miliona za obnovu individualnih stambenih kuća sistemom „ključ u ruke“. Za obnovu zgrada zajedničkog stanovanja izdvojili smo 8 miliona konvertibilnih maraka i 4 miliona za rješavanje pitanja osoba u kolektivnim centrima i alternativnom smještaju. Takođe, izdvojili smo i nešto više od 4 mliona KM za rješavanje pitanja i problema održivog povratka i socijalne infrastrukture. Oko 300.000 KM namijenili smo rješavanju pitanja duševnih bolesnika koji su još uvijek smješteni u Mađarskoj, a njihovo pitanje bi trajno trebalo biti rješeno izgradnjom centra u Republici Srpskoj. To su bili prioriteti državnog povjerenstva za izbjegle i raseljene osobe. Sukladno Zakonom o izbjeglim i raseljenim osobama u Bosni i Hercegovini utemeljili smo i imenovanje članova Povjerenstva. U strukturi Povjerenstva imamo 9 članova, predstavnike sva tri konstitutivna naroda i imamo određene dužnosnike koji moraju biti članovi Povjerenstva: državni i entitetski ministri.“
Koliko su članovi komisije na terenu, među izbjeglim i raseljenim osobama?
Parlament BiH je dao u zadatak Vijeću ministara BiH da traži od međunarodnih finansijskih institucija kredit u iznosu od 400 miliona KM. Ukoliko bismo te novce dobili mi bismo ih implementirali za naredne 2 godine i vjerujte da bi sigurno riješili oko 50 posto trenutnih potreba za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih osoba.
Kako su ljudi zadovoljni, odnosno nezadovoljni ostvarenim u oblasti povratka i obnove?
„Ljudi su ogorčeni zašto sve to do sada nije rješeno, posebice imajući u vidu izbjeglička pitanja i određene naznake da je bilo zloupotrebe u implementaciji ovih sredstava, za šta ja nemam potvrdu i nemam činjenice, a i osobno ne vjerujem da je to tako bilo. Vi ako imate 100 zahtjeva, ili 500 zahtjeva, a u stanju ste ove godine obnoviti u nekoj općini 10 kuća, svi oni koji nisu među tih 10 su nezadovoljni i reagiraće svako na svoj način. Mi smo svjesni te činjenice i na neki način želimo saslušati sve te ljude. Međutim, bez novca i bez sredstava o kojima sam govorio (kreditnog zaduženja i jedne milijarde konvertibilnih maraka ), pitanje izbjeglih i raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini nećemo moći riješiti. Parlament BiH je na jednoj od svojih sjednica zaključio i dao u zadatak Vijeću ministara BiH da traži od međunarodnih finansijskih institucija kredit u iznosu od 400 miliona KM za rješavanje ovog pitanja. Ukoliko bismo te novce dobili mi bismo ih implementirali za naredne 2 godine i vjerujte da bi sigurno riješili oko 50 posto trenutnih potreba za rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih osoba. U BiH još uvijek 45.000 obitelji čeka na obnovu svojih domova. To su živi ljudi sa imenima i prezimenima i nijedna institucija u BiH, dokle god je takvo stanje, ne smije se oglušiti na njihovu potrebu. Rješavanje pitanja izbjeglih i raseljenih osoba je strateško pitanje u političkom životu BiH i sva druga pitanja je mnogo lakše rješavati od ovog.“
Martin Brod - mjesto na neobilježenoj granici
Tokom posjete Unsko - Sanskom kantonu, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Nikola Špirić je, između ostalog, posjetio Martin Brod gdje se razgovaralo o položaju povratnika.
Povratnici u mjesto Martin Brod u Opštini Bihać daleko su od svega: geografski daleko od Bihaća, a administrativno dalje od Drvara – općine kojoj su pripadali do Dejtonskog sporazuma.
„Govorili smo o potrebi nove kategorizacije graničnih prelaza koju moramo raditi sa Republikom Hrvatskom. Vi znate da u Martin Brodu naši građani ne mogu da pređu na drugu stranu gdje imaju svoja imanja. Trebamo razgovarati sa Komisijama za granice i graničnih prelaza da se te stvari ispravljaju. BiH treba da se otvara prema susjedima. Obećao sam načelniku Bihaća Hamdiji Lipovači da ćemo ovdje doći sa resornim ministrima da vidimo šta Ministarstvo za izbjeglice BiH i entiteske vlade mogu zajedno da urade kako bi učinili život boljim građanima koji ovdje žive. Ja mislim da je pred nama jedno bolje vrijeme.“
„Napravićemo 50 plastenika, jer je to proizvodnja koja omogućuje brži rast. Takođe smo obezbijedili 5.000 koka nosilica i maksimalno ćemo 300 koka davati jednom domaćinstvu. Naravno, tu je i sjemenje, gnojivo i gorivo koje ćemo subvencionirati. Za ovu pomoć imamo milion i 40.000 konvertibilnih maraka.“
U proteklom periodu Opština Bihać je u Martin Brodu obnovila mjesnu ambulatnu, izgradila stan za stabilan boravak ljekara u selu, te osigurala terensko vozilo za lakši dolazak starijih i iznemoglih stanovnika koji žive u najudaljenijim zaseocima.
Bez Hrvata neće biti dobro
I ovogodišnji Uskrs, brojni katolici su proveli izvan svojih domova, svojih gradova i domovine Bosne i Hercegovine, jer nisu uspjeli ostvariti povratak. Uz čestitku, njima se posebno obratio nadbiskup vrhbosanski, kardinal Vinko Puljić, naglasivši da u ovoj biskupiji od nekadašnjih 520, danas živi 213 katolika:
„Etničko čišćenje nije svršeno ratom, nego se tihim curenjem nastavlja i dalje. Pomalo perfidnim, administrativnim putem dovodi se do toga da ljudima dodije i oni odlaze. Jasno je da tu nedostaje i jedna ravnomjernost raspodjele sredstava za potporu sigurnog i održivog povratka na svoje područje.“
„Kada je u pitanju povratak prognanih i izbjeglih katolika sa područja Banjalučke biskupije on se dogodio tamo gdje je to bilo moguće. I to onoliko koliko je to bilo moguće. To je uglavnom na području Jajca, koje pripada Federaciji BiH a za vrijeme rata je pripadalo Republici Srpskoj. Tamo se nisu svi vratili, ali se jedan dobar dio ljudi ipak vratio. Malo bolji slučaj je na području Prijedora, iako se ni tamo nisu vratili svi koji su to željeli. Povratak je ostvaren i u Kotor Varoši gdje se vratilo par desetina ljudi. U drugim sredinama nema ih ni toliko. U Banja Luku se takođe jedan broj ljudi vratio, međutim u odnosu na prošlu godinu imamo 50 katolika manje. Jedan broj ljudi je umrlo, dok je jedan broj ponovo otišao iz Banja Luke. Krajem prošle godine na području RS-a imali smo 311 katolika manje nego što je to bilo godinu dana prije. Nedopustivo je i sramotno da domaće i međunarodne političare to ne zanima. Kao građani ove zemlje imamo pravo da od političara očekujemo da rade vjerodostojno svoj posao. Dejtonski spoarzum predviđa povratak svi na svoje, kao i mogućnost ostanka na prijeratnom prebivalištu. Naravno, mogućnost ostanka koji je dostojan čovjeka.“
Polako, ali sigurno, ostvaruje se ono što nije bilo teško proreći prije 10 godina. Na ovim prostorima nestaje jedan autohtoni, odnosno hrvatski narod.
„Meni je drago da se kod druga dva naroda u Bosni i Hercegovini dogodio povratak, iako ni to nije dovoljno. Izostala je i politička i pravna pomoć, ali je najviše izostala materijalna pomoć. Banjalučka biskupija sa svim svojim naporima ne može zamijeniti državu: ne možemo mi napraviti kuće, ceste i uvesti struju svima koji je nemaju. Ni crkvu ne možemo sagraditi. Još uvijek imamo samo 30 posto obnovljenih crkvenih objekata. Političari ne shvataju, ali bez Hrvata ovoj regiji neće biti dobro. Polako, ali sigurno, ostvaruje se ono što nije bilo teško proreći prije 10 godina. Na ovim prostorima nestaje jedan autohtoni, odnosno hrvatski narod. Činjenice su neminovne i zato ne možemo ne postaviti pitanja političarima: Što radite i što sramotite svoju profesiju? Svi narodi moraju da imaju obezbjeđena osnovna ljudska prava o kojima političari nemaju što raspravljati. Oni to moraju uvažavati i provoditi. Nema normalnog čovjeka koji nema čežnje za rodnim krajem.“
Zahvalnice za pomoć djeci Podrinja
Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Mušić uručio jeVakufskoj direkciji-Fondu Bošnjaci, te direktorima sarajevskih osnovnih škola „Čengić-vila 1“, „Grbavica 1“, „Vrhbosna“ i „Hamdija Kreševljaković“ zahvalnice za uspješno provedenu akciju pod nazivom „Izmamimo osmijeh djeci Podrinja“.
„Ovakve akcije znače daleko više od samih poklona. Odlaskom u povratničke sredine, prenosi se poruka da negdje neko uvijek misli na povratnike. To jačanje veza između učenika iz Federacije BiH i povratnika u Republiku Srpsku od velike je važnosti ne samo za proces povratka, već i za sveukupne odnose u BiH“, kazao je ministar Mušić.
Pokrenta je inicijativa da se u akciju uključe sve osnovne škole iz Sarajevskog kantona, čime bi bile stvorene mogućnosti da sarajevski učenici u posjete vršnjacima - povratnicima u RS-u - idu barem jednom mjesečno.
(Saradnja : Aida Đugum, Erduan Katana i Edin Zeljković)