Dostupni linkovi

Manjinske stranke i stavovi o nacionalnim simbolima za manjine


Na najavu da crnogorska Vlada priprema novi zakon o upotrebi nacionalnih simbola za manjine, koji bi u skupštinku proceduru trebalo da uđe sredinom ljeta, pokušali smo od zainteresovanih strana saznati šta bi u postojećem zakonu iz 2000. godine, trebalo promijeniti, kao i kako će se tretirati srpski nacionalni simboli u Crnoj Gori, koje koriste sve srpske stranke a samo dio njih traži tretman po osnovu manjinskih prava.

Zakon o upotrebi nacionalnih simbola i pravila za korišćenje simbola nacionalnih i etničkih grupa ući će u skupštinsku proceduru sredinom ljeta radi usklađivanja sa novim Ustavom. Ključne izmjene se donose da precizno definišu upotrebu nacionalnih simbola u jedinicama lokalne samouprave gdje su manjine većina.

Prema važećem Zakonu, u danima državnih praznika u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici nacionalnih i etničkih grupa čine većinsko stanovništvo, pored državnih simbola moguće je isticati i nacionalne. U drugim okolnostima prilikom proslava, svečanosti, sportskih, kulturnih i drugih manifestacija u organizaciji države ili organa lokalne samouprave nije dozvoljeno isticanje nacionalnih simbola.

Primjedbe na rješenje iz važećeg zakona imao je predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Mehmed Bardhi:

Mehmed Bardhi
"Ovaj zakon je više restriktivan nego što obezbjeđuje neku slobodnu upotrebu nacionalnih simbola."

Barthi je podnio i amandmane na novi tekst na kojem radi Vlada:

"Jedino je Demokratski savez stavio amandmane i rečeno mi je da bi ti zahtjevi trebalo da budu....budu..."


RSE: Dio zakona?

Bardhi: Jeste.

Ovdje postoji još jedan segment. Dio srpskih stranaka tvrdi da Srbi u Crnoj Gori nijesu nacionalna manjina, dok dio njih, sada već neparlamentarnih, traži za Srbe prava koje imaju i nacionalne manjine. Zajedničko im je, međutim, upotreba srpske zastave i srpskih nacionalnih simbola a nepoštovanje državnih simbola Crne Gore. Jedina srpska parlamentarna stranka u novom sazivu, Nova srpska demokratija, tvrdi da Srbi u Crnoj Gori nijesu manjina, te da se s toga na njih ne odnosi Zakon o upotrebi nacionalnih simbola za manjine. Od Budimira Aleksića smo, međutim, pokušali da saznamo kako on misli da treba tretirati upotrebu srpskih simbola u Crnoj Gori:

Aleksić: Treba regulisati dvije stvari.U pitanju su dvije stvari.

RSE: Da, ali ako se ponovo usvoje državni simboli, a vi opet ne budete zadovoljni sa njima i nastavite da koristite srpsku zastavu, da li mislite da to negdje mora i zakonski biti regulisano?

Aleksić: Naravno da mora da bude negdje regulisano i upotreba srpske i albanske i svih nacionalnih zastava za jedan dio priče.

Sa druge strane, predsjednik Srpskog nacionalnnog savjeta Momčilo Vuksanović danas je poručio da bi crnogorska vlast trebalo da uskladi zakonodavstvo o isticanju nacionalnih simbola sa Ustavom i omogući njihovo isticanje u mjestima gdje su manjinski narodi većina. "Samo želimo ono što nam Ustav garantuje", rekao je Vuksanović agenciji Mina.

Rajko Kovačević
Zbog ovakve konfuzije ni vlast očigledno nije načisto kako će tretirati ovo pitanje, ako je suditi prema riječima portparola vladajuće Demokratske partije socijalista Rajka Kovačevića:

"Sa upotrebom državnih simbola susjedne i prijateljske Srbije je za sada dosta specifična situacija i po rezultatima iz posljednjih nekoliko popisa stanovništva kao i po kontradiktornim isticanjem zahtjeva srpskih nacionalnih stranaka koje sebe predstavljaju kao legitimne zaštitnike srpskih interesa u Crnoj Gori. U svakom slučaju smatram da se budućim rješenjima neće praviti nikakva diskriminacija niti sužavati slobode bilo kojeg građanina Crne Gore bez obzira na njegova nacionalna, vjerska ili politička osjećanja."


Hrvatska manjinska zajednica, prema riječima predsjednice Hrvatske građanske inicijative Marije Vučinović, do sada nije bila uključena u proces donošenja zakona. Zadovoljni su, međutim, dosadašnjim načinom korišćenja hrvatskih simbola u Crnoj Gori, ali svakako i zainteresovani za nova zakonska rješenja:

"Jesmo i mi koristimo te naše nacionalne simbole u Crnoj Gori mislim od zastave a dalje, normalno uz simbole države u kojoj živimo i nikada nijesmo imali problema po toj osnovi."


Kemal Purišić
Bošnjaci nemaju svoja nacionalna obilježja već kao autohtoni građani svoje interese, prema riječima Kemala Purišića iz Bošnjačke stranke, žele da pronađu u crnogorskim državnim simbolima koji, kako kažu, treba da imaju građanski karakter što bi značilo da se oslobode određenih vjerskih simbola:

"Mislimo da državne simbole, naročito zastava i grb, treba rasteretiti vjerskih simbola."


Sporan i dio teksta himne

Nedavna inicijativa dijela opozicije za izmjenu dijela državne himne rezultirala je različitim reakcijama političkih partija u Crnoj Gori. Uočljivo je, međutim, da DPS kao dominantna članica vladajuće koalicije i SNP kao najveća opoziciona stanka pokazuju volju da se postigne konsenzus.

Crnogorska vlast i opozicija prosrpske orijentacije su napravili početne korake ka konsenzusu u vezi državne himne koju prosrpske partije bojkotuju, navodno, zbog stihova koje je napisao Sekule Drljević, kontroverzna istorijska ličnost kojoj se pripisuje saradnja sa ustaškim režimom Ante Pavelića tokom četrdesetih godina prošlog vijeka. U dijelu javnosti, ova obrazloženja se tumače kao paravan za stvarne razloge, odnosno, želju tih partija da himna Crne Gore bude "Onamo, namo", u kojoj se pjeva o srpskom srednjovekovnom junaku Milošu Obiliću i Kosovu.

Na inicijatvu opozicione Socijalističke narodne partije, koja je nedavno ocijenila da je konačno sazrelo vrijeme da se u što kraćem roku donese novi Zakon o državnim simbolima, odnosno, da većini političkih partija nije sporno da himna treba da bude narodna pjesma "Oj, svijetla majska zoro", ali da iz nje treba izbaciti stihove koje je napisao Sekule Drljević, reagovala je dominantna članica vladajuće koalicije, Demokratska partija socijalista, stavom da postoji volja da se sa opozicionim strankama razgovara o skrećenju crnogorske državne himne. Manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija, ima drukčije mišljenje.

Raško Konjević
Funkcioner SDP-a Raško Konjević smatra da pred Crnom Gorom stoje mnogo značajniji zadaci:

"Svaka inicijativa za izmjenu državnih simbola zahtijeva da takvu odluku potvrde i građani na referendumu. Mislim da je sada mnogo važnije da i vlast i opozicija sarađuju na konkretnim projektima koji bi ublažili, zaštitili Crnu Goru od posljedica globalne ekonomske krize. Mislim da inicijativa koju je uputio gospodin Simonović nije ni osmišljena na najbolji način, a ni plasirana u odgovarajućem trenutku."


RSE: Generalno, da li SDP ima nešto protiv izbacivanja dvije Drljevićeve strofe?

Konjević: To bi otvorilo jednu cijelu ustavnu proceduru i mi doista mislimo da u ovom trenutku nema nikakve potrebe za izmjenom Ustava.

Od proglašenja aktuelnih državnih simbola poslanici prosrpskih opozicionih partija su odbijali da stoje tokom intoniranja himne u Skupštini. Socijalistička narodna partija, Srpska lista, Narodna stranka i Demokratska srpska stranka su u takvim prilikama sedjeli i iskazivali potpunu nezainteresovanost za svečanu pjesmu. U crnogorskom parlamentu, od prosrpskih partija, sada su ostale samo SNP i Nova srpska demokratija kao nasljednica nekadašnje Srpske liste.

Funkcioner NSD-a Slaven Radunović kaže da partija nije formirala stav u vezi inicijative SNP-a. Iz Radunovićevih riječi se ipak može zaključiti da je ova partija spremna za kompromisno rješenje:

"Najozbiljnije ćemo razmotriti prijedlog gospodina Simonovića. On se u mnogome slaže sa onim što Nova srpska demokratija misli o simbolima države Crne Gore. Mi smo za, možda još malo tvrđe izmjene, međutim, s obzirom da je to stvar kompromisa, moraćemo svi nečega da se odreknemo. U svakom slučaju, za sada nemamo zvaničan stav organa stranke.“


Stihovi koji su za dio opozicije sporni veličaju Crnu Goru i njeno vječno trajanje:

"DOK LOVĆENSKOJ NAŠOJ MISLI,
NAŠA SLOGA DAJE KRILA,
BIĆE GORDA, BIĆE SLAVNA,
DOMOVINA NAŠA MILA.

RIJEKA ĆE NAŠIH VALI,
USKAČUĆI U DVA MORA,
GLAS NOSITI OKEANU,
DA JE VJEČNA CRNA GORA."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG