Dostupni linkovi

Članstvo u NATO-u kao posredan impuls


Sa ceremonije obilježavanja prijema Hrvatske i Albanije u NATO, 7. travnja 2009.

Može li hrvatski ulazak u NATO ubrzati i hrvatski ulazak u Europsku uniju, kako vole sugerirati hrvatski političari? Mišljenja poznavatelja problematike su različita - od toga da je pogrešno povezivati put u u te dvije integracije, preko mogućeg pozitivnog utjecaja,ali na općem planu, pa do izričitog naglašavanja da će hrvatsko članstvo u NATO-u ubrzati rad „tihe diplomacije“ na otklanjanju zapreka na hrvatskom putu u Europsku uniju.

Ulazak neke zemlje u članstvo NATO-saveza uvijek znači i prihvaćanje od strane te zemlje jednog seta vrijednosti koje su zajedničke i za Europsku uniju, međutim uvjeti što ih postavlja NATO za članstvo različiti su od onih što ih postavlja Europska unija, kaže za naš radio profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša:

„I – budući da su Europska unija i NATO autonomni u svom odlučivanju - unatoč tome što svi govore o euroatlantskim integracijama, činjenica je da su uvjeti vrlo strogi i u jednom i u drugom pogledu. Prema tome, možemo zaključiti da možda, što se tiče neke opće atmosfere, to bi moglo pomoći Hrvatskoj da brže uđe, ali ako gledamo na konkretnu proceduru odlučivanja u Europskoj uniji, onda možemo vidjeti da to neće značajno utjecati na prijem Hrvatske u ovom trenutku.“

Žarko Puhovski
Jedan od rijetkih hrvatskih intelektualaca koji se javno usprotivio ulasku Hrvatske u NATO, profesor političke filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako ima argumenata da bi hrvatsko članstvo u NATO-u moglo ubrzati ulazak u Europsku uniju, ali i argumenata za tezu kako to neće imati nekog utjecaja. Nekoliko članica Europske unije – Austrija, Finska, Švedska - nikada nisu bile članice NATO-a, dapače bile su neutralne, podsjeća naš sugovornik. Osim toga, kada je Malta započela pregovore o članstvu u Europskoj uniji, bila je članica Partnerstva za mir, potom je izišla iz Partnerstva za mir i uredno u sklopu svoje 'grupe' ušla u Europsku uniju.

„Dakle, to što je Malta prekinula pregovore, odnosno promijenila odluku o ulasku u NATO, ni na koji način nije utjecalo na njen ulazak u Europsku uniju, iako se – usput budi rečeno – nalazi na težem geostrategijskom području nego što se nalazi Hrvatska. Drugim riječima, mislim da to ne slijedi jedno iz drugoga, da postoji dijelom preklapanje, a dijelom i drugačija pozicija – nemojte zaboraviti da je Francuska tek sada, nakon više od 30 godina faktički ponovno ušla u NATO – oni su formalno bili, ali zapravo nisu bili u komandnoj strukturi, i zbog toga mi se čini da je naprosto pogrešno povezivati jedno s drugim.“

Za razliku od akademskih poznavatelja, bivši diplomatski operativac - dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić – u izjavi za naš radio duboko je uvjeren u snažan pozitivni impuls što će ga dobiti hrvatski pregovori o članstvu u Europskoj uniji nakon ulaska Hrvatske u NATO.

Mate Granić
„Svakako može pomoći, i to je realno! Kao što su Sjedinjene države sada otvorile dva poglavlja za Tursku, jednako tako na ovom prostoru od 1994. godine nikakva važna politička ili vojna odluka nije se dogodila bez NATO-a i Sjedinjenih država na prvom mjestu."

Washingtonski i Daytonski sporazum, vojna intervencija NATO-a na Kosovu i u Srbiji, uklanjanje Miloševića i međunarodno priznanje Kosova primjeri su angažmana NATO-a i Sjedinjenih država u regiji, a posve je sigurno da bez njihovog angažmana neće doći ni do rješavanja makedonsko-grčkog spora i dogradnje Daytona, kaže Granić:

„Utoliko, sasvim je sigurno i realno očekivati da Sjedinjene Američke Države mogu pomoći u procesu tihe medijacije da se ubrza rješavanje slovenske blokade. Najvažniji američki motiv je stabilnost cijelog ovog prostora, a drugi njihov motiv je to što će se sasvim sigurno vrlo brzo pokazati da Hrvatska može vrlo bitno pripomoći, i to bitno više nego Slovenija, naporima NATO-a u svijetu i u misijama NATO-a, a tu prvenstveno mislim na Afganistan.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG