Dostupni linkovi

Dobna granica učenika srednjih i osnovnih škola u BiH koji prvi put ispuše svoju prvu cigaretu ili prvi put probaju alkoholno piće se iz godine u godinu smanjuje. Evropsko istraživanje o upotrebi alkohola, duhana i droga (ESPAD) pokazalo je da više od 60 posto učenika prvih razreda srednjih škola u Federaciji BiH konzumira alkohol

Njih šest posto je probalo marihuanu prije šesnaeste godine. Isto tako zabrinjavajući su podaci kada je u pitanju konzumiranje cigareta, jer je čak 36,6 posto učenika počelo pušti prije svoje desete godine.

Rezultati istraživanja pokazali su da je konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci veoma raširena navika među srednjoškolskom omladinom, kaže Aida Pilav, glavni istraživač za Evropsko istraživanje u školama o konzumiranju alkohola, droga i duhana:

„Ono što je za nas jako bitno je to da je ovo istraživanje pokazalo da je dosta visok procenat favorizirajućih faktora koji dovode do konzumiranja alkohola, što znači da je visoka dostupnost alkohola našoj srednjoškolskoj omladini na prvom mjestu, na drugom mjestu da se radi o socijalno prihvatljivom ponašanju.“

Podaci koji su dobijeni ispitivanjem pokazuju zbog čega je cigareta primamljiva za najmlađe, ističe Aida Ramić-Čatak iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije:

„Moram reći danas sedam od deset učenika izjavljuje da svakodnevno vidi poruke reklamiranja cigareta u sredstvima medija. Nažalost, tome bih priključila i jedan alarmantan podatak da 85 posto učenika izjavljuje da je izloženo pasivnom pušenju na javnim mjestima i u svojim kućama, što su svakako favorizirajući faktori.“

Učenici sarajevskih škola, otvoreno, bez mnogo ustručavanja, govore o konzumiranju alkohola, droga ili duhana:

„Sve generacije u našoj školi puše mnogo. Za alkohol - i to mogu reći da pouzdano znam da ga konzumiraju. Za drogu ne znam, ne mogu vam ništa reći pošto ja to ne konzumiram, moj kolega ne konzumira i niko iz našeg razreda, niti smo ikad ikog pitali.“
„U školama se dešava konzumiranje droge, ali to sve - pošto se na javnim mjestima više ne smije ni puštiti, sad se skriva.“
„U školi se ne smije u dvorištu pušiti, pa obično puše van škole jer nije dozvoljeno. A za ostalo stvarno ne znam.“
„U osnovnoj školi to se konzumira uveliko - već djeca od sedmog razreda.“


Maloljetnici uglavnom kažu da je lako doći do alkohola, cigareta, pa i droge. Tako je njih 51 posto izjavilo da mogu bez problema kupiti pivo, neko žestoko piće ili nabaviti marihuanu. Ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH Meliha Alić kaže da je zabrinuta ovakvim stanjem i smatra da se ovaj problem mora što prije riješiti:

„Zakoni su donijeti, zakoni su vrlo jasni, ali se ne primjenjuju. Ja bih predložila uistinu najstrožije kazne prema onima koji mogu da spriječe dostupnost alkohola mladim ljudima, dostupnost droge, dostupnost svega ostalog.“


Slično ispitavanje urađeno je i u RS-u. Rezultati još nisu prezentirani javnosti, ali neki ranije objavljeni pokazuju da oko 40 posto školske djece pije alkohol, dok njih između 15 i 35 posto, zavisno od urbane ili ruralne sredine, koristi drogu. Ove podatke navela je za Radio Slobodna Evropa nacionalni koordinator za borbu protiv narkomanije i alkoholizma u RS Tatjana Maglov:

„Sigurno da je situacija zabrinjavajuća s obzirom da se dobni uzrast prvog alkohola i tih aktivnih supstanci pomjera i sada je negdje u dobi između 11 i 13 godina, što je vrlo značajno. Ja tu ubrajam i početak pušenja. Mi govorimo, u stvari, o rizičnim ponašanjima koja vode u određene bolesti zavisnosti.“


Primjer Doboja, u kojem čak 80 posto osnovaca i srednjoškolaca pije alkohol jednom sedmično ili jednom mjesečno, ukazuje da se što prije mora nešto uraditi. Mnogo je faktora koji utiču na ovakve pojave, smatra Tatajana Maglov, inače psihijatar:

„Činjenica je da se javljaju kriza društva, kriza morala, kriza sistema vrijednosti, da se sve pomjera u nekakvom negativnom smislu. Od uzorka, odnosno rizika koji doprinose neprimjerenom ponašanju je i kriza porodice, poplava negativnih uticaja od strane medija.“


Najbolji način za prevazilaženje postojećih problema je edukacija, smatra ministar zdravstva Federacije BiH Safet Omerović i dodaje da na negativne efekte poroka moraju ukazivati prije svega porodica, obrazovni i zdravstveni sistem, pa i vladin i nevladin sektor:

„Edukacija je praktički primarna prevencija svih delikventnih ponašanja, ali i loših životnih navika, odnosno životnih stilova. Sama spoznaja koji su to negativni efekti ovako loše usvojenih stilova življenja, mislim da je najbolja prevencija.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG