Komitet koji čine ambasadori članica Evropske unije u utorak je jednoglasno odobrio procesuiranje crnogorske aplikacije za status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Aplikaciju su odobrili bez raprave svih 27 predstavnika država članica Unije. U međuvremenu se oglasila crnogorska ambasadorka u Evropskoj uniji Slavica Milačić, koja je rekla da je sljedeći korak da Savjet Evropske unije formalno pozove komisiju da da mišljenje o crnogorskoj aplikaciji, što se prema njenim riječma, očekuje već 23. aprila.
"Mi već realizujemo kvalitetne pripreme", rekla je Milačić, koja je ocijenila da bi Crna Gora status kandidata mogla dobiti polovinom naredne godine.
Član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić je za naš program rekao da je zeleno svijetlo za crnogorsku aplikaciju bilo očekivano:
"Procesuiranje je bilo očekivano, tako da predstavlja zapravo normalan slijed događaja. Na žalost, u Crnoj Gori se napravila ta atmosfera velikog nestrpljenja i velika tenzija u vezi datuma, što je sasvim nepotrebno. Mi moramo biti svjesni političke situacije unutar Evropske unije i uspostaviti naša očekivanja u skladu sa tim."
Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kaže da odobrenje procesuiranja crnogorske aplikacije predstavlja značajan uspjeh Crne Gore i njene diplomatije, te da je prihvatanje aplikacije od strane Savjeta ministara Evropske unije sasvim izvjesno:
"Smatram da neće biti problema i da će Savjet ministara dati nalog Evropskoj komisiji da oformi svoje mišljenje o našoj aplikaciji. Da bi Evropska komisija formirala mišljenje o aplikaciji, ona će nam u roku od tri - četiri mjeseca, možda i prije, ali do sada je okvir bio tri mjeseca, poslati taj upitnik."
Ukoliko Savjet ministara Evropske unije prihvati crnogorsku aplikaciju, Crna Gora bi trebalo da u roku od oko tri mjeseca dobije upitnik sa oko 4.500 pitanja u vezi svih društvenih oblasti. U Vladi već teku pripreme, pa su državnim organima već proslijeđena pitanja i odgovori na upitnik Makedonije i Hrvatske, jer se procjenjuje da će oko 80 posto pitanja koja su upućena Zagrebu i Hrvatskoj, dobiti i Crna Gora.
Generalni sekretar Evropskog pokreta Momčilo Radulović smatra da se Crna Gora veoma brzo približava momentu suočavanja domaće administracije sa najvećim izazovom do sada. Pripreme su počele još prije pola godine, kaže Radulović:
"Na specijalističkim seminarima za preko 150 službenika različitih ministarstava i institucija realizovan je jedan kraći tečaj, obuka koju su držali renomirani eksperti iz Makedonije i Hrvatske, gdje su prenosili konkretna iskustva: kako se na najbolji način popunjava upitnik, gdje su bile njihove greške, što bi trebalo da izbjegnemo, na koji način da se organizujemo."
Upitnik je svojina Evropske komisije, koja inače ne gleda blagonaklono na objavljivanje pitanja u javnosti do okončanja kompletnog procesa. Procjenjuje se da će do tada Podgorica u Brisel poslati oko 10.000 stranica odgovora čije će prevođenje koštati oko 160.000 eura.
Prevođenje cjelokupnog evropskog zakonodavstva je posao čija se vrijednost procjenuje na čak milion eura, pa je dio crnogorske javnosti bio iznenađen gestom hrvatskog premijera Iva Sanadera koji je, iako je to prethodno bilo obećano Crnoj Gori, zvaničnom Beogradu poklonio cjelokupan hrvatski prevod evropskih zakona. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović je nakon toga objasnio da se radi o političkom gestu, te da su ustvari svi ti zakoni svakome dostupni na internet sajtovima hrvatskih ministarstava, a da je Hrvatska u slučaju Crne Gore otišla čak i korak dalje, jer joj je ustupila svoje odgovore na briselski upitnik.
Ovo je potvrdio i član crnogorskog Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić koji kaže da je to još jedan slučaj koji pokazuje da države regiona očekuje mnogo veći posao od odgovora na upitnik:
"Svi ti prevodi su svakako na internetu, međutim i na tom primjeru, ali i na primjeru odnosa Slovenije i Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Srbije i Hrvatske vidimo da smo ipak mi itekako balkanizovani, da moramo raditi na promjeni svijesti. Evo, vidimo kako se čak i Slovenija ponaša prema Hrvatskoj. Da li će se i pored svih obećanja sjutra Hrvatska ponašati slično prema Crnoj Gori? Ili Srbiji? To ćemo tek da vidimo. Ja očekujem, kako sada stvari stoje, da mi itekako bolujemo od tih "dječijih bolesti" koje treba da preležimo."
"Mi već realizujemo kvalitetne pripreme", rekla je Milačić, koja je ocijenila da bi Crna Gora status kandidata mogla dobiti polovinom naredne godine.
Član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić je za naš program rekao da je zeleno svijetlo za crnogorsku aplikaciju bilo očekivano:
"Procesuiranje je bilo očekivano, tako da predstavlja zapravo normalan slijed događaja. Na žalost, u Crnoj Gori se napravila ta atmosfera velikog nestrpljenja i velika tenzija u vezi datuma, što je sasvim nepotrebno. Mi moramo biti svjesni političke situacije unutar Evropske unije i uspostaviti naša očekivanja u skladu sa tim."
Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kaže da odobrenje procesuiranja crnogorske aplikacije predstavlja značajan uspjeh Crne Gore i njene diplomatije, te da je prihvatanje aplikacije od strane Savjeta ministara Evropske unije sasvim izvjesno:
"Smatram da neće biti problema i da će Savjet ministara dati nalog Evropskoj komisiji da oformi svoje mišljenje o našoj aplikaciji. Da bi Evropska komisija formirala mišljenje o aplikaciji, ona će nam u roku od tri - četiri mjeseca, možda i prije, ali do sada je okvir bio tri mjeseca, poslati taj upitnik."
Ukoliko Savjet ministara Evropske unije prihvati crnogorsku aplikaciju, Crna Gora bi trebalo da u roku od oko tri mjeseca dobije upitnik sa oko 4.500 pitanja u vezi svih društvenih oblasti. U Vladi već teku pripreme, pa su državnim organima već proslijeđena pitanja i odgovori na upitnik Makedonije i Hrvatske, jer se procjenjuje da će oko 80 posto pitanja koja su upućena Zagrebu i Hrvatskoj, dobiti i Crna Gora.
Generalni sekretar Evropskog pokreta Momčilo Radulović smatra da se Crna Gora veoma brzo približava momentu suočavanja domaće administracije sa najvećim izazovom do sada. Pripreme su počele još prije pola godine, kaže Radulović:
"Na specijalističkim seminarima za preko 150 službenika različitih ministarstava i institucija realizovan je jedan kraći tečaj, obuka koju su držali renomirani eksperti iz Makedonije i Hrvatske, gdje su prenosili konkretna iskustva: kako se na najbolji način popunjava upitnik, gdje su bile njihove greške, što bi trebalo da izbjegnemo, na koji način da se organizujemo."
Upitnik je svojina Evropske komisije, koja inače ne gleda blagonaklono na objavljivanje pitanja u javnosti do okončanja kompletnog procesa. Procjenjuje se da će do tada Podgorica u Brisel poslati oko 10.000 stranica odgovora čije će prevođenje koštati oko 160.000 eura.
Prevođenje cjelokupnog evropskog zakonodavstva je posao čija se vrijednost procjenuje na čak milion eura, pa je dio crnogorske javnosti bio iznenađen gestom hrvatskog premijera Iva Sanadera koji je, iako je to prethodno bilo obećano Crnoj Gori, zvaničnom Beogradu poklonio cjelokupan hrvatski prevod evropskih zakona. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović je nakon toga objasnio da se radi o političkom gestu, te da su ustvari svi ti zakoni svakome dostupni na internet sajtovima hrvatskih ministarstava, a da je Hrvatska u slučaju Crne Gore otišla čak i korak dalje, jer joj je ustupila svoje odgovore na briselski upitnik.
Ovo je potvrdio i član crnogorskog Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić koji kaže da je to još jedan slučaj koji pokazuje da države regiona očekuje mnogo veći posao od odgovora na upitnik:
"Svi ti prevodi su svakako na internetu, međutim i na tom primjeru, ali i na primjeru odnosa Slovenije i Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Srbije i Hrvatske vidimo da smo ipak mi itekako balkanizovani, da moramo raditi na promjeni svijesti. Evo, vidimo kako se čak i Slovenija ponaša prema Hrvatskoj. Da li će se i pored svih obećanja sjutra Hrvatska ponašati slično prema Crnoj Gori? Ili Srbiji? To ćemo tek da vidimo. Ja očekujem, kako sada stvari stoje, da mi itekako bolujemo od tih "dječijih bolesti" koje treba da preležimo."
