Dostupni linkovi

Nema adekvatnog odgovora na krizu


Nakon što je Parlament Federacije BiH smanjio budžetska izdvajanja za civilne invalide, kao jednu od mjera štednje, uslijedio je upad invalida u salu Parlamenta, 24. februara, Foto: Midhat Poturović

Svjetska ekonomska kriza sve se više osjeti i u BiH. Od srijede će, primjerice, radnici firme “Arcelor mital” iz Zenice svakodnevno održavati proteste zbog odluke Uprave o privremenom prekidu rada za najveći dio zaposlenih. Istovremeno, ekonomisti upozoravaju da se oni kojih se to najviše tiče, prije svega državni organi vlasti, nisu prilagodili očiglednoj krizi.

Iako se posljedice svjetske ekonomske krize veće duže vrijeme osjete i u Bosni i Hercegovini, još uvijek ne postoji adekvatan odogovor niti od vlasti, niti od struke. BiH je uveliko počela ekonomski tonuti, a posebno se očekuje teško stanje u idućoj godini, ističe profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Besim Ćulahović:

„Nikoga, izgleda, kriza ne zanima, možda je u tome i problem. Neko krizu koristi kao šansu, ali mora znati, mora imati odličnu ekipu, mora imati konsenzus itd. Mjere moraju biti bolne. Inače se moramo prilagoditi.“

Obaranje javne potrošnje bez reformi dovešće ustvari do ogromnih socijalnih tenzija. Npr. mi se ne možemo složiti da u ovom prvom valu stradaju univerziteti i da se smanjuju izdvajanja za visoko obrazovanje.
Kako BiH ima stalni rast javne potrošnje, ekonomski stručnjaci ističu kako je na tom području pod hitno potrebno nešto poduzeti, ali sa odgovarajućim reformama. Anto Domazet, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu:

„Obaranje javne potrošnje bez reformi dovešće ustvari do ogromnih socijalnih tenzija, a reforme treba izvesti u jednom ambijentu u kome će postojati društvena spremnost da se to poduzme. Npr. mi se ne možemo složiti da u ovom prvom valu stradaju univerziteti i da se smanjuju izdvajanja za visoko obrazovanje. Gdje smo onda sa „bolonjom“, gdje smo sa reformama u obrazovanju koju se neki entuzijasti započeli? To se sada pada u vodu.“

Prve prave posljedice ekonomske krize BiH osjetit će već mjesecu lipanju, upozorava dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljko Trivun:

„Zato što smo mi kooperantski orijentisani i ovisni smo o građevinskom sektoru, o fluktuacijama tržišta, a posebno u automobilskoj industriji. Prvi podaci kažu da se pad proizvodnje i narudžbe kreće između 30 i 40 posto, što znači da generiše smanjenu potrošnju, smanjena potrošnja smanjuje poreze i budžeti se neravnomjerno pune.“


Za očekivati je da probamo vidjeti kako da rasteretimo privredu nekih poreza i obaveza koje su prisutne, to je iz sfere socijalnih programa.
U BiH još uvijek ne postoji ni dijagnoza struke postojećeg stanja, tako da je teško odrediti mjere na koji način izaći iz krize, smatra velik broj poduzetnika, a jedan od njih je i Tomislav Grizelj:

„Nemamo dijagnozu i kad je u pitanju Federacija, ni kad je u pitanju BiH, tako da ne možemo još uvijek ni terapiju odrediti, ali za očekivati je da probamo vidjeti kako da rasteretimo privredu nekih poreza i obaveza koje su prisutne, to je iz sfere socijalnih programa, i onoga kako naći zajednički koncenzus o primjeni potencijala radi izlaska na ostala tržišta, kao što su tržište Libije, Kuvajta i ostalih zemalja koje za sada ovaj financijski zemljotres nije dohvatio.“


Željko Šajin
, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da globalna ekonomska kriza nije nepoznata ekonomskoj povijesti, te naglašava da je to očekivan ekonomski tok s obzirom na probleme koji su se godinama gomilali. Na koji način izaći iz njih, profesor Šajin pojašnjava :

„Znanjem i poštivanjem stručnih određenja. Nikako se nositi emocijama i političkim nekakvim događanjima - samo znanje i racionalan pristup i sve se može riješiti.“


Ekonomski stručnjaci, također, upozoravaju kako se u BiH donose mjere bez sagledavanja uzroka i dubine krize u kojoj se država nalazi.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG