Dostupni linkovi

Nema vraćanja na Kutiljerov plan


Dragan Čović, Sulejman Tihić i Milorad Dodik

Nakon izjave Miroslava Tuđmana, univerzitetskog profesora i kandidata za predsjednika Hrvatske na narednim izborima, da bi se «BiH trebala vratiti na Kutiljerov (Cutilierov) plan», u ovoj zemlji su se pojavile špekulacije o postojanju tajnog dogovora o stvaranju hrvatskog entiteta u BiH.

Navodno, o tome pregovaraju lideri Saveza nezavisnih socijademokrata Milorad Dodik i Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović, uz podršku iz susjedne zemlje - Hrvatske. Najglasniji u ovim pretpostavkama su članovi opozicione Srpske demokratske stranke. Većina političara u BiH ipak smatra da je Kutiljerov plan zauvijek propao i da nema "vraćanja na staro", te da je ova teza, lansirana iz Banje Luke, obračun između SDS-a i SNSD-a.

Vraćanje na Kutiljerov plan kao najbolje rješenje za BiH, koje zastupa profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta i kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Miroslav Tuđman dio je tajnog dogovora o stvaranju hrvatskog entiteta između lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića sa Hrvatskom, smatraju u SDS-u. Hrvatska je, navode u stranci, okrenula leđa bh. Hrvatima i sada pokušava ispraviti grešku. Svoje tvrdnje u SDS-u potkrijepljuju tezom da je Dodik glavni promoter stvaranja trećeg entiteta u BiH, što je opasno, kaže predsjednik ove stranke Mladen Bosić:

„Stvaranje trećeg entiteta bi značilo odustajanje od Dejtona koji je baziran na dva entiteta - Federacija BiH i RS - i to ne bi donijelo bilo kakav napredak - naprotiv, smatramo da je to otvaranje Pandorine kutije i da će to izazvati i izaziva velike turbulencije političke u BiH.“


Zlatko Lagumdžija
Prema Kutiljerovom planu, BiH bi bila sastavljena od najmanje tri jedinice zasnovane na nacionalnom kriteriju, ali uz uvažavanje ekonomskih i drugih kriterija - dakle kao država tri etničke grupe. Vratiti se na ovaj plan BiH ne bi odvelo nigdje, kaže predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija:

„U politici je sve moguće, ali istorija se ponavlja samo eventualno ukoliko se radi o tragediji, kao što je Kutiljerov plan bio jedna tragedija za ovu zemlju. On se može ponoviti samo kao farsa, dakle kao nešto što nas ne može voditi nigdje naprijed. Miroslav Tuđman razmišlja u kategorijama nacionalnih država 19. vijeka i očigledno da je u njegovom načinu razmišljanja istorija nešto u čemu on živi, a ne nešto iz čega se uči.“

Komentarišući mogućnost postojanja tajnih dogovora, Lagumdžija odbija takvu tezu, te dodaje da se u pozadini nalazi stranačka borba između SDS-a i SNSD-a:

„U krajnjem slučaju gospodu iz SDS-a uopšte ne interesuje da li je to tačno, oni gledaju kako da udare po Dodiku, a Dodik, hvala Bogu, daje im toliko prostora da je to još najmanja optužba koje su se mogli sjetiti. Svaki plan, javni ili tajni, u kojem dva rade o glavi trećem ovdje završava kao ratni zločin - ako bude na kraju suđena ona dvojica koja prave plan o ubijanju trećeg.“

No, Bosić kaže kako Dodik retorikom pokušava prikriti stvarne namjere, odnosno da RS, prema onome što dogovara s ostalim liderima, podliježe teritorijalnom preustroju:

Svima je poznato da nama u parlamentarnoj proceduri treba dvije trećine glasova u svakom od dva doma Parlamentarne skupštine. Takvu izrazitu većinu nije lako postići bez sudjelovanja svih, tako da nekakvi tajni ili netajni dogovori dvije stranke ne znače puno.
„Ta žestoka retorika je, ustvari, prikrivanje ove činjenice da on pokušava na neki način aktivno da se uključi u rješavanje problema Hrvata, a s druge strane, javnosti RS da se prikaže kao neko ko je čvrst na odbrani interesa RS. Očigledno je da te dvije stvari ne mogu zajedno da idu u ovom trenutku.“

Zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Slavko Matić podsjeća da se ustavno uređenje BiH ne može postići voljom jednog ili dva naroda, tako da se sve tvrdnje takve vrste neosnovane:

„Svima je poznato da nama u parlamentarnoj proceduri treba dvije trećine glasova u svakom od dva doma Parlamentarne skupštine. Takvu izrazitu većinu nije lako postići bez sudjelovanja svih, tako da nekakvi tajni ili netajni dogovori dvije stranke ne znače puno. Ja vjerujem da takvih dogovora nema, pogotovo ne tajnih. Sve što se radi na relaciji Milorada Dodika, Dragana Čovića i Sulejmana Tihića je dosad poznato javnosti.“

Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić ističe kako se propale stvari iz prošlosti neće aktivirati:

„Ta stvar je prošla i mislim da ona sigurno neće biti aktualizirana. To je mišljenje jednog građanina susjedne nam zemlje - i ništa više.“


Kutiljerov plan je prošlost i za zastupnika SNSD-a u Parlamantu BiH Dragu Kalabića:

Drago Kalabić
„Ubijeđen sam u to da u tajnim razgovorima Milorad Dodik nije učestvovao, a pogotovo o temama koje su prošle, koje su završene. Mi imamo realno stanje u BiH u kojoj je RS državotvorni entitet ovdje, koja je priznata međunarodnim ugovorom, Dejtonskim sporazumom pet velikih sila, tako da oni koji su trebali da primijene Kutiljerov plan, koji je možda mogao da zaustavi rat i koji možda da nisu uradili što su trebali, tako da je to samo jedna od istorijskih faza ovih prostora o kojima istoričari treba da kažu svoje, a ne mislim da je realna osnova za bilo kakve nove razgovore.“

Bilo kakvi tajni dogovori neće proći, kategoričan je potpredsjednik SDA Šefik Džaferović:

„Bilo kakav dogovor dvoje u BiH na račun trećeg proći, nikada nije prošao, nije prošao ni u mnogo težim vremenima dogovor Miloševića i Tuđmana, a neće proći bilo kakav dogovor. To su građani BiH i patriote pokazali da su sposobni da se suprotstave, između ostalog, i takvim planovima.“


Vizija treba biti zajednička, a ustavna se platforma ni u kom slučaju ne može temeljiti na tri etnički podijeljene teritorije, napominje Džaferović i dodaje:

„Mi treba da radimo na reintegraciji BiH, kako da obnovimo BiH, kako da uspostavimo jednu normalnu, funkcionalnu zemlju. I mi u SDA mislimo da je to najbolje uraditi tako što bi se BiH, kada je njena unutrašnja organizacija u pitanju, organizirala na principu pet ili, recimo, sedam multietničkih, ekonomskih regija koje bi bile uspostavljane na način i na principima na kojima se inače regije u savremenom svijetu uspostavljaju.“


Zajednički stav predstavnika parlamentarnih stranaka jeste da se ni u kom slučaju ne može raditi o bilo kakvim tajnim dogovorima koji isključuju treću opciju jer to predstavlja opasnost. Također, o podjeli BiH po preporuci susjedne zemlje neozbiljno je govoriti. Podsjećamo da je hrvatski premijer Ivo Sanader jučer u Mostaru kazao kako Hrvatska želi cjelovitost BiH, te dao podršku prudskom sporazumu i putu BiH ka evroatlantskim integracijama.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG