Dostupni linkovi

Hrvatski maloljetnici više puše i piju od svojih europskih vršnjaka, ali uzimaju manje psiho-aktivnih droga, pokazuje to najnovije europsko istraživanje provedeno među 105.000 učenika u 35 europskih zemalja. Ispred Hrvatske, po raširenosti pušenja, samo su Austrija, Češka, Bugarska i Letonija.

Čak 38 posto dječaka i djevojčica u Hrvatskoj, u dobi od 15 godina puši: 84 posto ih se izjasnilo da su u posljednjih 12 mjeseci pili alkohol, a 43 posto ih je barem jedanput bilo pijano - ističe voditeljica ESPAD-ova istraživanja u Hrvatskoj, doktorica Marina Kuzman iz hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo:

"Gledajte gdje smo bili prije 12 godina! Naši mladi su pili daleko manje od prosjeka drugih europskih zemalja. Gledajte kuda smo došli! Sada smo iznad prosjeka."

Bez puno ustezanja o vrlo raširenom pušenju i piću među 16-godišnjacima, ali i mlađima od njih, govorili su nam i sami dječaci i djevojčice pred jednom zagrebačkom srednjom školom:

"Puši se."
"Pa da, ali ne puno. Paše mi nekako. Sada mi je 15 godina, a počeo sam pušiti prije mjesec dana."
"Skoro cijeli razred puši. Pušim od 7. razreda." "Popijem ponekada pivo, ali ako je nekome rođendan, ne da se idem napiti."
"Pije dosta njih, ali ja ne."
"Više se pije radi društva."
"Sve se pije po redu - od tvrdog alkohola do piva."
"Rođendani mogu proći bez pića, ali onda nisu cool."
"Neki su počeli piti sa 13, 14, 15 godina. Neki se napiju da ne znaju kako se zovu."
"Moj prijatelj je dva puta završio u bolnici na ispumpavanju."
"Zabava. Svi piju, pa ću i ja piti."


Doktorica Kuzman smatra da je upravo dostupnost alkohola i cigareta u Hrvatskoj veliki krivac i za njihovo sve raširenije konzumiranje među maloljetnicima:

"Posluživanje alkohola mladima do 16 godina u restoranima, lokalima, kafićima nije dozvoljeno. Koliko god mi o sjevernim zemljama (Finska, Island, Norveška i Švedska) imali nekakvu predodžbu da se jako puno pije, oni svoje mlade uistinu štite zakonima. Kod njih je pijenje alkohola mladima zabranjeno."

Što se tiče psiho-aktivnih droga, mladi u Hrvatskoj najviše eksperimentiraju s marihuanom i hašišem. Dvadeset i jedan posto dječaka i 16 posto djevojčica barem je jednom u životu probalo marihuanu, što je nešto ispod prosjeka 35 europskih zemalja obuhvaćenih ESPAD projektom, čija istraživanja podupire Švedska Vlada i Europski centar za suzbijanje ovisnosti o drogama.

Poznati hrvatski stručnjak za liječenja od ovisnosti, doktor Slavko Sakoman, ističe da obitelj i osnovna škola u Hrvatskoj uspijevaju poprilično zaštiti djecu od negativnih utjecaja, ali kad izađu iz njihova okrilja opasnost se povećava:

"Kasnije tijekom adolescencije, oni su u tom prostoru skloni nepoštivanju društvenih normi i izloženi jednoj društvenoj zbilji u kojoj mnogo ljudi radi ono što hoće. To je nepoželjni trend iza 20. godine, kada su suočeni sa životnom perspektivom, sa svojom pozicijom. Tada dolazi do razočarenja djece, do jedne praznine i eskapizma. Zbog toga imamo i dalje nevjerojatno loše trendove u smislu uzimanja teških droga, osobito heroina, a u zadnje vrijeme i kokina. Imamo i dalje visoke stope heroinskih ovisnika osobito u lokalnim sredinama, gdje je droga snažna, ali i gdje je kvaliteta života i briga za djecu u okviru lokalne zajednice loše organizirana. Mi imamo 800 liječenih heroinskih ovisnika godišnje, registriranih i novo-liječenih. Godišnji pobol je oko 1.600 osoba do 22. godine života. Tri posto ukupne generacije završava u 22 godini u heroinskoj ovisnosti. Po tom postotku smo mi sigurno vrlo visoko i značajno iznad europskog prosjeka."
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG