Dostupni linkovi

Ne dešava se baš svaki dan da slušam Vaclava Havela kako iznosi svoje misli o onome šta se dešava u svijetu. Otud i ova kolumna. Rekao je tri stvari koje su, vjerujem za mnoge, nove.

Mislim da je bilo ljeto 1995-e godine. Radio Slobodna Evropa se preselila iz Minhena u Prag i bilo je priređeno svečano otvaranje naše zgrade u centru grada. To je preseljenje spasilo radio jer su neki u SAD planirali da zatvore našu radio stanicu vođeni prilično naivnim razlogom – hladni rat je dobijen, komunizam je pao i radio nam više ne treba. Radijska operacija je u Njemačkoj postala, pored svega, još i preskupa – godišnji budžet je bio 220 milijuna dolara.
Ali jedan čovjek je vidio dalje od mnogih u Washingtonu. Vaclav Havel, pisac, disident, zatvorenik, predsjednik i moralna gromada svijeta dvadesetog stoljeća je znao da pad komunizma i kraj hladnog rata ni izdaleka ne znači početak demokracije. Ono što se danas dešava u Rusiji, na Balkanu, Bjelorusiji, Centralnoj Aziji to potrđuje. Tada Havel vuče potez – nudi zgradu u Pragu za rentu od JEDNOG dolara godišnje i – spašava Radio Slobodna Evropa. Godišnji troškovi se smanjuju za dvije trećine (današnji budžet je 80 milijuna), program se povećava, broj uposlenih se smanjuje.
Kad je tog ljeta došao da otvori zgradu Radija Slobodne Evrope u Pragu imao sam prilike biti među nekoliko ljudi koji su sa njim razgovarali. Rekao nam je da je slušao program na češkom jeziku svaki dan u zatvoru ali i nešto što nas je šokiralo: ”Znate, slagali ste me!” Mi – šokirani. Šta li smo ga slagali? Kako je to moguće? Nevjerica na našim licima. Onda je produžio. ”Slagali ste me jer ste mi pričali o tome kako je demokracija lijepa, kako je laka, kako je sve med i mlijeko – a sad kad sam u politici shvatio sam koliko je komplikovana, teška, a ponekad i ružna!”
Prošlo je od tada 14 godina i evo nove zgrade Radija Slobodna Evropa u Pragu. Smještena na periferiji, zovu je ”smart” (pametna) zgradom. Unutra sve sama elektronika, samo što još nama uposlenima nisu neki čip ugradili. U petak, 27. ožujka ove godine je u novoj zgradi održana prva sjednica našeg uređivačkog kolegija, stigle su čestitke od predsjednika Afganistana, Iraka, od američkih senatora, od Margaret Tatcher. Uređivačkim kolegijem je predsjedavao – Vaclav Havel.
Rekao je tri velike istine. Evo prve: ”Zapadne demokracije su postale majstori da sa diktatorima ne razgovaraju o poštivanju ljudskih prava. One se fokusiraju na energiju, hranu i pominju ljudska prava tek negdje, usput, na kraju saopćenja ili razgovora.” Dodao je da se ljudskim pravima trguje i to smatra velikom greškom zapadnih demokracija. Evo i druge: "Jaz između politike i društva je sve dublji” i to naravno smatra velikim problemom moderne demokracije. Evo i treće misli: "Današnja ekonomska kriza u svijetu nije ekonomska kriza, to je civilizacijska kriza." To je kriza jednog morala po kojem je sve dozvoljeno, da se troši više nego što se ima, da se manipuilira, da je sve dozvoljeno ako se želi uspjeh.
Gledao sam ga dok je govorio na dva metra od mene. Nedavno je izašao iz bolnice i svi znaju da ima rak pluća. Bio je strastveni pušač. Bori se sa bolešću godinama i drži se – sjajno. Ne znam šta da kažem za ovog velikog čovjeka. Svi znaju da je veliki pisac, veliki državnik, veliki čovjek. Možda ne znate da je uz sve to još i izuzetno šarmantan. Brčići na licu, oči živahne samo zure negdje okolo. Ne propušta šalu niti mijenja mišljenje kako vjetar duva. Radije se svi prilagođavaju onome šta on kaže.
Rekoh mojim kolegama Česima da i ne znaju koliko su sretni što su ga imali u doba kad se sve lomilo. Da je kod nas bio neki takav vizionar čiji interes ne bi bila jedna etnička grupa ili ostajanje na vlasti nego život građana – ja danas ne bih ni sjedio u Pragu i ne bih imao tu sreću slušati Vaclava Havela kako govori za istim stolom.

*****

Vaclav Havel na uredničkom kolegiju u novoj zgradi Radija Slobodna Evropa:

  • 16x9 Image

    Nenad Pejić

    Od rujna mjeseca 1993. je zaposlen na Radiju Slobodna Evropa. Osnivač je redakcije na južnoslavenskim jezicima, koja je sadržavala programe na albanskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, makedonskom i srpskom jeziku, kao i regionalni program. Godine 2002. kao prvi neamerikanac imenovan je za zamjenika direktora Radija Slobodna Evropa, 2013. na mjesto glavnog i odgovornog urednika RFE/RL a u februaru 2014. i za kopredsjednika kompanije.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG