Dostupni linkovi

Parlament BiH, na zasjedanjima oba doma, 25. i 26. marta usvojio je amandman na Ustav BiH o statusu Brčko Distrikta, kojim se Distrikt uređuje kao jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom BiH. Teritorija Brčko Distrikta definiše se kao teritorija u zajedničkoj svojini entiteta, a Ustavnom sudu BiH daje se u nadležnost da odlučuje o bilo kom sporu u vezi sa zaštitom utvrđenog statusa i ovlašćenja Distrikta i BiH koji se može javiti između entiteta, ili BiH i Brčko Distrikta.

Najveće oduševljenje za ovakav ishod zasjedanja Parlamenta pokazao je supervizor za Brčko Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian) koji je pozdravio usvajanje Amandmana i na Ustav Bosne i Hercegovine, kao i polaganje zakletve nove Vlade Brčko Distrikta:


“Usvajanjem amandmana i imenovanjem Vlade ispunjeni su važni uslovi da se ustanovi da institucije Distrikta funkcionišu efikasno i, po svemu sudeći, trajno", kazao je Gregorijan.

I politički direktori Savjeta za implementaciju mira u komunikeu su podržali usvajanje amandmana na državni ustav kojim se definiše status Brčko Distrikta. Bosanskohercegovački pravnici, međutim, imaju oprečna mišljenja. Banjalučki advokat Miroslav Mikeš kaže da je uvođenje Brčkog u ustavno pravni položaj BiH s jedne strane pozitivno, jer se njegov status konačno definiše. Brčko je kondominium Republike Srpske i Federacije BiH, ističe ovaj advokat, ali i opominje da davanje jednakih mogućnosti uticaja jedinici lokalne samouprave i entitetima, otvara prostor za različite interpretacije amandmana, pogotovo u budućnosti:

“Kao što je Brčko svojevremno bio nukleus za određene eksperimente u Bosni i Hercegovini on i sada može da bude nukleus za mijenjanje ustavno pravne pozicije vezane za Dejtonski sporazum, odnosno da preraste u neki entitet. Brčko Distrikt sada nije entitet, jer entiteti imaju svoje ustave, zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, kao i predsjednika. Znači ipak ima mnogo razlika. Jednoga dana iz ovoga se može roditi treći entitet, ukoliko neko poželi da na sličan način riješi pitanje hrvatskog naroda u BiH, ili ako neko odluči da se jednog dana stvori Distrikt Sarajevo od svih predratnih sarajevskih Opština, pa da se onda traži pandan sa Brčkim.”

Profesor ustavnog prava na sarajevskom Pravnom fakultetu Kasim Trnka kaže da status Brčkog nije novost jer je prethodno riješen arbitražnom odlukom i statutom Distrikta. Novost je samo što je to postala ustavna kategorija, kaže Trnka koji smatra da je to dobro, ali istovremeno da je otvoren i jedan drugi problem:

“Ovog trenutka je usvojen amandman na Ustav i taj Ustav više nije stvar međunarodne zajednice. On je postao akt domaće pravne snage. Sada sve eventualne ustavne promjene su stvar domaćih političkih snaga i to je ono na čemu međunarodna zajednica odavno insistira. Moje je mišljenje da dokle god je ovakvo ustavno uređenje koje je opterećeno različitim blokadama i mogućnostima opstrukcije i bojkota, da se bez međunarodne zajednice ustavne reforme neće moći provesti.”

Buduća praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u slučaju sporova Brčkog i države, ili entiteta, pokazaće koliko je rješenje efikasno, zaključuje Trnka. On ne smatra da su ingerencije Brčkog i njegov pristup Ustavnom sudu BiH dovoljan povod za ideje o mogućim prekompozicijama države. Podsjeća da je sve u rukama domaćih političkih snaga koje u svakom momentu mogu blokirati ustavne promjene.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG