Iako je prije nekoliko godina promovisana Strategija razvoja i smanjenja siromaštva ovaj dokument se već duže vrijeme ne nepominje, a veliki broj građana Crne Gore, prema rezultatima istraživanja Razvojnog programa Ujedinjenih Nacija - UNDP, još uvijek živi ispod apsolutne linije siromaštva.
U ovu kategoriju spada preko 70.000 ljudi koji troše ispod 160 eura mjesečno, a oko 215.000 građana, što čini skoro trećinu ukupnog stanovništva, svrstava se u kategoriju ekonomski ugroženih jer mjesečno troše manje od 240 eura. Procjenjuje se da bi i ova grupa dobila status ekstremno siromašnih, ako bi se njihovi prihodi smanjili više od 10 odsto.
Sva nastojanja da na ovu temu dobijemo mišljenje i komentar stručnjaka sa Univerziteta i nevladinog sektora ostala su bezuspješna. Predstavnici opozicije su pak, komentarisali podatke o dimenzijama siromaštva u Crnoj Gori.
Aleksandar Damjanović, funkcioner Socijalističke narodne partije je, komenarišući podatak da se u proteklih pet godina jaz između sirmomašnih i bogatih dodatno uvećao za 40 posto, rekao da je to rezultat tako postavljenog sistema:
"Veliki je to problem. Tu se jednostavno radi o tome da je crnogorska ekonomija i ekonomska politika podešavana na način da oni koji imaju sve više, a oni koji nemaju zbog toga što ovi drugi imaju više ne osjećaju boljitak. Naprotiv, sve niže i niže. Kvazi liberalni model nije dao razultate, a rast bruto domaćeg proizvoda je rezultirao još većim siromaštvom u Crnoj Gori."
Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da predočeni rezultati nijesu konačni, već da će se u budućnosti bogati još više udaljiti od najsiromašnijih:
"Ono što nam sljeduje u sljedećem periodu je da će, ukoliko se ne okrenemo ka nečemu što znači valorizacija preostalih resursa, doći do drastičnog poremećaja i ovako veoma loše socijalne strukture. Naime, srednja klasa će nestati, broj siromašnih će se znatno povećati, a ekstremno bogati će se izdvojiti u manjem procentu, ali sa mnogo više novca i sredstava u odnosu na ove druge kategorije."
Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Zarija Franović kaže da, uz uvažavanja autora projekta, ipak ne prihvata rezultate istraživanja.
"Podatak da je Crna Gora na 64 mjestu po razvoju društva po mjeri čovjeka je zastario", kaže Franović, za koga nijesu prihvatljivi ni podaci o dugoročnoj nezaposlenosti određenih kategorija stanovništva jer je, kako kaže, Vlada preduzela niz mjera u ovoj oblasti koje su dale razultate. Jaz između bogatih i siromašnih je manji nego u Americi, rekao je Franović:
"Ako vidimo stopu nejednakosti i to uporedimo zamislite jednu malu Crnu Goru gdje je 9,8, a u Sjedinjenim Američkim Državama 15, 9 to dovoljno govori je ta stopa nejednakosti za 6,1 posto veća u Sjedinjenim Američkim Državama kao lideru demokratije, blagostanja nego što je to u Crnoj Gori."
Ekonomski analitičar Predrag Drecun je, komentarišući rezultate istraživanja UNDP, rekao da je naročito zabrinut zbog, kako je rekao, nestvaranja srednje klase:
"Govori se o još jednoj posljedici koja je vrlo vidljiva ovih dana, a to je da oni koji su došli do novca ne znaju da upravljaju tim novcem i Crna Gora je upravo na toj raskrsnici. Sigurno je da kapital grupisan kod određenih ljudi, njihovim znanjem ne može biti oplodjen. S te strane vidim da Crna Gora ima zaista jedan problem koji se zove znanje i kao posljedica odsustva tog znanja mi imamo neadekvatno rukovanje kapitalom što dovodi do toga da se ne pokrivaju i te socijalne rupe."
"Ja više nemam od čega da živim".
RSE: Kako uopšte izdržavate porodicu?
"Snalazim se. Pozajmljujem. Daje mi rodbina da preživim."
"Neko dugoročno rješenje mi ne vidimo."
" Ne možemo dobiti ništa."
" Mi smo gladni. Gladni smo. Niko da se okrene više na nas."
Prema podacima UNDP, jaz između najbogatijih i najsiromašnijih je od Crne Gore veći samo u Makedoniji, dok je u Bosni i Hercegovini najmanji.
