Dostupni linkovi

Uzroci i posljedice pada češke Vlade


Parlament Češke Republike

Zastupnički dom Češkog parlamenta izglasao je sinoć, nakon burne četvorosatne debate nepovjerenje Vladi premijera Mireka Topolaneka. Za je glasao 101 poslanik, dok je protiv bilo 96.

Bio je ovo peti pokušaj Zastupničkog doma da sruši Topolanekovu Vladu. Uspjeli su, zahvaljujući glasovima prebjega iz vladajuće koalicije, ali i poslanika vladajuće Građanske demokratske stranke.


Paradoksalno, za rušenje Topolanekova kabineta glasali su i zastupnici koji su smatrali da je vlada suviše radikalna i oni koji vjeruju da su Građanski demokrati izdali svoj program jer njihova vlada ne provodi istinske reforme. Lider opozicione Socijaldemokratske stranke Jirži Paroubek Vladu je okarakterisao novom kovanicom - "eurosramotna", zato što "nema jasan stav prema Evropskoj uniji a nije u stanju da izdejstvuje ni ratifikaciju Lisabonskog sporazuma".

"Vlada već odavno ne izlazi u susret potrebama i zahtjevima ni svojih birača ni šire javnosti", naveo je takođe Paroubek i pozvao premijera da se ne pravi kao da će "u Češkoj i EU nastati haos ako vlada padne, pošto je Topolanekovo vladanje već haos sam po sebi".

Prema analitičarima, Mireku Topolaneku je "vrat slomio Vaclav Klaus, bez ikakvog valjanog razloga, samo iz osobne sujete". Jedno je izvjesno, glavna žrtva pada Vlade u Češkoj biće Lisabonski sporazum. Taj ključni dokument o reformi evropskih institucija sada ima minimalne šanse da bude ratifikovan do kraja ove godine. I u starim i u novim članicama EU pad Vlade je negativno odjeknuo. Prije svega zbog toga što je Češka, dozvolila da dnevnopolitičke, unutarnje razmirice prasnu prije okončanja mandata ove države kao predsjedavajuće EU.

Osim toga, pad Vlade ozbiljan je udarac planovima SAD da razmjeste svoj antiraketni štit u Poljskoj i Češkoj. Odlazeći kabinet se nada kako njihov pad neće značiti definitivni kraj američkih planova, jer, kako je to jutros rekla ministrica odbrane Češke Republike Vlasta Parkanova "radar ne pada s vladom i malim domaćim turbulencijama".
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG