Dostupni linkovi

Hrvatska narodna stranka, koja je opozicija i u državi i u Zagrebu, organizirala je danas tribinu o identitetu Zagreba. Svi pokušaji umjetnog kreiranja identiteta hrvatske metropole završavaju nužno neuspjehom, dok se mnoge stvari koje su dio stvarnog identiteta Zagreba pušta da propadnu, rečeno je među ostalim na tribini.

Gdje počinje tradicija, počinje i identitet, ali nije dovoljno samo obnavljati formu, upozorio je fotograf i urednik časopisa „Iće i piće“ Damir Fabijanić:


„U Hrvatskoj, naročito u Zagrebu, se događa puno organiziranih i institucionalnih stvari kojima se pokušava umjetno nametnuti identitet. To najčešće doživljava neuspjeh. A s druge strane propada puno stvari koje su zaista dio nečeg što bismo morali podržati na bilo koji način.“

Zagrebačka katedrala, Foto: zoomzg
Proslava 900-te obljetnice Zagreba nije ostavila nikakvog traga. Fabijanić kaže kako ga nitko neće moći uvjeriti da su zagrebačke mažoretkinje dio identiteta Zagreba, a sa druge strane, nebrigom gradskih vlasti i bahatošću investitora, nestaju stvarni elementi zagrebačkog identiteta, upozorio je.

Zagreb, Spomenik Antunu Gustavu Matošu
Zagreb, Ambijentalna skulptura Antun Gustav Matoš Foto: zoomzg
U očima ljudi izvan Zagreba, Zagreb ima dosta elemenata negativnog identiteta, upozorila je profesorica sociologije i donedavna predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić. Neki ga poistovjećuju sa bahatom i otuđenom vlašću, drugi misle da se razvija na račun ostatka Hrvatske:


„Te opasnosti pasivnog odnosa prema nametnutom negativnom identitetu nisu bezazlene ni za Zagreb sam. Zato su aktivan odnos i kreiranje identiteta od strane onih kojima Zagreb pripada kao prostor njihovog svakodnevnog života, ključni, da bi Zagreb prodisao i dio svog pozitivnog identiteta prenio i na cijelu zemlju.“

Povjesničar Neven Budak pobrojao je elemente identiteta Zagreba – jezik, prihvaćanje demokratskih oblika uprave gradom, odnos prema prostoru i graditeljskoj i urbanističkoj baštini i otvorenost Zagreba prema došljacima:


„Odnositi se prema došljacima odbojno ili posprdno, sigurno nije prihvatljiv stav. Govoreći na sasvim osobnoj razini, ne vidim po čemu bi moj otac, koji je bio doseljenik iz Like, bio lošiji Zagrepčanin od moje majke, čiji su preci u Zagrebu od početka 19. stoljeća. To sigurno nisu neki kriteriji kvaliteta.“

A što misle Zagrepčani o tome? Pitali smo mlade i stare, rođene u Zagrebu i one koji su došli na studij, i evo što oni kažu:

„Nisam odavde, ali brzo se čovjek privikne. Ovdje je dobro.“

Kada diplomiraš, vraćaš se doma?

Zagreb, Zdenac života, djelo Ivana Meštrovića
Zagreb, Zdenac života, djelo Ivana Meštrovića, Foto: zoomzg
„Ne. Definitivno ostajem tu.“

Da li je Zagreb, po vašem sudu, izgubio identitet?

„Gubi ga zato jer ljudi koji su se doselili – neki od njih su morali, neki od njih su željeli doći – nisu prihvatili stil tog grada i način življenja u njemu, već nameću svoj stil života i svoj bezobrazluk.“

„Iskreno, nije loše. Ali da ima problema, ima.“

„Mislim da Zagreb još uvijek ima svoj identitet. I sred ljeta i u sred zime, ima se gdje izaći, ima se što vidjeti. Uvijek je zanimljivo.“

„Ovaj grad naprosto nije grad, već hrpa kvartova, koji se nekoordinirano naseljavaju ljudima koji ne žele prihvatiti ritam grada. A gradska vlast ne čini ništa što bi trebalo, rade se megalomanski projekti kako bi se dizali ,spomenici'.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG