Dostupni linkovi

Sindikati ne odustaju od povećanja plaća


Zgrada Vlade Hrvatske

Pred rebalans proračuna najavljen do kraja mjeseca, hrvatska Vlada pokušava nagovoriti sindikate državnih i javnih službi da odustanu od dogovorenog povećanja plaća za šest posto godišnje. Sindikati odgovaraju da su njihove plaće i dalje ispod državnog prosjeka. Dogovor još nije na vidiku.

Bez odustajanja sindikata državnih i javnih službenika i namještenika od dogovorenog povećanja plaća u ovoj godini od šest posto, država će se nužno morati obratiti Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), a ako MMF uđe u Hrvatsku, rezovi će biti još bolniji. To su poruke neimenovanih izvora iz Ministarstva financija koje preko medija šalju hrvatskoj javnosti i sindikatima. Koristeći MMF kao bauk, vlasti poručuju: radije se sada odrecite malog dijela, nego da vam MMF odreže puno više! Vi inzistirate na šest posto, a dužnosnici su se eto odrekli čak 10 posto plaća, vi ćete biti krivi ako država neće imati za mirovine, poruka je koja ide prosvjetarima, zdravstvu, činovnicima u državnoj upravi, zaposlenima u vojsci i policiji. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, bio je zato iskren kada je kazao kako se boji:


„Da jednostavno samo ti ljudi ne budu izgurani na površinu kao oni koji su u ovoj zemlji neosjetljivi. Pokušava se staviti naglasak na to da se, evo, svi nečega odriču, a da se ovi ljudi ne odriču ničega, iako su se oni dugi niz godina odricali i povećanja svojih plaća i svega drugog, jer i sa svim ovim povećavanjima plaća nisu došli do prosječne plaće u Republici Hrvatskoj.“

Zamjenica predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Spomenka Avberšek najavila je da je spremna ići od člana do člana sindikata i nagovarati ga da pristane na odustajanje od šest posto – ako će to doista izvući državu iz krize:

„Građane indirektno huškaju da smo mi ti koji bacamo državu na koljena. To jednostavno nije točno, jer na moj upit da li je milijardu i četiristo kuna, koliko iznosi smanjenje naših plaća, nešto što bi ovu državu stavilo na koljena, odgovor nismo dobili. Znači, milijardu i četiristo kuna nije ništa.“

Najnoviji ekonomski pokazatelji nisu blistavi i svima su u Hrvatskoj oči uprte u uspjeh turističke sezone. Zbog toga sindikatima ne bi škodilo malo realizma, upozorava u izjavi za naš radio dobra poznavateljica hrvatske sindikalne scene, novinarka „Jutarnjeg lista“ Gordana Galović:


„U godini u kojoj radnici u brojnim privatnim tvrtkama ostaju bez posla, a o povišicama mogu samo sanjati, možda su sindikati ipak trebali biti popustljiviji i povišicu za zaposlene u javnim i državnim službama odgoditi za neka bolja vremena, kroz godinu-dvije.“

Račanova koalicijska vlada je 2000. godine smanjila plaće državnih i javnih službenika za 30 posto, i to je po ocjeni analitičara jedan od glavnih razloga njihovog izbornog poraza četiri godine kasnije. Kolegica Galović kaže kako se i u sadašnjem ponašanju Vlade osjeća strah od takvih posljedica po njih na sljedećim izborima:


„Vlada je na neki način pokazala svoju nesigurnost. Ako su im doista te uštede toliko važne, na tome su trebali inzistirati u dvanaestom mjesecu. Ovako je ponašanje sindikata djelomično očekivano, jer naravno da je najgore kad ljudima nešto date, znači kad oni počnu primati te povećane plaće, a onda im nakon pola godina sve uzmete.“

Smanjivanje rashoda je klasična pasivna mjera nošenja sa recesijom, a manjkaju aktivne mjere, upozorio je još jednom predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i glavni ekonomski strateg socijaldemokrata Ljubo Jurčić u izjavi za naš radio. U međuvremenu treba pokazati sindikatima da će se štediti i drugdje:


„Sindikati ne vide da se na drugim područjima nešto napravilo odnosno uštedjelo. Oni će to osjećati tako da oni snose teret krize. Jedino što vlast može napraviti je to da odustane na određeno vrijeme od kapitalnih investicija. Da kaže – evo, tu ćemo odustati od ovih četiri-pet milijardi kuna, to je naš teret, a naš teret je da odustanete od povećanja plaća, gdje ćemo uštedjeti dvije milijarde kuna.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG