Dostupni linkovi

U eksploziji metana, koja se dogodila u subotu (14. 3.) u jami "Stranjani" Rudnika mrkog uglja Zenica, poginuo je jedan rudar, a 14 je zadobilo teže ili lakše povrede. U Bosni i Hercegovini, inače, zabilježen je veliki broj nesreća rudara. Posljednja je proizvela isto pitanje: kakva je situacija u bh. rudnicima i mora li toliko težak biti rudarski kruh? Da li uslovi u kojim rade "kopači crnog zlata" daju sigurnost da će preživjeti novi radni dan?

Rudari za sebe kažu da zarađuju hljeb sa devet kora. Koliko je težak rudarski posao dovoljno je reći da ovi ljudi rade većinom od 300 do 600 metara ispod zemlje. U BiH nema savremenog transportnog sistema, pa ponekad prelaze i tri, četiri kilometra pješke. Sve to, naravno, ugrožava njihovu sigurnost na poslu. Posljednja nesreća dogodila se u Zenici prije tri dana kada je smrtno stradao Almir Babić, dok je nekoliko njegovih kolega teško povrijeđeno.

Nakon ove nesreće rudari u Zenici su potreseni, ali Mehmed Oruč, koji je već 26 godina rudar, kaže da se raditi mora:

„Mi svaki dan živimo sa činjenicom da se može desiti takva jedna vrsta nesreće. U svakom momentu vam se može desiti nešto, ne samo ova upala metana, govorim o tome da dolazi do obrušavanja, do padanja kamenja itd. Pomirili smo se sa činjenicom da je to naša profesija, koja nam je jedini izvor za prehranu porodice i za egzistenciju. Idemo, radimo - to nam je u podsvijesti da je naš komarat izgubio život - ali, Bože moj, i dalje se mora živjeti.“

Rudari u BiH nemaju plate dostojne svog napornog rada, a rade s opremom starijom od 30 godina. Cijena uglja je najniža u Evropi, a ipak 73,5 posto struje u BiH nastaje zahvaljujući isključivo uglju. Predsjednik Sindikata rudnika uglja u BiH Jakub Ljubović kaže da država ne vodi računa o rudarima:

„Sigurno da je opšta sigurnost ugrožena zbog metanometrijskih centrala koje su nabavljene davnih osamdesetih. Kad je u pitanju humani rad, u Rudniku Zenica ne postoji nijedno mehanizovano čelo, znači sve je manuelni rad, komorno otkopavanje. To su metode iz šezdesetih prošlog vijeka.“

Stara oprema i zastarjele metode rada razlog su zbog kojih rudari često stradaju, kaže glavni tehnički inspektor Miro Mehmedbašić. Ne može se isključiti ni ljudski faktor, ističe Mehmedbašić:

„Na godišnjem nivou za sve naše rudnike, a ima i rudnika, kao što je zenički, koji imaju tri jame, mi imamo povreda, što lakših što težih, dvije, tri po jednoj jami i po jednom površinskom kopu.“

Pomoćnik ministra za energiju, rudarstvo i industriju Federacije BiH Sakib Sljevčević kaže da su uslovi za kolektivnu sigrunost rudara u devet rudnika u Federaciji obezbijeđeni i da oni ne mogu uticati na višu silu:

„To što smi mi iz Ministarstva preduzeli sa rudnicima je da smo sisteme kolektivne zaštite praktično podigli na maksimalan nivo. Obnovili smo sve centrale - to su metanometrijske, odnosno centrale za daljinsku kontrolu plinskih parametara, ali tu ima još da se radi.“

U Republici Srpskoj najveći broj povreda dešava se kod kvalifikovanih radnika na održavanju rudarskih mašina, pri čemu se najčešće povređuju ekstremiteti, a uzroci povreda su uglavnom neopreznost na radu. Predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS Tane Peulić kaže da nema ovako teških povreda rudara kao u Federaciji:

„Kod nas su sve površinski kopovi. To je malo razlika u odnosu na rudnike u Federaciji jer tamo su jamski kopovi, tamo često dolazi do tih eksplozija u jamama. Mi nemamo jamskih kopova.“

Bolje uslove za rad i bolje plate rudari očekuju kada se rudarska industrija uveže sa elektroprivredom. Tome se nada i rudar Mehmed Oruč:

„Mislim da bi vlasti u državi trebale ubrzano raditi da nađu zajednički jezik i da riješe problem rudnika ne samo u Zenici nego i u Federaciji. Njihovo prebacivanje loptice s jednog na drugog će nas svaki dan dovoditi u poziciju da gubimo po jedan i možda čak i više života. Ja bih volio da se ovo što prije završi u smislu modernizacije i humanizacije rada radnika, da kroz segment elektroprivrede federalno ministarstvo to ubrza, da se olakša tom radniku i da mu se bar koliko-toliko osigura njegov život.“

Rudari priželjukuju bolje uslove za rad, a nadaju da se nesreća poput one 1990. godine u Rudniku lignita Dobrinja, koja je najveća rudarska nesreća u BiH, više neće ponoviti.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG