Dostupni linkovi

Produženje rada Haškog tribunala očekivano


Haški tribunal, Foto: Vlado Azinović

Rezolucija Evropskog parlamenta kojom se predlaže produženje mandata Haškog tribunala za bar još dve godine u Srbiji, BiH i Hrvatskoj je očekivana. U Hagu nastavljaju raditi, bez obzira na konačnu odluku o mandatu tog suda.

Nakon predloga Evropskog parlamenta da se produži mandat Haškog tribunala, u Beogradu su saglasni u oceni da taj sud neće zatvoriti vrata sledeće godine. Mišljenja se razilaze kada je reč o efektima takve eventualne odluke. Dok jedni pozdravljaju predlog Evropskog parlamenta, drugi ga vide kao otvaranje mogućnosti za "dalju nepravdu prema srpskom narodu".

Nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom predlaže produženje mandata Haškog tribunala za bar još dve godine, u tom sudu pozdravljaju predlog i pozivaju sve države koje su dužne da ispune svoje obaveze i obezbede da se preostali haški begunci Ratko Mladić i Goran Hadžić privedu pravdi. Portparolka tribunala Nerma Jelačić kaže da, bez obzira na konačnu odluku o mandatu tog suda, u Hagu nastavljaju da rade punom parom:

Nerma Jelačić
"Naravno Tribunal ostaje pri onim rokovima koje je smo mi sami, sudije ovog Tribunala, izradili u toku protekle godine. Međutim, želeli bismo, kao i tada, da naglasimo važnost hapšenja dvojice preostalih optuženika, Ratka Mladića i Gorana Hadžića, jer njihovo kontinuirano izbegavanje pravde i dalje ograničava mogućnost međunarodnog suda da okonča svoj rad u skladu sa rasporedom. Zato, tražimo da se ova dva optuženika što pre predaju u nadležnost Tribunala, kako bi bili procesuirani."

Evropski parlament u rezoluciji podvlači isto - ključno je da se u zatvoru Tribunala nađu poslednji odbegli optuženici, Mladić i Hadžić. Rezolucijom se naglašava i da kroz delovanje Haškog tribunala treba da se izdejstvuje pomirenje na području bivše Jugoslavije i potpuno poštovanje međunarodnog prava i demokratskih merila Evropske unije u državama zapadnog Balkana koje se spremaju da postanu članice Unije. Konačnu reč o produžavanju mandata suda daće Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji je i njegov osnivač.

Uz najavu da će Srbija ispuniti svoje obaveze, šef Vladine kancelarije za saradnju sa Hagom Dušan Ignjatović uveren je Tribunal neće zatvoriti vrata 2010. godine:


"Siguran sam da će i posle 1. januara 2010. godine nešto postojati, ne očekujemo da će Haški tribunal nestati 1. januara 2010. godine. Mislim da je naivno ukoliko neki od begunaca očekuju da će, ukoliko izdrže do 1. januara 2010. godine, biti spaseni."

Upravo ovo očekuju protivnici saradnje sa Hagom, oni koji taj sud vide kao instituciju usmerenu isključivo protiv Srba. Jedan od njih je književnik i član Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića Brana Crnčević:


"To mrcvarenje Srbije koje se odvija u Haškom tribunalu predugo traje jer će dve godine pred zatvaranje izgubiti i poslednje pristalice u evropskoj zajednici. Oni su već osudili ceo politički i vojni vrh Srbije na toliko godina robije, što samo po sebi znači da su imali nameru da dokažu da ne sude državi nego pojedincima, ali su zapravo sudili državi."

Suđenje Vojislavu Šešelju jedno je od haških suđenja koje je izazvalo najveću pažnju javnosti.
Najvatreniji navijači za kraj rada Haškog tribunala ostaju, ipak, Šešeljevi radikali. Njihova poslanica Gordana Pop Lazić, u danu kada Evopski parlament usvaja rezoluciju o produženju mandata suda, za skupštinsku govornicu izlazi sa još jednom u nizu poruka podrške najtraženijem haškom beguncu:

"Koristim priliku da danas čestitam rođendan generalu Ratku Mladiću. Želim mu dobro zdravlje, da ga Bog čuva i da nikada ne padne u ruke onima koje sigurno možemo da nazovemo teroristima."

Osim aplauza, u polupraznoj skupštinskoj sali nije se čulo ništa više. Izuzev jedne reči trenutnog predsedavajućeg, da to nije bila povreda poslovnika.

Ovakvim i sličnim porukama u Srbiji je ukorenjena duboka predrasuda prema Haškom tribunalu koja se teško može racionalno pobijati, smatra Biljana Kovačević Vučo iz Komiteta pravnika za ljudska prava. Ona ističe da je predlog Evropskog parlamenta u potpunosti u skladu sa ciljevima zbog kojih je Tribunal i osnovan, te ne vidi razlog zbog kojeg ga Savet bezbednosti ne bi uvažio:


"On je u skladu sa utvrđivanjem odgovornosti i, pre svega, pomirenja na prostoru zapadnog Balkana, odnosno bivše Jugoslavije. Činjenica je da to još uvek nije uspostavljeno i da nacionalna pravosuđa, što je takođe jedan od ciljeva Haškog tribunala, nisu proradila u punom kapacitetu, odnosno još uvek se, uglavnom, sudi drugima, a ne ljudima iz sopstvene nacije, koji su odgovorni za ratne zločine. Takođe, nedostupnost Hadžića i Mladića je argument pred kojim Savet bezbednosti ne može da ima kontraargumnente."

Stoje li ovi argumenti, pitali smo na kraju Beograđane:

"Produžiće rad samo zbog Mladića i Hadžića. Katastrofalno!"

"Nekako mislim da nisu pravedni, sve je protiv Srba. Srbi dobijaju najveće kazne, a druge oslobađaju, ili nestanu svedoci koji bi mogli da ih optuže. Mislim da, ipak, ne bi bilo dobro da nastavi sa radom."

Goran Hadžić (uz Ratka Mladića) preostali je begunac na kojeg Haški tribunal još čeka.
RSE: Mislite da Mladić i Hadžić ne bi trebalo da se nađu u Hagu?

"Mislim da je to samo instrument njihove ucene, ako ih izručimo, biće nešto drugo."
"Svako ko je osumnjičen trebalo bi da bude u prilici da odgovori na te optužbe."

RSE: Dakle, mislite da bi Haški tribunal trebalo da nastavi sa radom?

"Da, zašto da ne."

"Svejedno mi je, nisam ni za desne ni za leve, ni za gornje ni za donje."

Podška produženju rada


Na Rezoluciju Evropskog parlamenta su među prvima u BiH reagovali u Društvu za ugrožene narode koje se već dvije godine zalaže za produženje mandata Tribunalu, te su se obraćali i Vijeću sigurnosti UN s istom molbom. Predsjednica Društva Fadila Memišević pozdravalja ovakvu odluku Evropskog parlamenta:

„Pozdravili smo u ime hiljada preživjelih žrtava masovnih protjerivanja, silovanja, ubijanja, zatvaranja u koncentracione logore koje u ovom produženju vide mogućnost zadovoljenja pravde koji oni dugi niz godina očekuju. Smatramo da je zadovoljenje pravde jedini put da se ovdje otvori proces pomirenja i normalizacije odnosa u cijelom regionu.“

Predsjednica Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica RS Milijana Bojić kaže kako je za BiH mnogo važnije od produženja mandata Haškog tribunala da uspostavi jako pravosuđe i da sama procesuira odgovorne, tim prije što rad Haškog tribunala nije opravdao očekivanja:

„Produženje rada Haškog tribunala ne vidim da će donijeti rješenje tog vrlo značajnog problema za narode na ovim prostorima. Znamo kako je počeo da radi, znamo kako radi i naravno da mi iz reda srpskog naroda apsolutno ne možemo biti zadovoljni jer srpske žrtve ni u jednom segmentu nisu dobile zadovoljenje pravde. Ima nezadovoljstva i sa drugih strana, ali govorim da su sigurno srpske žrtve bile diskriminisane kad je u pitanju postizanje pravde.“

Sudu BiH je Haški tribunal predao značajan broj predmeta.
Ekspert za međunarodno humanitarno pravo Sakib Softić nije iznenađen Rezolucijom jer Sud ne može prestati s radom dok se ne procesuiraju dvojica preostalih bjegunaca Ratko Mladić i Goran Hadžić. Teško da bi se ratni zločinci procesuirali da nije bilo Tribunala, navodi Softić:

„Teško je očekivati da bi sudovi država nastalih raspadom bivše Jugoslavije pokrenuli i vodili pošteno krivične postupke protiv osoba koje žive u tim državama, a koje su u ime režima tih država počinile ratne zločine drugim južnoslavenskim narodima.“

Savez logoraša BiH zadovoljan je načinom na koji EU vidi problem ratnih zločina u BiH, tim prije što se mandatu Tribunala bliži kraj a neki su procesi tek započeli, kaže predsjednik Saveza Murat Tahirović:

„To je dobar signal za sve žrtve u BiH da se ipak u Evropi vodi interesa o tome da oni koji su počinili ratni zločin najtežeg oblika moraju odgovarati pre Tribunalom. I to je svakako za svaku pohvalu. Ja se nadam da će to prihvatiti Vijeće sigurnosti koje je nadležno za produženje mandata Haškog tribunala i da će to biti jedan signal koji će na neki način dati podstreka i sudijama i tužiocima da one procese koje već vode privode kraju, odnosno da ubrzaju postupak - s obzirom da je poznata činjenica da se dosta sporo vode postupci pred Tribunalom.“

Autobus za zatvor Scheweningen u Hagu
Produženje mandata Tribunalu je očekivano s obzirom da neki predmeti nisu ni blizu okončanja, čime bi se stvorila jedna nezavidna pravna situacija, ističe šef Sekretarijata Vlade RS za odnose sa Haškim tribunalom Jovan Spaić, uz napomenu da je moguće da se stavovi prema radu Haškog tribunala u RS ovom odlukom još više prodube:

„Predmeti se naravno ne bi mogli okončati na brzinu, dovelo bi ljude u neravnopravan položaj. I ovako imate konotacija raznih na tu temu. I za nas to nije iznenaneđenje. S druge strane, to na neki način ima poruku i prema licima koja se još traže - gospodin Mladić i gospodin Hadžić. Tribunal je vjerovatno pripremio i strategiju da nastavi svoj rad do okončanja prema svim licima. Zbog produženja roka, u kojem će Sud vjerovatno nastaviti da radi, stvaraju se mogućnosti da se neki aspekti njegovog rada prenesu i na Sud BiH i Tužilaštvo BiH da se nastavi kontinuitet koji je već započet.“

Nura Begović, iz udruženja Žene Srebrenice, kaže kako nije ni očekivala da Tribunal još završi rad, mada njime žrtve nisu zadovoljne, kao ni ulogom pomirenja koju do sada nije ispunio:

„Što se tiče Haškog tribunala, mi imamo milion primjedbi, pogotovo žrtve. Haški tribunal je napravio milion propusta, ali mi ne vidimo drugoga suda koji bi mogao. Imamo Sud BiH – i znamo da je Sud u Sarajevu drugi Haški Tribunal, ali mislimo da oni još ne mogu donositi takve odluke i presude. Znači da Haški tribunal mora još uvijek da postoji. Ali da je donio neki doprinos miru u BiH nije, oni su najmanje tome doprinijeli.“

Žene Srebrenice pažljivo prate sve televizijske prenose iz haških sudnica.
O tome zašto dosadašnje presude nisu doprinijele pomirenju u regionu, Softić kaže:

„Zbog toga što su ratni zločinci ispraćani u Hag kao narodni heroji i njihova osuda je tretirana kao nužno zlo - heroji se žrtvuju još jedanput za narod kojem pripadaju, žrtvuju se na način što će odslužiti dugogodišnje vremenske kazne radi realizacije nacionalnih ideologija.“

Od uspostavljanja, Tribunal je okončao procese za 116 od 161 optuženog. Do 2010., prema odluci Vijeća sigurnosti UN, trebalo bi da se okončaju svi postupci, dok bi žalbe trebale biti okončane do 1012. godine.


Za Hrvatsku produljenje nema značaja

Produljenje rada Haškog suda Hrvatskoj ne bi ništa posebno značilo, jer će se aktualni proces optuženim hrvatskim generalima dovršiti, novih optužnica nema, a ako bi ih i bilo Haag će ih prebaciti hrvatskim sudovima, ističu hrvatski eksperti.
Stručnjak za haška pitanja i profesor na zagrebačkom Pravnom Fakultetu Ivo Josipović smatra da produljenje rada Haškog tribunala ne bi Hrvatskoj, neposredno, nista značilo - ni štetilo ni koristilo.
«Ako gledamo, neposredno, za neke hrvatske interse to ne bi ništa posebice značilo budući da neće biti novih optužnica, a procesi koji teku –teku. Možda bi, ipak, u predmetima Gotovina Markač, Čermak, značilo mogućnost produljenja tog žalbenog postupka, ali to je za sud tehnička stvar. Očito se očekuje da bi se ipak nekako moglo doći do Mladića i Hadžića i da je to glavni razlog produljenja rada suda.»

Ante Gotovina

Isto misli i dopredsjednik Hrvatskog helsinškog Odbora Ivan Zvonimir Čičak :
«Za Hrvatsku produljenje ništa ne znači, novih procesa nema jer optužnica više ne može biti iz Haaga. Oni će samo prebacivati neke predmete u Hrvatsku.»
Osobno je i očekivao da će se rad suda produljiti.
«Već je bio stav Europske unije, to je nedavno bilo objavljeno, da oni traže da se rad suda nastavi dok se ne završe svi procesi. Još Mladića i Hadžića , takva je i odluka i Vijeća sigurnosti i da se nakon toga zatvara. Spor koji postoji između Rusa i ostalog dijela Ujedinjenih naroda vezan je samo uz financiranje suda i ništa drugo. Dakle, oni ne žele nastaviti financiranje suda preko Ujedinjenih naroda, nego da to nastavi Europska unija. I ja mislim da će to proći.»
Čičak napominje da će biti vrlo važno mišljenje inovog američkog predsjednika o tom sudu:

"Interesira me kakav će biti stav Obame prema tom sudu, a mislim da bi mogao biti isti kakav je bio i Clintonov, s obzirom da vanjsku politiku vode ljudi koji su bili i u Clintonovoj administraciji, dakle, oni će podržati rad suda, a mislim da se lako može dogoditi da Amerikanci prihvate i pristup stalnom Međunarodnom sudu za ratne zločine.»
Odvjetnik Goran Mikuličić, haški branitelj Mladena Markača, jednog od trojice optuženih hrvatskih generala, takođe ističe da produljenje rada Haškog tribunala i nakon 2010. Godine Hrvatskoj neće donijeti ni dobro ni loše:

Zatvor Scheweningen jedan je od najčuvanijih, ali i zatvora sa najboljim uvjetima za zatvorenike u svijetu

«Jer, produljenje se, ja mislim, u većoj mjeri odnosi na druge predmete, a ne na ove koji su u tečaju. Konkretno, što se Hrvatske tiče u tečaju je samo jedan predmet, a to je ovaj u kojem ja radim 'Gotovina-Čermak-Markač' , a bez obzira na produljenje ili neproduljenje taj bi premet tako i tako ostao u nadležnosti Haškog suda, barem do prvostupanjske presude. Tako da ja ne vidim tu apsolutno nikave implikacije koje bi se mogle odnositi na Hrvatsku, jer drugi predmeti nisu predviđeni, nisu optuženi i nisu istraženi, znači, ovaj je jedan jedini i s njim će se završiti.»
Ne misli čak da će produljenje nešto posebno značiti i za sam žalbeni postupak u haškom procesu hrvatskim generalima.
„Ne, jer čak da Haški sud i prestane s radom 2010., kao što je bilo prvotno predviđeno, uvijek bi, što se žalbenih postupaka tiče, ostalo jedno Žalbeno vijeće koje bi se ad hoc sastalo, bilo pod okriljem Međunarodnog kaznenog suda koji je isto u Haagu ili nekoj drugoj organizacionoj strukturi. Dakle, to ne znači da bi sad žalbeni postupak prestankom suda također prestao. Ono što bi prestalo prestankom suda, to su nova optuženja i novi postupci, a toga za Hrvatsku nema i zapravo, ono što ostaje to su već podignute optužnice i, eventualno, ako se uhvati Ratko Mladić.»
Dakle, zaključuje i Mikuličić, za Hrvatsku sam produžetak rada Haškog Tribunala neće imati nikakve implikacije:
«Nema, nema to nikakave implikacije za Hrvatsku. To ima više implikacija unutar samog suda, radi samih službenika i administracije koja je zaposlena na Sudu, jer oni su bili u jednoj neizvjesnosti i većina njih je već pokušala naći drugi posao ili otišla sa suda upravo radi toga jer nisu znali hoće li im biti produljeni ugovori. I to je za funkcioniranje suda, posebno za Tajništvo, stvaralo velike teškoće jer oni nisu imali ovlaštenja zapošljavati nove ljude, u situaciji kad je sud bio pred zatvaranjem, a zapravo su gubili ljude i na taj način je efikasnost Tribunala bitno slabila.»
RSE: To bi bilo još dvije godine?
«To bi bilo još dvije godine,da... a u te dvije godine će se svi postupci, koji su započeli, sigurno završiti.»
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

  • 16x9 Image

    Iva Martinović

    Posle petooktobarskih promena počinje da radi na beogradskom radiju Studio B, u početku kao novinar-reporter, a potom i kao urednik informativnih emisija. U aprilu 2007. prelazi na RSE, gde radi kao novinar-reporter i voditelj dnevnih informativnih emisija.

XS
SM
MD
LG