Dostupni linkovi

*U Banjaluci održan okrugli sto “Povratak izbjeglih i raseljenih - obnova kao preduslov povratka”. Najviše interesovanja na ovom skupu izazvala je najava osnivanja Fonda za tzv. pravičnu naknadu ratom uzrokovane štete. *U utorak 10. marta u Evropskom sudu za ljudska prava počeće rasprava protiv BiH , o povratu stare devizne štednje u slučaju “ Suljagić” *Klub Bošnjaka u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, ovih dana se oglasio povodom teške ekonomske situacije, koja će sasvim sigurno najviše pogoditi povratnike.

U Bosni i Hercegovini postoji poltička volja da povratak potpuno bude završen do 2014. godine, za šta je, prema procjenama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, potrebno oko 1,2 milijarde konvertibilnih maraka, izjavio je resorni ministar BiH Safet Halilović nakon završetka okruglog stola na temu "Povratak izbjeglih i raseljenih - obnova kao preduslov povratka", koji je održan u Banjaluci. Ministar Safet Halilović je takođe izjavio:
„Imovinski zakoni su 99 posto ispoštovani. Od više stotina hiljada zahtjeva ima još oko hiljadu spornih slučajeva. Taj dio Dejtonskog sporazuma je ispoštovan. 47.000 porodica, ili 153.000 osoba želi dom. Želi ognjište. Želi kuću. Iz Federacije BiH ima 24.456 porodica, ili 80.000 osoba koje žele da se vrate svojoj kući. Iz Republike Srpske ima 20.000 takvih porodica, ili 68.000 osoba, dok u Distriktu Brčko ima 1.833 porodice, ili 5.528 osoba. Da bismo zadovoljili te potrebe, potrebno nam je najmanje oko milijardu i 200 miliona konvertibilnih maraka ne računajući socijalno i penziono osiguranje i druga prava koja su svi stekli u mjestima trenutnog življenja. Postoji problem neusklađenosti zakona po entitetima. Međutim, postoji i veći problemi. Dok nije osnovano Ministarstvo za izbjeglice i raseljene osobe na državnom nivou, entiteti su radili na povratku. Posljednje dvije godine prvi put po ovom pitanju imamo ozbiljniji pristup. Prošle godine u budžetu je osigurano 32,5 miliona konvertibilnih maraka za povratak, 10 miliona KM za Srebrenicu, 10 miliona za elektrifikaciju i 8 miliona KM iz entiteta. To je ukupno oko 60 miliona konvertibilnih maraka. Iz ovog budžeta odovjena su ozbiljna sredstva za rekonstrukciju više od 1.000 kuća. Prošle godine za održivost povratka izdvojeno je 5 miliona konvertibilnih maraka. Ove godine Parlament BiH izdvojio je za povratak 35.000.000 konvertibilnih maraka. Takođe, udružili smo i po 4 miliona maraka iz entiteta, dok će za elektrifikaciju biti izdvojeno 3 miliona konvertibilnih maraka. Sve skupa oko 47 milionakonvertibilnih maraka biće utrošeno na povratak.“
O planovima za ovu godinu ministar Safet Halilović kaže:
„Za interventne potrebe, odnosno za rješavanje pitanja alternativnog smještaja izdvojili smo 5 miliona konvertibilnih maraka. Sramota je da više od 2.000 porodica još uvijek nema električnu struju. Takođe, u pogledu održivosti povratka planirali smo 7 miliona konvertibilnih maraka. Ipak, ni to nam nije dovoljno novca kako bi riješili probleme svih raseljenih i izbjeglih osoba. Više od 90 posto siromašnih i ugroženih osoba u BiH pripada grupaciji ovog stanovništva.“
Najviše interesovanja od kada je objavljen prijedlog redivirane strategije za provođenje aneksa 7 dejtonskog mirovnog sporazuma, izaziva uspostava fonda za naknadu štete ratom uništene imovine. Slavko Marin, predsjednik komisije za izbjegle i raseljene osobe BIH između ostalog je govorio i o ovom fondu:

U Republiku Hrvatsku se vratilo više od 350.000 prognanika i izbjeglica. Od toga je više od 120.000 pripadnika srpske nacionalnosti. Mi smo u taj posao uložili više od 38 milijardi kuna.“
„Što se tiče Fonda nemamo konkretne pokazatelje. To je zadatak koji će nam dodijeliti Parlament Bosne i Hercegovine. O razradi i predviđanjima nismo do sada razgovarali. Ono što do sada znamo je da nam je potrebno 1,2 milijarda konvertibilnih maraka samo za obnovu kuća. Što se tiče elektrifikacije naš zadatak je da uvedemo struju onim obiteljima koje su se do sada vratile. Takođe, nećemo vraćati nikoga kući a da nema struje, ili vode. Da bi se krenulo u operativnu akciju čeka se revidiranje Strategije za implementaciju Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parlamentu BiH.“

Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, koja je učestvovala u radu okruglog stola, je izjavila:
„Naše temeljno načelo je da se svako ima pravo vratiti svome domu, da je pravo na dom temeljno ljudsko pravo i svi naši projekti u tom smislu počivaju na tom temeljnom pravu. Dakako da povratak mora biti siguran. Tu mislim na deminiranje, ali isto tako i na okruženje. Povratak mora biti dobrovoljan, štoznači da svatko ima pravo vratiti se ako to uistinu želi. Ono što trebaju učiniti vlade i politika jeste osigurati uvjete i preduvjete za siguran i dobrovoljan povratak. U Republiku Hrvatsku se vratilo više od 350.000 prognanika i izbjeglica. Od toga je više od 120.000 pripadnika srpske nacionalnosti. Mi smo u taj posao uložili više od 38 milijardi kuna.“
O tome da li će Republika Hrvatska i dalje podržavati povratak Hrvata u BiH i da li će na to uticati pogoršana ekonomska situacija, potpredsjednica Jadranka Kosor kaže:
“Program Vlade u koji je do sada uloženo više od 200 milijuna kuna, ove godine je planirano oko 47 milijuna kuna. To je predviđeno za obnovu infrastrukture. Dok bude interesa mi ćemo svakako nastaviti sa ovim projektom, ali i za potporu Hrvata u BiH izdvojićemo više od 28 milijuna kuna i to za kulturne, zdravstvene i obrazovane djelatnosti.”
Novi slučaj neisplaćene devizne štednje, pred Evropskim Sudom za ljudska prava
Pred Sudom za ljudska prava u Strazburu 10. marta počinje rasprava o meritomu u slučaju «Suljagić» protiv Bosne i Hercegovine po pitanju povratka stare devizne štednje. Presuda u tom predmetu biće ključna i za više od 10.000 tužbi koje su stare štediše podnijele protiv BiH. Predsjednik Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Svetozar Nišić očekuje da će Međunarodni sud za ljudska prava omogućiti konačno vraćanje svih štednih uloga sa kamatom, te da će prije svega pobiti verifikaciju i isplatu stare devizne štednje u Republici Srpskoj putem obveznica:
„Imaju 209 miliona devizne štednje koju su oni obuhvatili od milijardu i 458 miliona u Republici Srpskoj bez kamata.“

Iz sudnice Suda za ljudska prava u Strazburu
Bez obzira na početak novog procesa pred Međunarodnim sudom za ljudska prava Vlada Republike Srpske nastavlja isplatu stare devizne štednje putem dospijeća obveznica. Pomoćnica ministra finansija Republike Srpske Dragana Aleksić mišljenja je da ovaj put vlasti u BiH imaju argumente kojima će se odbraniti u Strazburu:
„Radi se o licu koje nije imalo presudu kao Ruža Jeličić, nego je imao samo određene podatke. U Strazburu je donijeta odluka o dopustivosti, a 10. marta se donosi odluka o meritumu. Imajući u vidu da su svih 10.000 kvalifikovani istog su tipa kao Suljagić. Znači, presuda po Suljagiću će biti i presuda po svima ostalima.“
Vlada RS-a bankama u BiH doznačila je skoro 23,5 miliona konvertibilnih maraka za isplatu druge od deset polugodišnjih rata po osnovu dospijelih obaveza. U ovom entitetu prije godinu dana izdate su obveznice stare devizne štednje u iznosu od oko 210 miliona konvertibilnih maraka za blizu 16.000 verifikovanih štediša.
Ekonomska kriza najviše pogađa povratnike
Klub Bošnjaka u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, ovih dana se oglasio povodom teške ekonomske situacije, koja će sasvim sigurno najviše pogoditi povratnike. Evo šta je izjavio Edin Ramić predsjednik kluba:
„Kako budu jačali efekti ekonomske krize u Republici Srpskoj, tako će povratnička populacija najviše stradati. S tim u vezi Klub Bošnjaka će se obratiti Vladi Republike Srpske i resornom ministarstvu nadležnom za povratak da intezivira saradnjusa predstavnicima povratka i pojača podršku povratnicima u onom dijelu koji se tiče povećanja životnog standarda u povratničkim zajednicama. Bilo bi dobro da se u ovoj godini i realiziraju kreditna sredstva koja će intezivirati povratak.“
Povratnici u Republici Srpskoj nsu zadovoljni niti učešćem u kulturnom prostoru ovog entiteta, kaže predsjednik kluba Edin Ramić:
„Nedovoljno je prisustvo Bošnjaka povratnika u javnom kulturnom prostoru Republike Srpske. Nije dovoljna ni finansijska podrška institucija RS-a udruženjima koje se bave kulturom. Ima tu problema koji su i do samih povratnika, kao što su nedovoljna organiziranost ili uključenost u sistem.“
Profeosr Šaćir Filandra, predjednik kulturnog društa «Preporod» je učestvovao na sastanku kluba Bošnjaka u Narodnoj Skupštini RS-a i tom prilikom je izjavio:
„Rezultat današnjeg sastanka je osvešćenje jedne činjenice da je bošnjačka populacija u RS-u nedovoljno organizirana i da zbog toga ne može da učestvuje urazličitim segmentima kulturnog života. Zaključili smo da se odbori „Preporoda“ organiziraju i u mjestima gdje za to postoji interesovanje. Participacija Bošnjaka u kulturnom prostoru RS-a treba i može da bude veća, ali i inicijativa za to mora da potekne od samih Bošnjaka.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG