Dostupni linkovi

Kriza koja trese okruženje, udara i na ljude koji su tamo bili zaposleni, a sad se moraju vratiti kući, u Bosnu i Hercegovinu. Ibro Suljić, sa kojim smo razgovarali, je samo jedan od oko 1.650 radnika iz Bosne i Hercegovine koji su, trbuhom za kruhom, otišli u Sloveniju i tamo dobili otkaz.

Cazinjanin Ibro Suljić sedam mjeseci je radio kao poslovođa na građevini u Sloveniji i sada je ostao bez posla. Razlog je svjetska ekonomska kriza:

„Kriza, nema posla. Zadnji koji su došli sa papirima moraju napustit, jednostavno ne zove te za produženje papira, ne zovu ništa, moraš ih pozvati. I oni ti kažu jednostavno: ’Nema produženja, žao nam je.’ Nema posla za sviju.“

Ibro je samo jedan od oko 1.650 radnika iz BiH koji su, trbuhom za kruhom, otišli u Sloveniju i tamo dobili otkaz. On je danas prijavljen u Zavodu za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona. Ovaj tridesetčetvorogodišnjak kaže da bi se ponovo vratio u Sloveniju, ali ne bi radio u BiH:

„Ima posao, ali nije to ništa. Nema osiguranja, nema ništa, radiš na crno.“

Recesija je u regionu i drugim evropskim zemljama pogodila oko 2.800 radnika iz BiH, a strani državljani bili su prvi na meti, kaže portparol Agencije za rad i zapošljavanje Sanela Zeljković:

„Radi se o radnicima koji su uglavnom KV, VKV i srednjeg obrazovanja, a dolaze iz oblasti autoindustrije, zatim oblasti metaloprerađivačke industrije, svih podoblasti, iz građevinarstva i nešto malo iz tekstilne industrije i iz kompanija, odnosno fabrika koje su proizvodile tehničku opremu.“

U zavisnosti od zemlje u kojoj su radili i ostvarivali prava na zdravstveno i penziono osiguranje i u zavisnosti od sporazuma socijalnog osiguranja s određenom zemljom, radnici će primati naknade za nezaposlenost. Problem postoji samo sa Slovenijom, kaže Zeljkovićeva:

„Sa Republikom Slovenijom imamo veliki problem s obzirom da član 5. Sporazuma o socijalnom osiguranju reguliše da pravo na naknadu za nezaposlenost imaju lica koja su imala stalno mjesto prebivališta u Republici Sloveniji. To znači od 47.500 sa radnim dozvolama koje su izdate u Republici Sloveniji Bosancima i Hercegovcima u 2008. godini, da oko 27.000 ljudi nema pravo na naknadu za nezaposlenost.“

Svjetska ekonomska kriza ostavila je pečat i na ionako slabu bh. ekonomiju. Samo u posljednja tri mjeseca, kako pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje, otpušteno je oko 15.000 radnika. Koordinator Udruženja nezaposlenih BiH Mehmed Hasanović zabrinut je stanjem u zemlji:

„Ono što bi nas trebalo posebno da zabrine je stanje u našoj zemlji i šta naši političari i vođe sindikata rade ili su dosad uradili da do otpuštanja radnika ne dođe kod nas, i šta rade i kako da zbrinu naše sugrađane, odnosno naše gastarbajtere koji će se sad vratiti u svoju zemlju. Naši budžeti su potrošni a ne razvojni. Novci koje smo dobili od međunarodne zajednice su potrošeni na kriminal i bogaćenje pojedinaca, a ne u privredu.“

U BiH je oko pola miliona nezaposlenih, a političari malo toga rade da se ljudima osiguraju radna mjesta. Na biroima za zapošljavanje neki čekaju i po 15 godina, a malo je onih kojima su ove službe našle posao. Direktor federalnog Zavoda za zapošljavanje Miralem Šarić kaže da se oni susreću sa različitim problemima, koji uglavnom nisu vezani za pronalaženje posla:

„U ovom momentu mi smo preopterećeni silnom socijalom koja nam na neki način spriječava da se maksimalno uložimo u funkcije za koje smo registrirani. Bojim se da u ovom momentu smo više socijalna ustanova nego razvojna.“

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG