Dostupni linkovi

Ocjene o privatizaciji


Ulaz u zgradu Vlade Crne Gore, Foto: Savo Prelević
Ulaz u zgradu Vlade Crne Gore, Foto: Savo Prelević

Danas su prezentovani rezultati istraživanja o efektima privatizacije u Crnoj Gori koja je, prema analizi, brzo sprovedena, ali uz dobre i loše efekte. I političke partije su se danas bavile privatizacijom. U Demokratskom centru smatraju da je postojeći model privatizacije za Luku Bar i Željeznicu loš i predlažu novi u čijem će fokusu biti prodajna cijena i socijalni paket, a ne investicioni program.

Privatizacija je bila realativno uspješna zbog određenih propusta, anomalija i problema, rekao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović tokom današnje prezentacije istraživanja efekata privatizacije u Crnoj Gori koju je na zahtev Vlade realizovao podgorički Ekonomski fakultet u saradnji sa beogradskim i ljubljanskim ekonomskim fakultetima. Lazović je svoju ocjenu obrazložio tvrdnjom da crnogorska ekonomija, privreda i privatizacija nijesu idealne, ali da je to karakteristika svih privatizacija u regionu, odnosno svih tranzicionih zemalja. Analiza pokazuje da su od 2001. do 2007. bili izuzetno pozitivni trendovi u procesu privatizacije", rekao je Lazović, dodajući da generalno ima razloga za zadovoljstvo jer je, između ostalog, došlo do liberalizacije tržišta i visoke stope rasta. Lazović je napomenuo i da treba imati u vidu da sadašnji trenutak karakteriše svjetska ekonomska kriza:

"Želim da saopštim da nas to neće zaustaviti i da ćemo mi nastaviti sa procesom privatizacije i ove i narednih godina. Kao što znate ove godine su najavljeni neki tenderi, neki su u toku. Jučerašnji tenderi otvaranje ponuda za autoput pokazuje da će biti dosta strateških partnera, partnera koji su zainteresovani za investiranje i u ovim uslovima."

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je istakao da je između ostalih pozitivnih efekata privatizacija uticala i na generalno smanjenje nezaposlenosti. Ipak, rezultati istraživanja govore da je broj zaposlenih u privatizovanim firmama smanjen za 40 posto, da su zarade uvećane za trećinu, ali upravo na račun tog smanjenog broja radnika.


U prethodnom periodu zabilježen je dinamičan privredni rast koji je doveo do izvjesnih pozitivnih efekata za zaposlene, ali je stopa siromaštva ostala ista, rekao je profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Milivoje Radović, prezentujući podatke o uticaju privatizacije na položaj zaposlenih:

"Ukupna stopa siromaštva ostala je nepromijenjena u periodu 2005. i 2006. godine, ali je došlo do značajnih promjena u pogledu dubine i oštrine siromaštva gdje je taj jaz siromaštva smanjen sa 2,1 na 1,9. Ono što se desilo, odnosno ono što donekle može se reći su negativno donijeli svi ovi reformski procesi, odnosno i privatizacija jeste deficit tekućeg bilansa koji je stalno rastao u periodu od 2000. sa 27 na 40 posto."

Istraživanje je obuhvatilo period od 1990. do 2007. godine i razmatralo je više aspekata: makroekonomski i pravni, zatim tržište kapitala, bankarski sektor, poređenje sa drugim tranzicionim zemljama i javno mnjenje. Indikativno je da u kontekstu efekata prizvatizacije čak 70 posto građana ne vidi nikakvu korist za sebe lično. Pored toga, jedna četvrtina se negativno izrazila o konceptu privatizacije, a jedna trećina smatra da je koncept dobar, ali se loše sprovodi. Da se privatizacijom ništa bitnije ne mijenja smatra četvrtina ispitanika. Mišljenje građana o procesu privatizacije u Crnoj Gori predstavila je Bojana Popović sa podgoričkog Ekonomskog fakulteta:

"Tek svaki deseti ispitanik ukupan proces privatizacije posmatra kao uspješan. Oko 17 posto anketiranih građana nije dalo odgovor na pitanje "Koje su po vašem mišljenju posljedice privatizacije"? Od ostalih koji su odgovorili na ovo pitanje možemo napraviti tri kategorije. Jednu kategoriju čine građani koji smatraju da je privreda efikasnija nakon procesa privatizacije i može se vidjeti da oni čine većinu, ukupno 30 posto. Među njima jedan veći broj smatra da ipak kao posljedica ovog procesa ogledaju se sve veće socijalne razlike i lošiji životni standard, dok nešto manje njih smatra da će nakon kraćeg perioda ipak životni standard biti poboljšan."

Socijalni paket, a ne investicioni program

Političke partije su se danas bavile privatizacijom. U Demokratskom centru smatraju da je postojeći model privatizacije za Luku Bar i Željeznicu loš i predlažu novi u čijem će fokusu biti prodajna cijena i socijalni paket, a ne investicioni program.

Član Predsjedništva Demokratskog centra Dragan Đukić saopštio je danas da njegova stranka nema namjeru da revidira dosadašnje privatizacije u Crnoj Gori niti da ih, iako vrlo sporne, naziva pljačkaškim, ali podsjeća da su dosadašnji rezultati privatizacije KAP-a, Željezare i Boksita se pokazali kao vrlo sporni. Najavljene privatizacije još više zabrinjavaju:

"Savjet za privatizaciju naložio je broj tenderskih komisija za Luku Bar i za Željeznicu. Pri tome posebno upada u oči da je preciziran rok od tri mjeseca u kome treba izraditi tendersku dokumentaciju, predlog ugovora, instrukcije ponuđačima, analizirati tržište i zainteresovanost kupaca za ovakva tri bitna subjekta u Crnoj Gori. Mi možemo da razumijemo da je žurba u privatizaciji ovih kompanija posljednica predstojećih izbora, ali mislimo da nam sadašnje stanje po crnogorskim ulicama ne upućuje na zaključak da zaposleni moraju da budu kolateralna šteta brzopleto izvedenih privatizacija."

Na pitanje da li sve veća kriza otvara prostor da Vlada još više spusti kriterijume prilikom predstojećih privatizacija Đukić odgovara potvrdno:

"Ukoliko se priča oko privatizacije Luke Bar i Željeznice pokreće u funkciju izbora cijena neuspjeha tih privatizacija daleko prevazilazi par mandata više ili manje za bilo koju vladajuću partiju."

Zbog svih slabosti pokazanih u dosadašnjim privatizacijama Demokratski centar za ubuduće predlaže novi model:

"Demokratski centar smatra da fokus u privatizaciji preostalih crnogorskih preduzeća traba staviti na prodajnu cijenu i socijalni paket, a ne na investicioni program, a da se kroz odredbe ugovora obezbijedi maksimalno moguća zaštita interesa kako države Crne Gore tako zaposlenih tako i prodavaca. Takođe, trebalo bi izabrati nezavisnu revizorsku kuću koje će pratiti stanje u kompanijama za period realizacije ugovora. I na kraju, Demokratski centar predlaže da se o predlozima tenderske dokumentacije za privatizacije koje nam predstoje u narednom periodu raspravlja u parlamentu i donosi odgovarajući Zakon o privatizaciji kompanije. Ovakve inicijative nijesu nove na našem tržištu, one su jako dobro poznate u okruženju. Primjera radi, Hrvatska je takav sličan zakon donijela za privatizaciju svoje nacionalne naftne kompanije INA."

XS
SM
MD
LG