Dostupni linkovi

Iz Srbije se želi vratiti 8.000 izbjeglica


Ministar Svetozar Čiplić sa saradnicima tokom posjete Sarajevu

*Od 120 000 izbjeglica iz BiH, koje se još uvijek nalaze u Republici Srbiji, oko 8.000 se želi vratiti u BiH. Ovo je istaknuto tokom posjete BiH i zvaničnih razgovora ministra za ljudska i manjinska prava Srbije Svetozara Čiplića. *Vijeće ministara BiH usvojilo Plan mjera koje je potrebno preduzeti za rješavanje problema građana BiH koji su bili zaposleni u preduzećima u Republici Hrvatskoj i otpušteni s posla u periodu od 1991. do 1995. godine. *Šta o formiranju i radu Komisije koja će utvrditi ukupan iznos i način trošenja donacija u BiH kažu Svetozar Gligorić i Fadil Banjanović?

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Safet Halilović i ministar za ljudska i manjinska prava Srbije Svetozar Čiplić u Sarajevu su između ostalog razgovarali o položaju izbjeglica i njihovom povratku.

Ministri Safet Halilović i Svetozar Čiplić dogovorili su se tokom sastanka u Sarajevu da unaprijede saradnju dvije zemlje posebno u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih prava, te povratka izbjeglih i raseljenih. Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Safet Halilović podsjetio je na osnovne pokazatelje:

“Iz Bosne i Hercegovine je tokom rata otišlo 1.200.000 ljudi izvan granica zemlje. Od toga je 400.000 građana BiH još uvijek izvan zemlje, u 40 zemalja svijeta. U Republici Srbiji još uvijek živi 120.000 građana iz BiH. Takođe, zbog ekonomskih imigracija, izvan BiH ima oko 750.000 ljudi. Tako da, prema pojedinim procjenama, preko 1.100.000 građana BiH živi izvan zemlje. Imamo i oko 2.300 porodica koje su takođe registrirane na spisku BiH za povratak. To je negdje oko 8.000 ljudi. Toliki je broj evidentiranih građana BiH u susjednoj zemlji koji su u posljednjoj registraciji izrazili želju da im se omoguće uslovi da se vrate u svoju domovinu. To se prije svega odnosi na Općine Bosansko Grahovo – 1.555 osoba, Livno – 715 osoba, Mostar – 567 osoba, Glamoč – 498 osoba, Drvar – 449 osoba, Bosanski Petrovac – 416 osoba. Takođe, ima i određen broj izbjeglih ljudi iz 1998. i 1999. godine u BiH. Zadovoljstvo mi je da kažem da smo obavili vrlo konstruktivan razgovor i dogovorili se o budućim koracima zajedničkog rada na rješavanjusvih ovih pitanja i na unaprijeđenju ljudskih prava naše dvije zemlje i regiji općenito.”

U Republici Srbiji sada su se pojavile alternativne mogućnosti da ukoliko ljudi koje ne možemo vezati samo za BiH, nego i za Republiku Hrvatsku, možda mogu da riješe stambeno pitanje na adekvatan način. Njima će lokalna samouprava, ili Autonomna pokrajina Vojvodina, uz humanitarne nevladine organizacije donirati kuće u kojima niko ne živi i koje nemaju vlasnika.
Pitanje povratka u regionu je prema mišljenju ministra za ljudska i manjinska prava Srbije Svetozara Čiplića, i 14 godina nakon rata, još uvijek aktuelno:

“U Republici Srbiji se pokušava riješiti osnovno ljudsko pravo da se izbjegla i raseljena lica vrate u svoj zavičaj. Smatram da su oba ministarstva na isti način shvatila ovo pitanje kao zajednički projekat, i Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, o pomoći ljudima koji žele da se vrate upravo u opštine koje je ministar Safet Halilović naveo. Mislim da su BiH i Republika Srbija u istoj poziciji. Nažalost, nemamo dovljno finansijskih mogućnosti da na adekvatne načine završimo to pitanje. U Republici Srbiji sada su se pojavile alternativne mogućnosti da ukoliko ljudi koje ne možemo vezati samo za BiH, nego i za Republiku Hrvatsku, možda mogu da riješe stambeno pitanje na adekvatan način. Njima će lokalna samouprava, ili Autonomna pokrajina Vojvodina, uz humanitarne nevladine organizacije donirati kuće u kojima niko ne živi i koje nemaju vlasnika. Ovo je akcija koja traje godinu dana. Ne možemo govoriti o nekim statističkim pokazateljima, ali možemo govoriti o činjenici da je sve manje vidljiv taj problem i da su se i BiH i Republika Srbija u političkom smislu jasno osposobile da to pitanje mogu da riješe. Vjerujem da će uskoro biti riješeno pravo svih onih koji žele da se vrate i da imaju gdje da se vrate uz akciju i jedne i druge države. Oni koji ne žele da se vrate i njima treba na adekvatan način riješiti stambeno pitanje.”
Korak do riješenja problema radnika koji su radili u Hrvatskoj
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Plan mjera koje je potrebno preduzeti za rješavanje problema građana BiH koji su bili zaposleni u preduzećima u Republici Hrvatskoj i otpušteni s posla u periodu od 1991. do 1995. godine, koji je predložilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH zadužen je da ovaj plan mjera dostavi nosiocima aktivnosti, saopćila je Služba za informiranje Vijeća ministara BiH.

Plan, koji sadrži više mjera s nosiocima aktivnosti i tačno utvrđenim rokovima za njihovo izvršenje, pripremila je Radna grupa u čijem su sastavu bili predstavnici državnih ministarstava civilnih poslova, pravde, za ljudska prava i izbjeglice, te vanjskih poslova, a sugestije su zatražene od nadležnih institucija BiH, entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH.

Vijeće ministara
Planom mjera, između ostalog, predviđena je izrada analize stanja s brojčanim pokazateljima o građanima BiH koji su bili zaposleni u preduzećima u Republici Hrvatskoj i otpušteni s posla u periodu 1991.-1995. godine, na osnovu podataka kojima raspolažu nadležne institucije na svim nivoima u BiH, kao i udruženja građana otpuštenih radnika.

Za realiziranje ove aktivnosti zadužena je Agencija za rad i zapošljavanje BiH u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta, kantona Brčko Distrikta BiH, zavoda/fonda PIO/MIO u entitetima, a rok izvršenja aktivnosti je mart 2009. godine.

Također, do juna ove godine Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo civilnih poslova pokrenut će inicijativu prema Republici Hrvatskoj radi rješavanja pitanja otpuštenih radnika iz hrvatskih preduzeća.

Nadležna bh. ministarstva u rješavanje ovog problema uključit će i nadležne međunarodne organizacije i institucije.

Prema podacima Udruženja "UGOR", iz Hrvatske je u periodu od 1991. do 1995. godine otpušten 4.871 radnik s područja BiH, od kojih 3.575 nikada nije pronašlo novi posao.
U Bugojnu obnova sporo ide
Na području opštine Bugojno potrebno je obnoviti još 875 kuća, od kojih je na 600 objekata utvrđen najveći stepen oštećenja, što znači da će ih trebati graditi od temelja, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Bugojno
Rukovodilac nadležne opštinske službe Pero Pejak izjavio je da se sanacija stambenih objekata u posljednjih nekoliko godina ne odvija željenom dinamikom, jer je sve manje donatora, zbog čega će ovaj proces potrajati još nekoliko godina.

U ovoj godini izvjesna je donacija Vlade Srednjobosanskog kantona u iznosu od 150.000 do 200.000 konvertibilnih maraka, što će omogućiti manje projekte rekonstrukcije na oko 30 stambenih objekata.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, po sistemu "ključ u ruke", finansiraće obnovu 12 kuća, dok bi sredstvima Vlade Hrvatske trebalo biti rekonstruirano 20 stambenih objekata, čiji su vlasnici povratnici hrvatske nacionalnosti.

Građevinski materijal za popravku kuće jednom srpskom povratniku obezbijediće resorno ministarstvo Republike Srpske .
Pozicija povratnika u RS ugrožena
Delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske upozorili su da je pozicija povratnika u taj bosanskohercegovački entitet ugrožena o čemu će izvijestiti sva nadležna tijela u RS-u ključnim.

Nakon analize Strategije razvoja porodice u RS-u do 2014.godine, koja je obavljena u entitetskoj Skupštini, šef Kluba Bošnjaka Edin Ramić je kazao da su demografski podaci navedeni u tom dokumentu zabrinjavajući za kompletnu RS, ali da je pozicija povratnika više nego ugrožena u odnosu na
pokazatelje koji su prezentirani.

Potrebna pažnja nije posvećana primjeni odredaba odluke o konstitutivnosti naroda, kao ni primjeni pojedinih odredbi zakona o lokalnoj samoupravi u RS-u, rekao je Ramić ponovivši da je u praksi sasvim drugačija situacija od one koja se predstavlja “na papiru”.
Nema političke volje da se istraži utrošak donacija
Kako je prihvaćeno formiranje Komisije za ispitivanje ukupnog iznosa donacija koje su stigle u Bosnu i Hercegovinu nakon 1996. godine, te koji je način njihovog utroška?

Komisija se susrećala sa opstrukcijom na državnom nivou, jer su ljudi koji su bili u institucijama, u izvršnoj vlasti, u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, vršili opstrukciju svih zaključaka koje je prethodno usvojio Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Svetozar Gligorić, predsjednik Komisije sa istim zadatkom, koja nije uspjela okončati posao:

“Komisija se susrećala sa opstrukcijom na državnom nivou, jer su ljudi koji su bili u institucijama, u izvršnoj vlasti, u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine, vršili opstrukciju svih zaključaka koje je prethodno usvojio Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Objektivno, u takvim okolnostima i u takvoj atmosferi mi nismo mogli da završimo taj važan posao. Zadatak je bio da utvrdimo bazu podataka koliko je došlo donatorskih sredstava od 1995. godine do danas i eventualnu zloupotrebu donatorskih sredstava. Zaključke koje smo na kraju usvojili u Skupštini BiH i dostavili nadležnima kao što su OSA, SIPA, Kancelarija za reviziju i Tužilaštvo BiH nisu ništa po tom pitanju uradili, iako smatram da je bilo dovoljno elemenata da provedu određene istražne radnje, ili procesuiraju nešto od toga. Mi smo taj dio posla uspjeli da “dobacimo” daleko i ne znam šta će sada uraditi nova istražna Komisija. Bilo bi dobro da prihvate kontinuitet rada prethodne istražne Komisije, kao i zaključke koje je donijela Skupština BiH. Na taj način, kroz prethodno pripremljni program, treba ustanoviti kako da se utvrdi baza podataka. To je jedino rješenje. U suprotnom, ako nastave sa improvizacijom, biće predmet samo novog javnog podsmjeha. Opstrukcija će svakako biti. Ipak, građanima trebamo položiti račun gdje je nestalo 8,6 milijardi dolara.”
Da li je postojala, odnosno da li danas postoji, politička volja da Komisija završi posao?
Svetozar Gligorić:
“Ne postoji interes, niti politička volja. Da postoji, to pitanje bi se riješilo. Mi smo kao istražna Komisija tražili od Savjeta ministara Bosne i Hercegovine da nam dostave izvještaje o utrošku donatorskih sredstava i o bazi podataka, a oni nam dostavljaju pregled. Po poslovniku su upravo to ti trikovi, jer se o pregledu ne glasa, dok o izvještaju mora da se glasa. Dostavili smo prijedlog u kojem je naglašeno da je evidentirano 7 milijardi i 200 miliona konvertibilnih maraka, a nama su na Komisiji zvanično rekli da je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa pri Savjetu ministara BiH, evidentiralo 11,8 milijardi konvertibilnih maraka, a da tri milijarde konvertibilnih maraka nije evidentirano. To su sredstva Evropske komisije.Znači, imate 14 milijardi i 800 miliona i onda vam na kraju u Skupštini predlože 7 milijardi i 200 miliona. I još vam napišu da BiH nema utvrđen sistem kontrole tokova novčanih sredstava. Šta onda reći na to? Kako može da bude ozbiljna država, a da ne kontroliše svoje finansijske tokove?“

Veliki je dio novca potrošen ni za šta! Mi smo obmanuti, prevareni i ja sam pesimista da bilo koja Komisija sada može nešto reći. Bez obzira što se radi o državnim poslanicima i broju eminentnih ljudi, praksa pokazuje da Komisije za nestale, Komisije za pomirenje, Komisije za utvrđivanje istine, nikada ništa nisu uradile osim što su potrošile stotine hiljada konvertibilnih maraka na dnevnice i svoje luksuzne aktivnosti.
Fadil Banjanović Bracika, predvodnih povrataka u sve dijelove Bosne i Hercegovine i povratnik u Kozluk kod Zvornika, o ovoj Komisij kaže:
“Ja sam po prirodi čovjek legalista. To znači da ipak trebamo vjerovati Parlamentu Bosne i Hercegovine i institucijama vlasti. U isti mah kao čovjek koji se vratio i koji je vodio povratak, kao čovjek koji je na licu mjesta uvideo funkcionisanje i državnih i entitetskih vlasti, kao i humanitarnih organizacija i nevladinog sektora - ja sam pesimista. U narodu je poznato formiraj Komisiju da ne bi ništa utvrdio, da bi razorio sistem i da bi otupio tu oštricu. Lično smatram da smo mi povratnici kategorija ljudi preko kojih se ogromna svota novca pere i da smo skupina ljudi preko kojih se mnoga ružna pitanja rješavaju. A sve to rješavaju ljudi koji sa povratkom nemaju mnogo veze i koji nisu imali ovu sudbinu. Veliki je dio novca potrošen ni za šta! Mi smo obmanuti, prevareni i ja sam pesimista da bilo koja Komisija sada može nešto reći. Bez obzira što se radi o državnim poslanicima i broju eminentnih ljudi, praksa pokazuje da Komisije za nestale, Komisije za pomirenje, Komisije za utvrđivanje istine, nikada ništa nisu uradile osim što su potrošile stotine hiljada konvertibilnih maraka na dnevnice i svoje luksuzne aktivnosti. Kao povratnik u Podrinje pesimista sam da će se ikada otkriti pljačka koja je nad nama izvršena i žao mi je što smo predmet političkih i drugih potkusurivanja u našoj lijepoj BiH.”

“Normalno da se radi o političkom vrhu. Strankama koje su vladale godinama nije u interesu da dođu do istine. Na televiziji stalno kažu dobijeno stotinu miliona maraka za povratnike, ili 50 miliona maraka za povratnike, a mi danas imamo 2.000 domaćinstava bez električne energije. Niko nije tražio helikopter, ali običan čovjek koji se vratio mora da ima struju! Treba da ima vodu, treba liječenje! O kakvoj mi pravdi pričamo?! Znamo da su samo u prošloj godini stotine miliona konvertibilnih maraka bile namjenjene za povratnike, a mi to ništa nismo riješili! Ja sam pesimista, jer oni ljudi koji su kreirali ovdje politiku i koji su sva sredstva potrošili neće sigurno dozvoliti da se dođe do istine. Sigurno je da su se desile velike zloupotrebe i oko održivog povratka i oko donacija za mehanizaciju, kao i oko puteva koji su koštali stotinu konvertibilnih maraka više od realne cijene! Ovo je jednostavno prodavanje magle i bježanje od istine, a istina je da su povratnici najugroženija kategorija stanovništva u BiH!”

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG