BiH: savez država ili država regiona?

Razgovaralo se o tome da li je Republika Srpska neupitni dio svake buduće organizacije Bosne i Hercegovine, da li su entitetske granice nepromjenjive, da li bi sadašnji etnički kriterijum u organizaciji države mogao biti zamijenjen ekonomskim, zašto se u Republici Srpskoj svaki čas aktuelizuje priča o otcjepljenju, kao i o tome u čemu bi trebalo da popuste političari iz Federacije, a u čemu političari iz Republike Srpske da bi se postigao kompromis.

Omer Karabeg: Gospodine Prodanoviću, premijer Republike Srpske i predsjednik vaše stranke Milorad Dodik nedavno je rekao da bi Bosna i Hercegovina trebalo da bude uređena kao savez federalnih država, s tim da bi Republika Srpska trebalo da bude jedna federalna jedinica. Mislite li da bi to bilo najbolje rešenje za Bosna i Hercegovina?

Lazar Prodanović: Stranka nezavisnih socijaldemokrata u ovom momentu smatra da bi to bilo optimalno rješnje za Bosnu i Hercegovinu i jedna od značajnih pretpostavki za stabilizaciju ukupnog stanja u zemlji. Mi već dugo zagovaramo neophodnost federalizacije Bosne i Hercegovine u kojoj bi Republika Srpska bila jedna od federalnih jedinica.

Omer Karabeg: A koliko bi, po vama, trebalo da bude federalnih jedinica?

Lazar Prodanović: Dvije ili tri, zavisi od dogovora lidera političkih partija.

Sadik Ahmetović: Stav Stranka demokratske akcije je da taj prijedlog ne dolazi u obzir jer se radi o još većoj razgradnji Bosne i Hercegovine od one koja je napravljena u Dejtonu. Praviti savez država u zemlji koja ima četiri miliona ljudi značilo bi stvoriti još dublju podjelu u Bosni i Hercegovini i još više problema kako u odnosima među narodima, tako i u funkcioniranju države. Mi se zalažemo da Bosna i Hercegovina bude organizirana kao decentralizirana zemlja koja bi imala državni, središnji i lokalni nivo vlasti, sa najmanje četiri, optimalno pet teritorijalnih jedinica koje bi bile zasnovane na prometnim, geografskim, privrednim i historijskim kriterijima. Smatramo da sadašnje administrativne granice entiteta i kantona ne bi smjele biti ograničenje u primjeni ovih principa.

Omer Karabeg: Vi smatrate da bi buduća organizacija Bosne i Hercegovine trebalo da se radi nezavisno od sadašnje podjele na entitete?

Sadik Ahmetović: Naravno. Ako zagovaramo funkcionalnu zemlju treba je tako i organizirati. Principi koje sam pomenuo važe u razvijenim zemljama Evrope koje imaju regije.

Lazar Prodanović: Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, čiji bi srednji nivo vlasti činilo četiri ili pet regiona, nema podršku Stranke nezavisnih socijaldemokrata, a ni većine političkih partija u Bosni i Hercegovini. Mi smatramo da se ovim ne bi ostvario princip da Bosna i Hercegovina bude decentralizovana država koja će imati trostepeni nivo vlasti, s tim da srednji nivo ima zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Naš stav je da Republika Srpska, u svom sadašnjem, dakle, dejtonski definisanom položaju, treba da bude jedna od ravnopravnih federalnih jedinica.

Omer Karabeg: Di li to znači da bi organizacija federalnih jedinica bila napravljena po etničkom principu?

Lazar Prodanović: Ne. I danas u Bosni i Hercegovini postoje dva entiteta, deset kantona i distrikt Brčko koji nisu etnički organizovani. Republika Srpska ima karakteristike multietničkog entiteta. I u parlamentu i u vladi sjede predstavnici i srpskog i bošnjačkog i hrvatskog naroda u skladu s ustavom entiteta. Većinski narod u Republici Srpskoj jeste srpski, ali se apsolutno poštuju sva prava svih konstitutivnih naroda.

Omer Karabeg: A vaš je uslov da Republika Srpska bude neupitna u svakoj organizaciji Bosne i Hercegovine?

Lazar Prodanović: Da. Ja smatram da je za perspektivan razvoj Bosne i Hercegovine neophodno postojanje i funkcionisanje Republike Srpske. Naime, zalaganje za unitarizaciju zemlje od strane nekih političkih partija stvara frustraciju kod pripadnika srpskog naroda, istu onakvu kakvu su u predratnoj Jugoslaviji imali Bošnjaci, Hrvati, Slovenci i Makedonci prema Srbima.

Sadik Ahmetović: Jedino je neupitna Bosna i Hercegovina koja je suverena i međunarodno priznata zemlja. Sve drugo je stvar dogovora unutar Bosne i Hercegovine, dakle stvar dogovora tri konstitutivna naroda onako kako to definiše Dejtonski mirovni ugovor. Stranka demokratske akcije stoji na stanovištu da Bosna i Hercegovina treba biti decentralizirana zemlja, a ne unitarna. Ali, kad već o tome govorimo, skrenuo bih vam pažnju na činjenicu da je Republika Srpska najcentralizovaniji prostor u Evropi na kojem u 90 posto slučajeva praktično odlučuju predstavnici samo jednog naroda - srpskog.

Lazar Prodanović: Ne mislim da je tako. U Republici Srpskoj odluke se ne donose glasovima samo jednog, srpskog naroda, već i glasovima bošnjačkog i hrvatskog naroda. Polovinu ministara u vladi čine Bošnjaci i Hrvati. U parlamentu Republike Srpske postoji i Vijeće naroda koje u ravnopravnom broju čine predstavnici sva tri konstitutivna naroda.

Sadik Ahmetović: Po popisu stanovništva iz 1991. godine na prostoru sadašnje Republike Srpske živjelo je 48 posto Bošnjaka i Hrvata. Pogledajte koliko ih danas ima u organima vlasti. U Republici Srpskoj predstavnici samo jednog naroda drže sve poluge vlasti i donose većinu zakona. Ako je ustav Republike Srpske toliko dobar i ako ne diskriminira druge narode, kao što kaže kolega Prodanović, ja bih pristao da ga primijenimo na cijeli prostor Bosne i Hercegovine i tako riješimo problem s ustavom. Tada bi Bosna i Hercegovina imala predsjednika, efikasnu vladu i sve ono što čini sadašnji ustavni sistem u Republici Srpskoj. Naravno da Stranka nezavisnih socijaldemokrata to ne bi prihvatila jer ona želi da takvo ustavno uređenje postoji samo u Republici Srpskoj.

Lazar Prodanović: Nije drugačija struktura svih nivoa vlasti ni u Federaciji Bosne i Hercegovine. U najvećem broju opština, gdje su Srbi bili skoro aposolutna većina, danas gotovo da i nemaju odbornika u lokalnim skupštinama. Slična je situacija i u kantonima i u organima vlasti na nivou Federacije.

Omer Karabeg: Gospodine Prodanoviću, da li je za vas, kao što je to za gospodina Ahmetovića, Bosna i Hercegovina neupitna?

Lazar Prodanović: Za mene je Bosna i Hercegovina neupitna u kontekstu toga da njen sastavni dio bude Republika Srpska kao ravnopravna federalna jedinica, odnosno kao ravnopravan entitet kao što je to prema sadašnjem ustavu Bosne i Hercegovine.

Sadik Ahmetović: Svaka federalizacija znači teritorijalnu organizaciju na nacionalnom principu i prijeti da dovede do disolucije Bosne i Hercegovine. Mi zagovaramo takvu teritorijalnu organizaciju koja bi podrazumijevala da nijedan narod nema apsolutnu većinu ni u jednoj regiji. To bi obezbijedilo da pripadaniku svakog naroda budu zagarantovana sva ljudska prava na svakom pedlju Bosne i Hercegovine. Teritorijalna organizacija po etničkom principu uvijek stavlja manjinski narod u neravnopravan položaj.

Lazar Prodanović: Za nas je prihvatljiva svaka administrativna podjela koja ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske. Mi ne dovodimo u pitanje međunarodni legitimitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, njenu jedinstvenu monetarnu politiku, diplomatska predstavništva, njeno članstvo u međunarodnim organizacijama, ali smatramo da je nemoguće graditi državu Bosnu i Hercegovinu sa centralizovanim oblikom vlasti bez obzira kakav je to model.

Omer Karabeg: U Bosni i Hercegovini se evo već deceniju i po, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, sudaraju dvije tendencije. Pojednostavljeno govoreći, jedna se zalaže da osamostaljenje Republike Srpske, a druga za njeno ukidanje i stvaranje unitarne države. Šta je kompromis? Koji je srednji put?

Sadik Ahmetović, iz Stranke demokratske akcije

Sadik Ahmetović: Kompromis je dogovor između tri konstitutivna naroda i to takav da niko ne izađe ni kao pobjednik, ni kao poraženi. Treba početi rad na novom ustavu i to na onim njegovim dijelovima o kojima je u ovom momentu moguć dogovor, a teritorijalnu organizaciju treba ostaviti za vrijeme, koje će nadam se doći, kada ćemo više misliti o onome što je dobro za sve građane Bosne i Hercegovine, a ne samo za jedan narod.

Lazar Prodanović: Za mene je kompromis ne negirati ni Republiku Srpsku, ni Bosnu i Hercegovinu. Za mene je takođe kompromis ustavna evolucija, a ne revolucija, dakle postepene promjene do kojih bi se došlo saglasnošću svih.

Omer Karabeg: Vidim da se slažete da je rješenje u kompromisu, a kompromis podrazumeva da sve tri strane, i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, u nečemu popuste jer im je suđeno da žive u zajedničkoj državi. Gospodine Ahmetoviću, u čemu bi trebalo da popuste Bošnjaci?

Sadik Ahmetović: Vrlo je to teško sada definirati, ali mislim da nije dobar nijedan pristup koji polazi da od toga da bilo Bošnjaci, bilo Srbi, bilo Hrvati dominiraju Bosnom i Hercegovinom. Ovu zemlju čine tri konstitutivna naroda i moramo doći do takvog modela organizacije zemlje kojim će biti zadovoljni svi njeni narodi i građani.

Omer Karabeg: A da li to znači i ovo na čemu gospodin Prodanović insistira - da bude prihvaćeno postojanje Republike Srpske?

Sadik Ahmetović: Republika Srpska je po Dejtonskom mirovnom ugovoru ustavna kategorija. I to je činjenica, ali je isto tako i činjenica da je Djetonski mirovni ugovor ostavio nefunkcionalnu zemlju. Treba vidjeti šta je prepreka na sadašnjem evroatlantskom putu zemlje. Ako su to entiteti, zašto ne napraviti drugačiju organizaciju Bosne i Hercegovine. Ja, recimo, mislim da bi svi oni koji žive na području Foče brže, bolje i na efikasniji način ostvarivali svoja prava u Sarajevu nego u Banjoj Luci, jer im je Sarajevo i teritorijalno i ekonomski bliže. To je princip od koga polazi moja stranka. Vidjećemo u kolikoj mjeri treba da popusti Stranka demokratske akcije, a u kojoj Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Međutim, ne dolazi u obzir nikakva priča o otcjepljenju Republike Srpske. Sve ono što je gore od postojećeg stanja Stranka demokratske akcije ne može prihvatiti.

Omer Karabeg: Gospodine Prodanoviću, u čemu bi trebalo da popusti Republika Srpska da bi došlo do kompromisa?

Lazar Prodanović, iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata

Lazar Prodanović: Politički predstavnici iz Republike Srpske u proteklom periodu učinili su niz značajnih kompromisa. Pomenuo bih našu vrlo aktivnu i kooperativnu saradnju na reformi odbrambenog sektora, kompromis oko ustavnog amadmana koji se tiče distrikta Brčko, zatim pitanje državne imovine i popisa stanovništva. Naše buduće ponašanje zavisiće od ponašanja predstavnika iz Sarajeva. Neće biti spremnosti na kompromise ukoliko je ne bude i sa druge strane. Htio bih da naglasim da neće biti popuštanja oko neupitnosti Republike Srpske i oko entitetskog glasanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Omer Karabeg: A da li Republika Srpska, odnosno Stranka nezavisnih socijaldemokrata, kao najveća i vladajuća stranka, može da kaže da neće biti otcjepljenja Republike Srpske, čega se najviše boje u Federaciji?

Lazar Prodanović: Stranka nezavisnih socijaldemokrata nikada nije govorila o otcjepljenju Republike Srpske. Naš stav je jasan - ukoliko se negira Republika Srpska onda se postavlja i pitanje negacije države Bosne i Hercegovine. Dakle, za nas nije upitna država Bosna i Hercegovina u kojoj je Republika Srpska ravnopravni entitet, odnosno federalna jedinica. Takođe smatramo da treba ostvariti sve ono što se od Bosne i Hercegovine zahtijeva na njenom putu ka Evropskoj uniji, ali moram reći da ustavne promjene nisu uslov za članstvo u Euvropskoj uniji.

Sadik Ahmetović: Mislim da je priča o otcjepljenju naturena. Ona je potegnuta kad je izglasana nezavisnost Kosova i kada se poželjelo da se ta dva slučaja povežu, što je nemoguće. Priča o otcjepljenju nema uporište u ustavu. Ja mislim da je Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata zemlja, jedini nepromjenjivi faktor na ovom prostoru.

Vidjećemo kako će Bosna i Hercegovina izgledati kad je u pitanju njen srednji nivo vlasti. O tome, ponavljam, treba postići dogovor. Mislim da treba napraviti takvu organizaciju države u kojoj srednji nivoi vlasti neće moći blokirati državu Bosnu i Hercegovinu, a državni organi im neće moći nametati rješenja. To je, mislim, formula koje bismo se trebali držati.

Lazar Prodanović: Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova i njegovo otcjepljenje od suverene države Srbije nema veze sa stavom Republike Srpske. Funkcionisanje Bosne i Hercegovine treba posmatrati nezavisno, bez obzira na uticaj regionalnih zbivanja.

Kao građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine mi želimo da aktivno doprinesemo njenom budućem prosperitetu, ali kao decentralizovane, moderno organizovane države, a ne unitarne u kojoj bi se Republici Srpskoj nametali stavovi. U tom smislu mi smatramo da su dvije stvari veoma značajne - dvodomni parlament Bosne i Hercegovine, dakle Predstavnički dom i Dom naroda, i zaštita interesa entiteta kroz entitetsko glasanje u Predstavničkom domu.

Omer Karabeg: Ako ne uspiju ustavne reforme, ako se ne postigne saglasnost, prijeti li Bosni i Hercegovini duboka kriza, veća nego što je sada?

Sadik Ahmetović: Ja sam optimista. Uvjeren sam da će u dogledno vrijeme biti riješeno najteže pitanje - teritorijalna organizacija. Vjerujem da ćemo u narednom periodu, kada budemo bliži Evropskoj uniji, stvoriti drugačije odnose unutar Bosne i Hercegovine, drugačiju političku klimu koja će omogućiti da, rasterećeni političkih tenzija, nađemo najbolje rješenje.

Lazar Prodanović: Vjerujem da neće doći do duboke krize. Uvjeren sam da je moguće postići kompromis o nekim od ustavnih promjena. Ja želim reći da bi bilo jako značajno ozbiljno shvatiti platformu Stranke nezavisnih socijaldemokrata koju iznio naš predsjednik Milorad Dodik, kao i deklaraciju Narodne skupštine Republike Srpske o ustavnim promjenama.

Omer Karabeg: I na kraju, u zaključku, kakav bi tip države najviše odgovarao Bosni i Hercegovini?

Lazar Prodanović: Decentralizovana, federalne država koja će imati tri nivoa vlasti: lokalni, srednji, odnosno federalne jedinice, i državni nivo.

Sadik Ahmetović: Decentralizirana država, sastavljena od četiri regije, optimalno pet, koje će biti formirane na geografskim, ekonomskim i historijskim kriterijima. Da ponovim, srednji nivo vlasti ne smije ugroziti, niti blokirati državu Bosnu i Hercegovinu, a državni nivo ne smije nametati rješenja koja nisu u interesu srednjeg nivoa vlasti. Ovdje ne mislim na entitetsko glasanje jer je ono pretvoreno u etničko glasanje.