Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Kvar aviona na letu Podgorica - Rim

Avion crnogorske avio-kompanije "Montenegro Airlines " sigurno se danas vratio na podgorički aerodrom uprkos kvaru koji je tokom leta za Rim uočio pilot. Direktorica podgoričog aerodrome Gorica Raičević agenciji Beta nije mogla da saopći što je dovelo do problema na letu iz Podgorice ka Rimu i navela da strućne službe "to tek treba da utvrde". Podgorička televizija "Atlas" je medjutim javila da je pilot poslije poletanja uočio da je sa letjelice otpao točak zbog čega je odlučio da se vrati u Podgoricu. Avion je neko vreme kružio iznad Podgorice poslije čega je sa 27 putnika i tri točka bezbjedno sletio na pistu.

Pogledajte najnovije vesti dana

Putin razmatra odgovor na mogući izlazak SAD iz sporazuma o naoružanju

Vladimir Putin

Predsednik Rusije Vladimir Putin okupio je vodeće ruske vojne zvaničnike da razmotre kakav bi bio odgovor Rusije na planirano američko povlačenje iz ključnog sporazuma o naoružanju.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je prošlog meseca da planira da izađe iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine zbog ruskog kršenja tog sporazuma. Rusija je demantovala da je kršila dogovor.

Putin je rekao vojnom vođstvu da moguće američko povlačenje iz sporazuma "ne bi ostalo bez odgovora" ruske strane.

On je kazao da je Rusija odgovorila na američki program raketne odbrane razvijajući novo oružje koje je po njegovim rečima u stanju da probije svaki mogući raketni štit. Dok je izdavao upozorenja o mogućoj ruskoj odmazdi Putin je izrazio nadu da će Moskva i Vašington moći da vode pregovore o kontroli naoružanja da bi se smanjile napetosti.

Holandija predlaže nove sankcije za kršenje ljudskih prava

Holandski ministar vanjskih poslova Stef Blok je optimističan u vezi novog prijedloga sankcija EU protiv kršitelja ljudskih prava

Holandija predlaže novi režim sankcija čija će meta biti pojedinci optuženi za kršenje ljudskih prava širom svijeta.

Zvaničnici 28 dežava članica EU sastaće se se u utorak u Hagu da bi razmatrali holandski prijedlog koji nosi naziv "Prema EU globlanom režimu sankcija zbog ljudskih prava"(Towards an EU Global Human Rights Sanctions Regime)

Dokumentom koji je RSE imao na uvid u ponedjeljak, predlaže se režim sankcija "značajno različit od postojećeg EU geografski limitiranog režima sankcija" čiji je cilj "promjena stanja ponašanja a time i prirode politike".

Predloženi režim "može targetirati kršioce ljudskih prava globalno, nepovezano sa političkim kontekstom ili intevladinim razvojem. Može takođe biti usmjeren protiv pojedinaca koji nijesu državni akteri (pobunjeničke grupe)" navodi se u ovom tekstu.

Predlaže se takođe zamrzavanje imovine i sredstava kao i zabrana izdavanja viza za osobe koje "su počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava" kao što su egzekucije, masovne egzekucije i suđenja bez pravnog postupka, prisilni nestanci ili tortura.

"Vidjeli smo u brojnim slučajevima kršenja ljudskih prava posljednjih godina gdje su pojedinačno države uvele mogućnost primjene sankcija na pojedince," rekao je holanski ministar vanjskih poslova Stef Blok za RSE na marginama sastanka ministara vanjskih poslova u Briselu.

Blok je rekao da još uvijek ne postoji konsenzus EU oko ovog prijedloga, ali da je "optimističan u vezi sa tim."

Blok je dodao da bi ministri vanjskih poslova ovaj prijedlog mogli razmatrati i na njihovom sljedećem sastanku u Briselu 10. decembra.

(Rikard Jozwiak)

Kosovo: Hapšenje zbog zloupotreba u zdravstvu

Ilustracija

Policija Kosova je saopštila da je uhapsila dve osobe zaposlene u Ministarstvu zdravlja i Nacionalnom zavodu za transfuziju krvi Kosova zbog sumnje da su proneverili više od milion i dvesta hiljada evra.

Direkcija za istraživanje privrednog kriminala i korupcije policije Kosova danas je uhapsila farmaceutskog inspektora i šeficu kadrovske službe u Nacionalnom zavodu za transfuziju krvi.

Uhapšeni, Š. S , osumnjičen je da je na poziciji farmaceutskog inspektora u Ministarstvu zdravlja zloupotrebio namenska sredstva za unapređenje Kosovske agencije za medicinske proizvode (AKPM). Tereti se da je od 2015. do 2018. zloupotrebio 1.127.499 evra.

Druga uhapšena osoba je N.Š.F., koja je vršila dužnost šefa kadrovske službe u Nacionalnom zavodu za transfuziju krvi. Ona se tereti da je od marta do decembra 2014. zloupotrebila 99.415 evra.

Direkcija za istraživanje privrednog kriminala i korupcije kosovske policije uhapsila je prošle nedelje dva zvaničnika Ministarstva zdravlja Kosova, bivšeg direktora i sadašnjeg vršioca dužnosti direktora finansija koji se terete za proneveru 1.170.854 evra od 2014. do 2017. godine.

Ukrajina prijeti izlaskom iz Interpola ako šef bude Rus

Arsen Avakov, ukrajinski ministar unutrašnjih poslova

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov rekao je u ponedjeljak da će njegova zemlja razmotriti suspenziju svog članstva u međunarodnu policijsku organizaciju ukoliko za novog šefa Interpola bude izbaran Rus.

Avakov je citiran u Dubaiju u Ujedinjenin Arapskim Emiratima (UAE), gdje se u utorak očekuje izbor novog šefa Intepola nakon što je dosadašnji prvi čovjek ove organizacije uhapšen u Kini.

Britanski mediji su izvjestili da će novi šef Interpola najverovatnije biti 56-godišnji veteran ruskog ministarstva unutrašnjih poslova Aleksandar Prokopčuk uprkos optužbama da je Moskva koristila interpolove procedure za progon političkih protivnika.

"Moguće predsjedavanje Rusije Interpolom je apsurd i u kontadikciji sa duhom i ciljevima ove organizacije" naveo je Arsen Avakov u Dubaiju. On je ranije naveo da bi Rusija na čelu intepola predstavljala "hibridnu prijetnju cijelom svijetu".

Meng Hongvei, koji se nalazio na čelu Interpola i koji je ranije bio potpredsjednik Kine za javnu bezbjednost, nestao je nakon odlaska u matičnu zemlju krajem septembra. Peking je naknadno saopštio da je uhapšen u okviru velike čistke zbog navodne korupcije ili, kako se sumnja, nelojalnosti autoritarnoj vlasti predsjednika Si Đinpinga.

Osim o izboru novog direktora Interpol će sjutra donijeti odluku i hoće li Kosovo primiti u punopravno člansvo međunarodne policijske organizacije.

Kosovo zabranilo uvoz i prodaju proizvoda s oznakom KiM

Ilustracija

Ministar trgovine i industrije Kosova Endrit Šalja u ponedeljak je doneo odluku da trgovinska inspekcija ne dozvoli uvoz i prodaju proizvoda koji se na Kosovo uvoze s natpisom "Kosovo i Metohija", "Kosovo Unmik" ili "Kosovo Rezolucija 1244".

Trgovinska inspekcija Ministarstva trgovine i industrije je ustanovila da neki od najvećih kosovskih trgovinskih lanaca prodaju robu s natpisima koji su u suprotnosti sa Ustavom i zakonima Kosova.

Šalja je od Carine Kosova tražio da se ne dozvoli uvoz na Kosovo proizvodima koji imaju etikete na kojima su ti natpisi.

Prištinski mediji su u petak javili da su u jednom broju trgovinski centara na Kosovu pronašli prehrambene i druge proizvode na kojima su umesto Kosova kao zemlje uvoza robe mogu bile etikete "Kosovo i Metohija", "Kosovo Unmik" ili "Kosovo Rezolucija 1244".

Kralj Salman dao podršku princu, nije pomenuo Kašogija

Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud

Saudijski kralj Salman održao je u ponedjeljak prvi veći govor od ubistva novinara Džamala Kašogija, u kojem je dao podršku svom sinu, princu prijestolonasljedniku Mohamedu Bin Salmanu (MBS), ne pominjući optužbe da je princ naručio ubistvo.

Saudijski ministar energije Halid al-Falih je kako prenosi Reuters, najavio da će saudijsku delegaciju na summitu Grupe 20 u Argentini, kasnije ovog mjeseca predvoditi princ Mohamed Bin Salman.

U godišnjem govoru o politici kralj Salman je naveo prioritete Saudijske Arabije za narednu godinu, naglašavajući teme kao što su rat u Jemenu, bezbjenost za Palestince, stabilnost tržišta nafte, suprotstavljanje rivalu Iranu i otvaranje novih radnih mesta za Saudijce.

Kralj je u govoru pred vijećem Šure iskazao podršku svom najdržem sinu princu MBS-u rekavši da je 32-godišnji prijestolonasljednik fokusiran na razvoj saudijske omladine. Princ kontoliše sve ključne poluge vlasti u zemlji od ekonomije do sigurnosti.

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) zaključila je da je princ Mohamed Bin Salaman naredio ubistvo Kašogija, 2. oktobra, što Saudijska Arabije odlučno demantuje.

Kašogi (59) je ubijen u saudijskom konzulatu u Istanbulu gde je otišao po dokumenta za vjenčanje sa turskom vjerenicom. Nakon ubistva koje su izveli agenti saudijske službe bezbjednosti kralj Salman je princa postavio na čelo tijela koje će reorganizovati tajnu službu te zemlje. Kralj je u govoru naveo da javno tužilišatvo i pravosuđe rade na spovođenju pravde u skladu sa islamskim zakonom.

Prošlog četvrtka su saudijski tužioci saopštili da traže smrtnu kaznu za petoricu od 18 uhapšenih muškaraca osumnjičenih za ubistvo Kašogija, novinara koji je sarađivao sa The Washington Postom i koji je pisao kritički o princu MBS-u, iako je ranije bio blizak kraljevskoj porodici.

Predsjednik SAD Donald Trump je upitan za komentar zaključka CIA-e, da je princ Mohamed Bin Salman naredio ubistvo, rekao da još nije dobio izvještaj i da će, kako je rekao "potpun izvještaj" uključujući i ko je odgovoran za Kašogijevu smrt, dobiti ili u ponedjeljak ili u utorak.

Demokratski senator Ron Wyden je danas pozvao američke obavještajne zavničnike da javno objave sadržaj njihovog zaključka o ubistvu Džamala Kašogija, navodi Reuters.

Novo ubistvo u Podgorici

ilustracija

Podgoričanin Veselin Kalezić ubijen je oko 17 sati i 30 minuta u podgoričkom naselju Stari aerodrom, prenose mediji.

Pronađen je i zapaljeni automobil u selu Botun u Zeti.

Kalezić je poznat kao bezbjednosno interesantna osoba, i već je osuđivan zbog raznih krivičnih djela.

U toku je potraga za ubicom, kao i uviđaj na mjestu likvidacije.

"Policijski službenici Centra bezbjednosti Podgorica, zajedno sa službenicima Sektora kriminalističke policije, preduzimaju intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva V.K. (47) koje je danas počinjeno u Podgorici. V.K. je ubijen iz vatrenog oružja. Na licu mjesta se vrši uviđaj. Policijsko – tužilačke mjere i radnje na rješavanju ovog krivičnog djela su u toku", navode iz Uprave policije.

Kalezić je osu­đi­van zbog ubi­stva u cen­tru Pod­go­ri­ce sre­di­nom de­ve­de­se­tih.

Takođe, hap­šen je i u cen­tru Pod­go­ri­ce jer je na­pao jed­nog pri­pad­ni­ka In­ter­vent­nog vo­da po­li­ci­je, ali i zbog bacanja bombe ispred kuće bivše djevojke.

Makedonija uručila protestnu notu Mađarskoj zbog Gruevskog

Nikola Gruevski

Ministarstvo spoljnih poslova Makedonije uručilo je danas protestnu notu ambasadoru Mađarske u Skoplju Laslu Duksu povodom bekstva bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

Duks je pozvan u ministarstvo radi uručivanja protestne note Mađarskoj povodom poslednjih informacija povezanih s bekstvom Gruevskog i njegovog zahteva za azil u Mađarskoj, saopštilo je makedonsko ministarstvo.

Državni sekretar u makedonskom ministarstvu Viktor Dimovski je u razgovoru s Duksom izrazio nadu da će Mađarska "odmah i bez odlaganja odbaciti zahtev osuđenika i begunca od pravde Nikole Gruevskog za azilantski status i predati ga Makedoniji zbog izdržavanja zakonske kazne i nastavka ostalih sudskih postupaka". Skoplje se nada da će Mađarska postupiti u duhu dobrih bilateranih odnosa i evropskih vrednosti, povezanih s principima vladavine prava, rekao je Dimovski.

Gruevski je pobegao u Mađarsku da bi izbegao izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog Mercedesa dok je bio premijer.

Kuburović: Srbija odgovorila na sve zahteve Haškog tribunala

Nela Kuburović

Ministarka pravde Srbije Nela Kuburović izjavila je da je Srbija odgovorila na sve zahteve Haškog tribunala i Mehanizma za međunarodne krivične tribunale dostavljajući na stotine hiljada dokumenata, saopštilo je Ministarstvo pravde Srbije.

Kuburović je na sastanku sa predsednikom Mehanizma za međunarodne krivične tribunale Teodorom Meronom ukazala na molbu Srbije da srpskim državljanima, koji izdržavaju kaznu zatvora u neadekvatnim uslovima, što je u određenim slučajevima potvrdila i organizacija Crvenog krsta, bude odobreno da ostatak kazne izdržavaju u Srbiji, uz stalni nadzor Mehanizma.

"Meron je izrazio zabrinutost za tretman pojedinih osuđenika u Estoniji i rekao da se razmatra mogućnost njihovog premeštaja u neku drugu državu. On je naveo da su on i još jedan kolega sudija još pre nekoliko godina imali pozitivan stav o izdržavanju kazne zatvora srpskih državljana u Srbiji, ali da se sa tim stavom nije saglasila većina drugih sudija", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je Kuburović ukazala na to da se već mesecima čeka na odluku po žalbi Amicus Curiae (prijatelj suda) da Srbija preuzme slučaj protiv dvoje članova Srpske radikalne stranke – Verice Radete i Petra Jojića, i još jednom istakla spremnost nadležnih organa u Srbiji da procesuiraju ovaj slučaj. Na sastanku je bilo reči i o mogućnosti vraćanja dokumenta, koje je Srbija dostavila Haškom tribunalu, a koja nisu bila korišćena kao dokazni materijal ni u jednom od slučajeva, kao i o formiranju Informacionog centra u Beogradu, koji bi omogućio pristup arhivi ovog suda.

Teodor Meron je ocenio da Mehanizam ima vrlo dobru saradnju sa Vladom Srbije, i izrazio uverenje da će se ona nastaviti i sa budućim predsednikom Mehanizma. On je ukazao da Mehanizam nastavlja svoj rad, u okviru četiri slučaja kada je Srbija u pitanju.

Meron boravi u oproštajnoj poseti Srbiji, jer od polovine januara 2019. godine više neće obavljati funkciju predsednika.

Konstituisana Skupština RS, Dodik položio zakletvu

Milorad Dodik

U Banjaluci je danas održana prva konstitutivna sjednica 10. saziva Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su novoizabrani poslanici položili zakleteve.

Za novog predsjednika entitetske skupštine izabran je Nedeljko Čubrilović poslanik DNS-a koji je i u prethodnom mandatu obavljao ovu funkciju.

Za Čubrilovića je glasao 51 poslanik, a 29 je bilo protiv. Čubrilovića je predložila grupa poslanika DNS-a dok je drugog kandidata, Duška Ivića, koji nije dobio podršku parlamenta, predložio klub poslanika ove partije.

On je u svom obraćanju poslanicima rekao da mu je čast što je dobio povjerenje poslanika da predsjedava najvišim zakonodavnim organom vlasti.

˝Kao predsjednik 10. saziva Narodne skupštine Republike srpske i dalje ću se zalagi za očuvanje Republike Srpske u skladu sa Ustavom i medjunarodnim aktima kojima je utvrdjen državotvorni subjektivitet Republike Srpske, unutrašnja struktura BiH, položaj konstitutivnih naroda i sva druga prava gradjana˝.

Nakon izbora predsjednika entitetske skupštine zakletve su položili novoizabrana predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i potpredsjednici Ramiz Salkić i Josip Jerković.

Zakletvu na današnjoj sjednici položio je i srpski član predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je poručio kako ide u Sarajevo da odradi posao˝ za Republiku Srpsku i da će njegov glas u Predsjedništvu biti jak, koliko i glas poslanika u NSRS.

˝Ne mislim da moj rad u Sarajevu može biti lišen saradnje sa institucijama Republike Srpke. Niti jedna moja odluka neće biti bez saglasnosti institucija Republike Srpske, i to je legitimno i jedino ispravno. Zakletvu i treba da položim ovdje, tamo gdje sam izabran, u srcu Republike Srpske˝, poručio je Dodik

Na današnjoj sjednici izabrana je i Komisija za izbor i imenovanja, a trebalo bi i da se u skladu sa predloženim dnevnim redom pokrene inicijativa za izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda parlamenta BiH iizbor delegata u Vijeću naroda Republike Srpske.

S obzirom da je krajnji rok za izbor delegata 6. decembar, parlamentrane stranke trebaju do 28. novembra dostaviti Narodnoj skupštini liste kandidata za izbore delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeće naroda Republike Srpske.

Današnjoj konstitutivnoj sjednici prisustvovali su brojni predstavnici političkog i javnog života Republike Srpske, diplomatskog kora i međunarodnih organizacija, a sjednici prisutvuju ipremijerka Srbije Ana Brnabić i predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković.

Cvijanović: EU ostaje jedan od prioriteta, NATO osjetljivo pitanje

Željka Cvijanović, predsjednica RS

Novoizabrana predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i potpredsjednici Ramiz Salkić i Josip Jerković položili su u ponedjeljak zakletvu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Cvijanović je u obraćanju entitetskim zastupnicima rekla da izbor za predsjednika RS-a doživljava kao priznanje za sve ono što je u proteklom periodu radila s kolegama u Vladi Republike Srpske.

Podvukla je važnost stabilnih institucija koje su garancija da će entitet biti spreman za sve što će se morati rješavati u narednom periodu. Kako kaže, u naredne četiri godine mandata sigurno će doći do brojnih prepreka i izazova.

"Zato je važno da u RS-u imamo jedinstvo institucija. S timom, na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, tijesno ćemo sarađivati i usaglašavati stavove RS-a", poručila je Cvijanović.

Dodala je da se u RS-u već 16 mjeseci bilježi rast BDP-a, a postignut je i najviši stepen zaposlenosti od kada se bilježe ovi statistički podaci u RS-u, također povećane su penzije i plaće.

Istakla je da RS svima pruža ruku partnerstva, ali da neće dozvoliti ugrožavanje njenih ustavnih nadležnosti.

"Na međunarodnom planu RS je za saradnju sa svima. Evropska unija ostaje jedan od prioriteta", rekla je Cvijanović dodajući da RS jeste za evropski put, ali da se on ne zloupotrebljava.

Kako kaže, opredjeljenje ka EU integracijama ne isključuje saradnju s Rusijom koja je jedan od najvećih investitora u RS-u. Ona je rekla i da će raditi na osnaživanju saradnje s Kinom.

"Pitanje NATO-a je za nas osjetljivo. NSRS se jasno opredijelila. Ako se Srbija drugačije izjasni o pitanju NATO-a, mislimo da se narod RS-a treba izjasniti o tome putem referenduma", kazala je Cvijanović.

Ona je rekla da je za RS od suštinskog značaja odnos sa Srbijom koji je trenutno veoma dobar. Srbiju je nazvala osloncem RS-a, poručujući kako RS s mnogo ljubavi gleda u Srbiju.

Dačić i Meron o saradnji Srbije sa haškim Mehanizmom

Theodor Meron, predsednik Mehnaizma UN za međunarodne krivične sudove za bivšu Jugoslaviju i Ruandu

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić razgovarao je u ponedeljak sa predsjednikom Mehanizma UN za međunarodne krivične tribunale za bivšu Jugoslaviju i Ruandu sudijom Teodorom Meronom o osnivanju informativnih centara o Haškom tribunalu u Srbiji i regionu i o naporima da se obezbedi pozivanje na odgovornost za ratne zločine na nacionalnom nivou.

Kako je saopšteno iz Ministarstva spoljnih poslova, Meron i Dačić razgovarali su i o položaju pojedinih srpskih državljana na izvršenju zatvorskih kazni, nastavku saradnje Srbije i Mehanizma koji je pravni naslednik Haškog tribunala, kao i o pomoći koju taj Mehanizam može da pruži nacionalnom pravosudju u Srbiji u predmetima ratnih zločina.

Sudija Meron danas i sutra boravi u Beogradu, u sklopu oproštajne posete regionu pred završetak mandata 19. januara 2019.

Posle Srbije sudija Meron će posetiti Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Funkciju predsednika Mehanizma od januara 2019. godine preuzeće sudija Karmel Adjijus (Carmel Agius), poslednji predsednik Medjunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je završio rad 31. decembra 2017.

WeBer: Za izveštavanje o radu Vlade Srbije, ocena nula

Ilustracija

Dva ključna problema reforme javne uprave u Srbiji su netransparentnost rada Vlade i politizacija kadrova na najvišem državnom nivo, pokazalo je istraživanje nevladinog Centra za evropske politike, za projkat WeBer (Western Balkans Enabling Projcet for Civil Monitoring of Public Administration Reform), koji je u ponedeljak predstavljen u Beogradu.

„Ne znamo o čemu je Vlada Srbije odlučivala i šta je sve razmatrala, jer se po pravilu zaključci sa sednica ne objavljuju, što je prosto neprihvatljivo“, istakla je Milena Lazarević, programska direktorka Centra za evropske politike i koordinatorka programa WeBer.

Netransparentnost rada Vlade ogleda se u činjenici da građani nemaju pristup ni dnevnom redovu ni zapisnicima sa sednica, a nije poznat ni proces odlučivanja u Vladi, pokazuje monitoring koji je Centar za evropske politike sproveo uz podršku Evropske unije i Holandije.

Srbija je za izveštavanje o radu Vlade na skali od jedan do pet ocenjena nulom, što je u tom segmentu, uz Albaniju, svrstava među najniže ocenjene države Zapadnog Balkana u regionalnom monitoringu. Od ostalih država regije ocenu jedan su dobili Makedonija i Crna Gora, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo ocenjeni sa trojkom.

Druga ključna oblast u kojoj Srbija ima niske ocene je državno-službenički sistem.

Prema rečima Milene Lazarević, pozicije najviših državnih službenika jako su podložne političkom uticaju, budući da se postavljaju vršioci dužnosti po političkim, a ne po profesionalnim kriterijumima.

’’U proteklih godinu dana u Srbiji doneto čak 691 rešenje o postavljenju visokih državnih službenika, od kojih je 94% u v.d. statusu. Ta praksa stalnih, ponavljanih v.d. postavljenja mora da prestane odmah’’, rekla je Lazarević.

Zvanična statistika o zaposlenima u javnoj upravi je nedostupna, a nepotpuni su i podaci o njihovim kompetencijama i primanjima. Tek 11% ispitanih državnih službenika bi se osećali zaštićeno kao uzbunjivači.

Predstavnici države, sa druge strane, smatraju da je Srbija po reformi javne uprave relativno dobra u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Direktor Nacionalne akademije za javnu upravu Dražen Maravić ocenjuje da Srbija odskače u regionu po dijalogu sa poslovnom zajednicom i na polju inspekcijskog nadzora.

Kao uspešne primere naveo je i značajne rezultate u jačanju fiskalne discipline i konsolidacije, kao i racionalizaciju troškova javne uprave.

Ipak, u oblasti upravljanja javnim finansijama u izveštaju je primećeno je da Ministarstvo finansija ne objavljuje polugodišnje i godišnje izveštaje o budžetu. Svi javni izveštaji zasnovani su na ekonomskoj klasifikaciji izvršenja budžeta, bez informacija o vladinom učinku.

Srbija u izveštaju beleži visoke ocene u oblasti dostupnosti informacija, zahvaljujući instituciji Poverenika koji je unapredio

Oblast u kojoj ima napretka je i pružanje javnih usluga, u kojoj je Srbija dobila ocenu 4. Iako građani prepoznaju napore države u oblasti digitalizacije, manje od polovine ispitanika upućeno je na e-usluge, a još manji broj ih koristi. Jedan od mogućih razloga za takav rezultat je to što su smernice za korišćenje e-usluga na sajtovima institucija i dalje retkost.

(Nevena Bogdanović)

Specijalnom tužilaštvu Kosova predate krivične prijave za 61 zločin tokom rata

Priština, ilustracija

Nevladine organizacije koje rade na prikupljanju dokaza za ratne zločine izvršene nad civilnim stanovništvom u ponedeljak su u Specijalnom tužilaštvu Kosova, odelenju za ratne zločine, predale 61 dosije sa oko 100 dokaza koji se odnose na zločine izvršene nad Albancima tokom 1998-1999 godine.

Ovo je sedmi put da se predaju dokazi o ratnim zločinima koje je prikupila ova grupa nevladinih organizacija.

Škendije Hoda, koja rukovodi grupom nevladinih organizacija, rekla je da je predaja ovih prijava već imala efekata, pošto je policija u Đakovici počela da uzima izjave od svedoka.

Ona je najavila da će nastaviti da tužilaštvu predaju prijave i dokaze o ratnim zločinima.

Crna Gora: U slučaju Gruevskog nije bilo povrede diplomatskog protokola

Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova BiH

Crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović izjavio je u ponedjeljak u Podgorici da njegova zemlja nije povrijedila diplomatski protokol u slučaju bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog koji je preko Crne Gore pobjegao u Mađarsku.

Darmanović je novinarima rekao da je Crna Gora u slučaju Gruevskog postupila kao i sa svim drugim građanima, da on u trenutku ulaska u zemlju nije bio na potjernici Makedonije i da "nije bilo nikakvog zakonskog problema da on uđe ili napusti" crnogorsku teritoriju.

Vlasti Makednije su naknadno raspisale potjernicu za Gruevskim.

"Ministarstvo u tome nije imalo ulogu ili nadležnost. U vrijeme kada je Gruevski odlučio da traži azil i Mađarska pristala da mu da, on nije bio na poternici niti je Makedonija ukazala da je kršio zakon. Crnogorski nadležni državni organi su postupali kao sa svakim drugim građaninom, on je bio u društvu sa diplomatom i nikakvog zakonskog problema nije bilo da uđe ili napusti našu državu", rekao je šef crnogorske diplomatije.

Gruevski, kome su prošle godine zbog sudskih postupaka oduzeti privatni i diplomatski pasoš, pobjegao je u Mađarsku da bi izbjegao izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa" dok je bio premijer.

Bivši makedonski premijer napisao je na Facebooku 13. novembra da je u Budimpešti, gdje je od mađarskih vlasti zatražio politički azil. On je ušao iz Albanije u Crnu Goru 11. novembra u 19:11 u vozilu mađarske ambasade iz Tirane, potvrdili su ranije za albanske medije izvori iz vlade te zemlje.

U Crnu Goru je ušao sa ličnom kartom i u tom trenutku za njim nije postojala makedonska potjernica.

Kostić: Srušila se ’kuća od slonovače’ SANU-a

SANU je isuviše dugo gajila filozofiju ćutanja: Vladimir Kostić

U prethodnim mesecima Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) i pojedinci u njoj je bili su izloženi kritici koju bih definisao kao mešavinu iskrene zabrinutosti, neistina i konstrukcija, rekao je dana predsednik SANU Vladimir Kostić u govoru povodom dana te institucije.

On je istakao da su izbori za nove članove SANU, koji su održani 8. novembra, „mesecima bili praćeni, povremeno sa nesumnjivom aktivističkom jednostranošću“, dok je brojne aktivnosti koje Akademija organizuje prošle gotovo neprimećeno kako van, tako i unutar SANU.

„SANU je dugo, usuđujem se da kažem isuviše dugo, gajila filozofiju ćutanja, delom nametnuto iskustvom sa slučajem Memorandum, delom kroz tradiciju univerzalnog odgovora ’primili k znanju’ kad god bi se suočili sa nerazumevanjem, pa i 'hostilnošću' (neprijateljstvom) prema ovoj kući. Bojim se, međutim, da su ta vremena nepovratno prošla. ’Kuća od slonovače’ koju smo toliko voleli, se srušila pred naletom elektronskih medija. Posebno danas, SANU ne može da živi van ove sredine u kojoj deluje, niti može da očekuje da u budućnosti ne bude stalno procenjivana od grupa i pojedinaca – dobronamernih, ali i onih drugih iz mnogo razloga nedobronamernih“, rekao je Kostić.

Kostić je objasnio da je prisustvo SANU u medijskom prostoru neminovnost, te da zahteva izgradnju „mudru strategiju medijskog predstavljanja".

"SANU je unekoliko prepustila prostor svojim kritičarima iskreno i verovatno naivno verujući u moć činjenica i elaboriranih objašnjenja, dok smo se uporedo u elektronskim medijima i društvenim mrežama zbunjeno suočavali sa pravim verbalnim nasiljem, relativno stereotipnim optužbama i konačno, presudama", rekao je Kostić.

Kao uspeh svog mandata Kostić je naveo to što je SANU, kako je rekao, uspela da izbegne „zamke jeftinih politizacija i partokratskog opredeljivanja“.

„Verujem da SANU, nastojeći da se bitno ne udaljava od naučnih i umetničkih osnova, mora negovati odgovornu kritiku koja se ne sastoji samo u tome da kažemo da stvari nisu dobre ovakve kakve jesu. I ta je kritika, bar što se tiče SANU, usmerena u načelu na tri vremenska nivoa: na ono što je bilo nekad, na ono što se događa danas i što slutimo da nas čeka sutra“, rekao je Kostić.

Srpska akademija nauka i umetnosti obeležila je u ponedeljak svoj Dan predstavljanjem novih dopisnih članova, otvaranjem Audiovizuelnog arhiva i Centra za digitalizaciju i otvaranjem stalne postavke zbirke Kabineta za medalje Arhiva SANU.

Podsetimo, većina članova Srpske akademije nauka i umetnosti odbila je prošle sedmice ostavku koju je predsednik SANU Vladimir Kostić ponudio je 9. novembra, nezadovoljan rezultatima Izborne skupštine na kojoj je od 26 kandidata za nove dopisne, redovne i inostrane članove, primljeno 14.

(Dušan Komarčević)

Nove optužbe Rusije protiv još jednog kritičara Kremlja

William (Bill) Browder, izvršni direktor Hermitage Capital Managementa

Kancelarija državnog tužioca Rusije u ponedjeljak je objavila nove optužbe protiv britansko američkog finasijera, kritičara Kremlja Billa Browdera, sumnjičeći ga za umješnost u smrt ruskog zviždača Sergeja Magnitskog u zatvoru u Moskvi 2009.

Od smrti ruskog advokata sa kojim je sarađivao Browder se bori za sankcionisanje Rusije zbog njegove smrti. Browder stoji iza, u američkom Kongresu usvojenom zakonu Magnitski akt koji je bio osnova za uvođenje američkih sankcija Moskvi, što su slijedile najmanje još pet država. EU upravo razmatra set sakcija za Rusiju koje zagovara upravo Browder.

Prije novih optužbi, ruske su vlasti su decembru 2017., proglasile Browdera krivim u odsustvu za izbjegavanje plaćana poreza u vrijednosti od tri milijarde rublji (48 miliona dolara) i osudile ga na devet godina zatvora. Takođe je kažnjen sa 200.000 rublji (3.500 dolara) i zabranjeno mu je bavljenje biznisom u Rusiji tri godine.

Ruski advokat Sergej Magnitski, radio za Browdera u momentu kada je otkrio ogromnu prevaru u koju je bio umiješan i Kremlj, da bi ubrzo bio uhapšen, mučen i ostavljen da umre u zatvoru 2009.

Pomoćnik ruskog državnog tužioca Nikolaj Atmonjev u Moskvi, 19. november 2018
Pomoćnik ruskog državnog tužioca Nikolaj Atmonjev u Moskvi, 19. november 2018

Pomoćnik ruskog državnog tužioca Nikolaj Atmonjev je novinarima u Moskvi u ponedjeljak rekao da je Browder moguće umiješan u kako je rekao "trovanje na smrt sa hemikalijom" Magnitskog i tri druge osobe sa kojima je bio povezan.

Atmonjev je takođe optužio Browdera za organaizovanje kriminalne grupe, zbog čega će biti dodat na međunarodnu listu za hapšenje dok će njegova imovina u Rusiji biti konfiskovana.

Rusija je ranije u par navrata neuspješno pokušala da stavi Browdera na intepolovu međunarodnu listu, ali bez uspjeha. Posljednji put su to učinili u maju u Španiji gdje su se inflitrirali u kompjuterski sistem na aerodromu, zbog čega je Browder, koji je tog dana išao na svjedočenje u sudu u Madridu, bio zadržan par sati na aerodromu dok iz Interpola nije potvrđeno da potjernica ne postoji.

Kancelarija ruskog državnog tužioca nije ponudila nikakav materijal kao dokaz kojim bi podržali optužbe protiv Browdera, ali je portparol Aleksandar Kurenoj rekao da je novinar Oleg Lurje, koji je bio u ćeliji sa Magnistkim, rekao da ga je možda on otrovao.

Sam Browder koji predvodio međunarodni pritisak za sankcije protiv ruskih zvaničnika umješenih u smrt Magnitskog, više puta je odbacio ruske tvrdnje kao neutemeljene, politički motivisane i osvetu zbog njegovog djelovanja.

Čović potvrdio da je razgovarao sa Radončićem o formiranju vlasti

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH

Predsjednik Hrvatske Demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović potvrdio je da se za vikend susreo s predsjednikom Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinom Radončićem s kojim je razgovarao o uspostavi vlasti na državnom nivou i na nivou entiteta Federacija BiH.

Čović je nakon sjednice HDZ-a rekao da je HDZ o formiranju vlasti razgovarao više tiho nego glasno s bošnjačkim narodom. Kako kaže, za srpski narod očito je ko su legitimni politički predstavnici. Istakao je da za njega ne postoje koalicije već partnerstva kako na nivou države BiH isto tako i na nivou FBiH i kantona.

Izborni rezultat će se implementirati ondje gdje mogu posebno podvlačeći da postoji problem s izborom domova naroda gdje je trenutno nemoguće izvršiti implementaciju.

"Mi smo s SNSD-om završili razgovore. I dalje ostajemo u kontaktu. Obavio sam razgovore s nekim kolegama iz FBiH, ali bez medija. Za nivo kantona, to će pregovarati kantonalni nivoi", rekao je Čović.

Što se tiče BiH i FBiH, Čović je kazao da HDZ BiH zna ko će biti u Kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i da je već poznato ko će iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata(SNSD) biti na tom mjestu. Jedino se ne zna ko će biti predstavnici bošnjačkog naroda.

"Moguće je da novo Vijeće ministara BiH dobijemo do nove godine. Neće se puno kasniti. Ja jedino vidim probleme u uspostavi domova naroda", rekao je Čović, prenosi Klix.ba.

Istakao je da su sve stranke potencijalni partneri HDZ-a za formiranje vlasti i da HDZ neće nikoga izričito odbijati. Kako kaže, važno je da taj politički subjekt bude partner u procesu sprovođenja reformi.

Nije htio iznijeti konkretno šta je dogovorio s Radončićem na sastanku o formiranju vlasti ističući da je dogovoreno da se ne izlazi u javnost s tim informacijama.

Kao prioritet naveo je izmjene izbornog zakonodavstva i implementaciju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Čović je rekao da njega ne zanima da "uđe u vlast samo da bi se ušlo u vlast".

Najavio je da će ove sedmice razgovarati i sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te da u ovom trenutku nema nikakvih trojnih sastanaka. Sve je pozvao da se vode ustavnim patriotizmom, a da sve ostale oblike patriotizma "nose svojoj kući".

Erdogan i Putin u Istanbulu na kompletiranju prve faze Turskog toka

Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin u Istanbulu 19. novembra 2018.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su u Istanbulu na obilježavanju kompletiranja ključne faze za gasovod Turskog tok (TurkStream).

Riječ o dva podvodna kraka koje će prenositi prirodni gas iz Rusije za Tursku.

Kada ova dva kraka gasovoda budu potpuno gotova očekuje se da će se ruskim gasom preko turske snadbijevati evropsko tržište. Obije linije gasovoda dugog 930 kilometara nosiće 31.5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje.

Turska se uglavnom oslanja ruski uvoz za svoje energetske potrebe. Prošle godine im je iz Rusije stiglo 28 milijardi kubnih metara gasa.

Gas s trenutno transportuje preko drugog gasovoda ispod Crnog mora i takozvane Zapadane linije preko Ukrajine, koja je u konfliktu sa Rusijom, podsjeća Reuters.

Počeo sastanak šestorke o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo

Snimak sa prošlosemičenog okupljanja političkih stranka o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevo

Predstavnici šest političkih stranaka sastali su se u Centrali Socijaldemokratske partije (SDP) BiH kako bi razgovarali o uspostavi vlasti u Kantonu Sarajevo bez participacije Stranke demokratske akcije (SDA), prenosi Klix.ba.

Domaćin današnjeg sastanka o formiranju vlasti u Kantonu Sarajevu je Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, a čiju delegaciju predvodi predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a KS Damir Mašić.

Na sastanku su prisutne i delegacije Naroda i pravde (NiP), Naše stranke (NS), Saveza za bolju budućnost (SBB), Nezavisne bosanskohercegovačke liste (NB) i Demokratske fronte (DF).

S obzirom na to da je konstituisan novi saziv Skupštine Kantona Sarajevo tema razgovora bit će rad u kantonalnom organu zakonodavne vlasti kao i naredni koraci koji bi trebali voditi uspostavi izvršne vlasti.

Sve političke stranke koje su prisutne na današnjem sastanku izričito odbijaju koalirati sa Strankom demokratske akcije (SDA), a koja je osvojila najviše mandata u Skupštini KS.

U SDA smatraju da lijevo orijentisane i građanske političke stranke pokušavaju izigrati izbornu volju birača.

Na drugoj strani ljevica poručuje kako su dvije trećine glasača u Sarajevu dale glas strankama koje će praviti Vladu Kantona Sarajevo, dok će SDA "upravo zbog svoje bahatosti", ostati u opoziciji.

Stefanović: Postoji namera da se članice Interpola zbune prilikom glasanja

Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova Srbije

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović ocenio je u ponedjeljak da postoji namera da se članice Interpola zbune u vezi sa načinom glasanja o prijemu Kosova u članstvo te policijske organizacije.

Stefanović je u Dubaiju, uoči sutrašnjeg glasanja u Generalnoj skupštini Interpola o zahtevu Kosova, ocenio da se nastavlja politizacija te institucije ne samo od strane zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova, "već i od Generalnog sekretarijata te policijske organizacije", prenose mediji saopštenje MUP Srbije.

"Pored nejasnih obaveštenja, koja su ne samo neblagovremena, najavljuje se i procedura da ukoliko dodje do glasanja u kome tzv. Kosovo ne dobije potrebnu većinu za prijem, da će se odrediti pauza, a da se nakon pauze ide na novo glasanje. To je potpuno suprotno pravilima koja jasno govore da će se održati dva glasanja, bez pominjanja ikakve pauze. Očigledno će svi pokušaji biti uloženi da se u pauzi obezbedi potrebna većina ukoliko je ne bude u prvom glasanju", rekao je Stefanović.

On kaže da je očigledno da se politizacija tog procesa nastavlja na način "da se stvara sumnja da li ćemo sutra imati optužnice o kojima će se politički odlučivati, ko će biti optužen i da li će biti procesuiran".

Stefanović je ocenio da je takvo postupanje "nedopustivo za Interpol i čitav policijski sistem".

"Srbija nastavlja sa snažnim delovanjem i zajedno sa svojim partnerima do poslednjeg trenutka uradićemo sve što je moguće da sačuvamo integritet Interpola, međunarodno pravo i da zaštitimo, naravno, svoju zemlju. Naš zadatak je da pokažemo da postoji dovoljno zemalja sa integritetom, sa dovoljno čvrstine da se odupru svim pritiscima zapadnih država i da pokažu da poštovanje policijskog kodeksa i integriteta više cene od bilo kakve političke moći i pritiska", naveo je Stefanović.

Sandžak: Konstituisanje Bošnjačkog nacionalnog vijeća u petak

Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu

Konstitutivna sednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) biće održana u petak, 23. novembra, u Novom Pazaru, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu Srbije Ivan Bošnjak.

Kako objašnjava razlog što se to do sada nije dogodilo je u tome što se čekao završetak izbornog procesa, da Republička izborna komisija (RIK) proglasi konačne rezultate, te da nakon toga pristupe organizovanju konstitutivnih sednica nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Bošnjak napominje da će, prema zakonu i privremenom poslovniku, ova sednica imati konstitutivni karakter, a da je nacionalnim savetima nakon konstituisanja dozvoljeno da pristupe i održavanju prve redovne sednice.

“Obzirom da će konstitutivna sednica BNV biti održana u dosadašnjem sedištu ovog nacionalnog organa, mislimo da neće biti nikakvih problema. Mi novoizabranim većnicima šaljemo uz pozivno pismo i dnevni red, koji čini izbor radnog predsedništva, potvrđivanje mandata, i tačku razno, koja podrazumeva dogovor da li će se odmah tog dana ili nekog drugog odlučiti za održavanje prve sednice na kojoj će izabrati rukovodstvo i druge organe”, rekao je Bošnjak.

On je pojasnio da konstitutivna sednica podrazumeva samo konstantovanje ispunjenosti uslova za formiranje novog saziva nacionalnog saveta, da novoizabrani većnici poseduju odgovarajuća uverenja, a da je broj ljudi koji je neophodan za održavanje sednice polovina članova nacionalnog saveta plus jedan.

Bošnjak ističe da i kod ostalih nacionalnih saveta nema nikakvih problema, da je već potpisao pozive za veći broj konstitutivnih sednica i da očekuje da će do kraja ove nedelje predstavnici svih nacionalnih saveta, kojih ima ukupno 22, biti obavešteni o vremenu i mestu održavanja konstitutivne sednice.

Izbori za savete nacionalnih manjina u Srbiji održani su 4. novembra.

Na izborima za BNV najviše glasova 22.141 dobila je lista "Samoopredeljenje - dr Sulejman Ugljanin". kojoj je pripalo 14 od 35 mandata. U budućem sazivu BNV 13 članova imaće "Matica bošnjačka - akademik Muamer Zukorlić", koja je dobila 20.748 glasova, dok će osam članova imati lista "Vakat je - prof. dr Sait Kačapor" koja je dobila podršku 12.017 Bošnjaka.

Nemačka: Zabrana ulaska u Schengensku zonu za 18 Saudijaca

Novinar Jamal Khashoggi

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas saopćio je u ponedjeljak da je Berlin zabranio 18 saudijskih državljana ulazak u evropsku Schengensku zonu slobodnog putovanja jer se vjeruje da su oni povezani s ubistvom novinara Jamala Khashoggija.

Maas je izjavio novinarima u Bruxellesu da je Njemačka izdala zabranu putovanja Saudijcima u 26-članu zonu u bliskoj saradnji s Francuskom, koja je dio Schengenske zone, i Britanijom, koja to nije.

"Kao i prije, mnogo je više pitanja nego odgovora u ovom slučaju, u samom zločinu i tome ko stoji iza njega", kazao je Maas.

Šef njemačke diplomatije izjavio je da je 18 Saudijaca "navodno povezano sa zločinom", ali je odbio pružiti dodatne informacije.

Njegov ured u Berlinu saopćio je da ne može objaviti imena Saudijaca zbog njemačkih zakona o zaštiti privatnosti, prenosi Associated Press.

Članice EU podržale sporazum o Brexitu

Ilustrativna fotografija

Ministri evropskih poslova 27 članica EU odobrili su danas nacrt sporazuma o izlasku Velike Britanije - Brexitu.

To je posle sastanka u Briselu rekao austrijski ministar Gernot Blimel.

"Prva teška etapa je završena. Uspeli smo da očuvamo jedinstvo", rekao je Blimel, čija zemlja trenutno predsedava Evropskom unijom.

Predsednik Evropskog saveta Donald Tusk prošle nedelje je najavio finalizaciju sporazuma o Brexitu na vanrednom samitu Evropske unije (EU) 25. novembra.

Posle godinu i po dana pregovora s EU, vlada britanske premijerke Tereze Mej prošle nedelje je usvojila nacrt sporazuma o Brexitu koji daje obrise budućih odnosa dve strane.

Nakon usvojenog sporazuma, nekoliko ministara je podnelo ostavke a raste broj zastupnika koji zahtevaju glasanje o poverenju njezinom kabinetu jer se protive njezinom predlogu

Kurz sa premijerima Zapadnog Balkana: U fokusu integracija u EU

Sebastian Kurz

Na poziv austrijskog kancelara Sebastijana Kurza u Beču je održan radni doručak kome su prisustvovali premijeri zemalja Zapadnog Balkana, te komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Johanes Han.

Kancelar Kurz naveo je kako će EU biti cijela tek nakon što zemlje Zapadnog Balkana postanu njen dio, te je to razlog zbog kojeg je Austrija u fokus svog predsjedavanja stavila upravo pitanje integracija ove regije u EU.

„Imali smo priliku fokusirati se na tri važne stvari: put regije ka EU, neophodnu regionalnu saradnju i rješavanje bilateralnih konflikata“, kazao je Kurz.

Komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Johanes Han ključnom smatra saradnju u oblasti ekonomije i to naročito dalje integracije ka jedinstvenom tržištu EU.

„Cilj je povećati trgovinsku razmjenu u regiji. Prvi put od 2016. do 2017. smo vidjeli blago povećanje razmjene, što je obećavajuće. U posljednjih deset godina nivo trgovinske razmjene šest zemalja sa EU se udvostručio i dosegao 46 milijardi eura što ukazuje na to koliki je to potencijal“, naglasio je Han.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je kako je najvažnije poruka sastanka da su vrata EU otvorena za sve zemlje regije.

„Mi ćemo nastaviti sa realizacijom naših planova, a to su EU integracije, ekonomski razvoj i stabilnost. Upravo su reforme, mir, investicije i stabilnost ključni faktor za razvoj Zapadnog Balkana i njegovu integraciju u EU. Želim istaći posebno moja očekivanja da BiH dobije pozitivan odgovor na zahtjev za kandidatski status za EU. Mišljenja sam da smo nakon mnogo rada na reformama i evropskim integracijama, posebno u posljednjih nekoliko godina, to i zaslužili. To bi ujedno bila i najvažnija poruka za građane EU.“

Radnom doručku u Beču prisustvovala je i komesarka EU za digitalno društvo i ekonomiju Marija Gabriel, koja je predstavila aktivnosti po pitanju digitalne agende, naročito regionalnog sporazuma o romingu.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG