Dostupni linkovi

Istok zadužen 1.500 milijardi dolara


Istočna Evropa, uključujući nove evropske članice, Balkan i Ukrajinu, brzo su se razvijali proteklih desetljeća. No, razvoj se uglavnom temeljio na kreditima zapadnih banaka koji su davani privatnim kompanijama i pojedincima u regiji. Danas, kako Zapad sve više osjeća globalnu krizu, shvaća se da bi se i njihove ekonomije bi se mogle naći u ozbiljnim problemima. Koliko je Istočna Evropa posudila od zapadnih banaka?

Istraživao Charles Recknagel.


Prema podacima objavljenim u septembru prošle godine, "istok" se zadužio za oko tisuću i po hiljada milijardi dolara. Samo u tri posljednje godine, od 2005. do 2008. zaduženja su se utrostručila. Zahvaljujući kreditima mnoge zemlje su ostvarile značajan rast bruto društvenog proizvoda. Neke čak i između 7 i 8 posto.

Rast je uključivao i porast industrijske proizvodnje, ali i jačanje tržište nekretnina. Istok se brzo i jednostavno naučio, uostalom kao i Zapad, živjeti na kreditima. No, buđenje iz svojevrsnog sna o dobrom životu je bilo bolno. Zbog globalne ekonomske krize banke su prestajale davati kredite državama istoka starog kontinenta. Lars Christensen, direktor za istraživanje tržišta u Banci Danske, ovako opisuje situacije u Istočnoj Evropi:


"Vidjeli smo pravi "boom" kreditiranja, ali sada Evropska banka, Austrijska i druge banke reduciraju svoje kreditne linije naprosto jer moraju ograničiti i vlastiti poslovni rizik".

Većina kredita na Istok stigla je iz austrijskih, švedskih, grčkih, talijanskih i belgijskih banaka. Mnoge od njih nisu više u situaciji da nastave posudjivati, a što je još gore, neki financijski stručnjaci sumnjaju da bi, u slučaju da istok više ne bude mogao otplaćivati kredite, to moglo dodatno opustošiti ionako uzdrmana zapadna gospodarstva.

Austrijski ministar financija Josef Proell nedavno je potvrdio da su austrijske banke posudile Istočnoj Evropi oko 230 milijardi eura, a što je gotovo 70 posto austrijskog bruto društvenog proizvoda. Bečki "Standard" je upozorio da bi u slučaju prestanka plaćanja i samo deset posto preuzetih kredita financijski sektor mogao doživjeti kolaps. Proell je prošli tjedan nastojao uvjeriti ostale EU kolege da osiguraju oko 150 milijardi eura bivšem sovjetskom bloku, što bi garantiralo da Istok neće prestati plaćati dugove.

Najveća austrijska banka, Raiffeisen International, koja predvodi konzorcij od devet banaka, lobira unutar EU i Evropske centrale banke da se slično postupi. Ipak, EU, a posebno moćna Njemačka, su protive davanju pomoći država izvan granica Unije. Preostaje tako Međunarodni monetarni fond koji je već "posudio" novac Bjelorusiji, Mađarskoj, Islandu, Latviji, Pakistanu i Ukrajini.

No, i MMF upozorava da se primiče limitu od 200 milijardi dolara rezervni, a neke od države koje su dobile MMF sredstva ističu da im to neće biti dovoljno. Ukrajina je u poteškoćama. Pregovara s MMF-om za novu tranšu kredita od 16,4 milijardi dolara. No, slično je i s Baltičkim državama, Bugarskom, Rumunjskom, Mađarskom. Korištenje "lakog novca" obilo se mnogima o glavu.

Pitanje je tko može spasiti situaciju. Svi vjeruju da bi to mogao biti netko sa strane, no to je malo vjerojatno. Jedini tko može biti od koristi je sama EU. No, i Bruxelles, ističu analitičari, mora donijeti tešku odluku – da prihvati probleme Istočne Evrope kao što je nekada, na istoku vidio i vlastite mogućnosti zarade i razvoja.

XS
SM
MD
LG