Dostupni linkovi

U kongresnu proceduru Predstavničkog doma američkog Kongresa uvrštena je nova rezolucija o BiH kojom se želi reafirmisati stav ove svjetske sile o neophodnosti ustavnih reformi. U BiH se ovaj potez već tumači kao doprinos SAD zaustavljanju podjele zemlje, što je i očekivano s obzirom na ključnu ulogu koju je američka administracija imala do sada, ali će je imati i ubuduće.

Sjedinjene Američke Države imaju dalekoročan interes u sređivanju bosanskohercegovačkih političkih prilika, kao što je to bilo i do sada, kaže profesor Rusmir Mahmutčehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna:

„Braneći BiH od nametnutog procesa izvana, iz međunarodnog poretka, Amerika brani zapravo brani i svoj koncept održivosti društava koja su suštinski pluralna kulturno, jezički itd. Prema tome, inicijativa koja dolazi od SAD o tome da će Amerika snažnije se uključiti nakon promjene na položaju predsjednika je nešto što je normalno očekivati. I, naravno, ta podrška je važna, ali nije dovoljna. Unutarnji procesi zahtijevaju drukčije odnose, konsolidiranje, razumijevanje, više energičnosti u suprotstavljanju svim oblicima destrukcije ili održavanja stanja koje je posljedica rata protiv BiH.“

U rezoluciji koja je uvrštena u proceduru Predstavničkog doma američkog Kongresa se, između ostalog, navodi da BiH mora što prije djelovati u pravcu stvaranja efikasne države, sposobne da ispuni domaće i međunarodne obaveze, sa funkcionalnim institucijama, uključujući i državnu vladu sposobnu provoditi reforme, te zahtjeve Evropske unije i NATO-a.

Koliko Sjedinjene Američke Države zaista mogu i imaju interes ponovo pomagati BiH? Sigurno je da su od Dejtona do danas svi procesi koje je vodila američka administracija okončani uspješno, kaže član Komisije za vanjsku politiku državnog Parlamenta Sadik Ahmetović:


„Potrebno je da Vlada SAD reafirmiše svoj odnos prema BiH, napravi ga snažnijim, naravno u suradnji sa EU, ali mislim da bez Vlade SAD i njihovog jasnog stava BiH neće napraviti veliki uspjeh kad su u pitanju reforme i približavanje euroatlantskim integracijama.“

Neko vrijeme je Vašington prepustio pitanja BiH Briselu, međutim zadnjih četiri, pet godina je pokazalo da to nije realno rješenje i da Vašington mora biti ponovno uključen.
Bosanskohercegovački politički lideri i dalje traže da situaciju u zemlji sređuje ili američka ili evropska administracija. Tu obavezu nikako da preuzmu na sebe. Tako je i bošnjački član državnog Predsjedništva Haris Silajdžić tokom boravka u Americi u jednom od intervjuua pozvao američkog predsjednika Baracka Obamu da vrati američki uticaj i iskustvo u BiH. Savjetnik Harisa Silajdžića Damir Arnaut:

„Evropa je nešto pokušavala uraditi. Međutim, bez aktivnijeg američkog angažmana očito nije bilo moguće moguće zaustaviti ni rat. Identična situacija je i sada prisutna. Neko vrijeme je Vašington prepustio pitanja BiH Briselu, međutim zadnjih četiri, pet godina je pokazalo da to nije realno rješenje i da Vašington mora biti ponovno uključen. Na kraju-krajeva, ono što vidimo u Vašingtonu je da svi shvataju da je Dejton jedan američki projekat i svima je stalo da to uspije.“

Budući da su imale ključnu ulogu u formiranju današnje BiH, Sjedinjene Američke Države uvijek mogu pomoći, smatra profesor iz Banje Luke Miloš Šolaja. Američki interesi u Evropi nikada se ne povlače, iako je zabluda da jedna rezolucija može razriješiti krizu u BiH, navodi Šolaja:

„Ono što se kod nas često zamjenjuju teze jeste da jedna rezolucija poput ove, čak i kad prođe, može da promijeni stvarnost. To je gotovo nemoguće jer američku spoljnu politiku vodi predsjednik. Prema tome, onoliko koliko predsjednik pokaže svog interesa da se uključuje u Balkan, odnosno u krizu na jugoistoku Evrope i šire, toliko će ga i biti. Kongres naravno iznosi svoja mišljenja, ona na određeni način obavezuju predsjednika, tim prije što su sada i kongresna većina i predsjednik iz iste partije, ali je činjenica da se ipak na kraju američka spoljna politika izražava kroz stavove predsjednika. Kako sad stvari stoje, biće interesa, ali da će biti onako žestokog i ključnog u ovoj fazi teško je očekivati.“

Iako se u rezoluciji navodi moguće imenovanje američkog specijalnog predstavnika za Balkan koji bi radio u saradnji sa EU i političkim vođama u BiH na provođenju reformi svih nivoa vlasti i društva, bivši ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić smatra da je o tome još rano govoriti:

„Ja ipak ne očekujem zato što bi imenovanje izaslanika značilo da se BiH stavlja u rang zemalja u kojima se SAD već odredile specijalne izaslanike, kao što su Irak i Avganistan, a ipak BiH niti je u takvim problemima, niti je u tako lošoj situaciji, tako da je veliko pitanje šta će od toga biti. A ja iskreno ne očekujem da će se SAD previše upuštati, nakon negativnog iskustva aprilskog paketa, u promjene Ustava jer mislim da je ovoga trenutka jako teško unutar BiH postići saglasnost o promjeni Ustava.“

U rezoluciji se navodi i da bi bilo koji dogovor oko ustavnih reformi trebao unaprijediti principe demokratije i tolerancije, ispraviti odredbe koje nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, uključiti javno mnijenje, te biti dosljedan unutar ciljeva za članstvom u EU. Sponzori rezolucije su grupa američkih kongresmena. Ona bi se uskoro trebala naći na raspravi na Komitetu za vanjsku politiku, a potom i u redovnoj proceduri usvajanja.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG