Dostupni linkovi

Nakon što je Miroslav Lajčak napustio BiH i preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke, pa tako obaveze visokog predstavnika obavlja iz Bratislave, najčešće pitanje koje se postavlja u bh. javnosti je – ko će i kada naslijediti Lajčaka? Nastojali smo saznati više detalja o dva “najozbiljnija” kandidata: diplomate Velike Britanije i Grčke - Emir Peri Džons i Aleksandros Malis.

I dok u BiH a i međunarodnim krugovima još visi dilema treba li zemlji visoki predstavnik ili specijalni izaslanik EU, u Briselu se sužava krug kandidata.
U najužem izboru izboru su Talijan i šef Evropske komisje na Kosovu Renzo Davidi, grčki diplomata Aleksandros Malis (Alexandros P. Mallias), bivši britanski ambasador pri UN Emir Peri Džons (Emyr Parry Jones), te bivši ministar Austrije u BiH Valentin Inzko. Dopisnik RSE iz Brisela Džeračina Tuhina:
„Nezvanično se u briselskim krugovima spominje da se u ovom trenutku kao najozbiljniji kandidat smatra Britanac Emir Peri Džons, koji je bio stalni predstavnik Velike Britanije u UN-u i u NATO-u. Ostaje na Solani da se izjasni oko utisaka tek nakon obavljenih razgovora sa kandidatima.“
Britanski diplomata Emir Peri Džons dobro poznaje prilike u BiH i od njega bi se mogle očekivati promjene, smatra bivši ambasador BiH pri UN-u Mirza Kušljugić, koji je dvije godine sarađivao s Džonsom:

Emyr Jones Parry
„Iz razgovora sa njim stekao sam dojam da poznaje region i da je čak šta više pratio ove pregovore koji su bili u početkom 1992. godine i u Londonu i u Ženevi. Dakle, radi se o čovjeku koji je upoznat ne samo sa međunarodnim odnosima, dakle nije samo bio ambasador Velike Britanije u UN-u, nego i dobar poznavalac prilika u regionu. Ambasador Džons sigurno ne bi bio visoki predstavnik kao što je Pedi Ešdaun, a nisam siguran ni da bi bio nijemi posmatrač kao što je bio zadnji.“

U najužoj konkurenciji je i grčki diplomata Aleksandros Malis. Osim što je obavljao funkciju ambasadora u SAD, Malis je svojevremeno bio i direktor Ministarstva vanjskih poslova Grčke za pitanja Balkana. U utrci, sa mnogo manje izgleda, je još i austrijski kandidat Valentin Inzko, bivši ambasador Austrije u BiH i počasni građanin Sarajeva, dok za Davidija u diplomatskim krugovima vlada mišljenje da, iako šef Misije na Kosovu, nije pogodan za visokog predstavnika.
Bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija o Malisu ima pozitivno mišljenje:
„Radi se o jednom vrsnom diplomati od karijere koji je više puta bio u BiH. Moram reći da je odigrao veliku ulogu 2002. godine kada je Grčka nam donirala sredstva, koja su u to doba bila donirana uglavnom po entitetima. U dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Papandreuom smo se dogovorili da Grčka pokloni državi BiH pomoć, i to tako što će napraviti zgradu državnih institucija na Marindvoru. To je jedna suštinska promjena od pomoći prema entitetima ka pomoći državi BiH i simboličnoj izgradnji države BiH.“

Alexandros P. Mallias
Kako u BiH do sada Grk nikad nije bio visoki predstavnik, upravo ova činjrenica dijelom ga favorizira u domaćoj političkoj javnosti. Zastupnik u Parlamentu BiH i član Parlamentarne komisije za evropske integracije Branko Dokić mišljenja je da novi visoki predstavnik treba biti iz zemlja iz koje do sada nije:
„Upravo zbog toga što je nama potreban diskontinutet u načinu i ponašanju visokih predstavnika u prošlosti. Bojim se da ako bi taj visoki predstavnik bio iz zemlje koja je već davala, da bi to bio kontinuitet i da bi to bio veliki korak nazad.“
Šefik Džaferović, zastupnik SDA, kaže kako je važno da iza novog visokog predstavnika stoji jaka politika:
„Što se mene tiče, najvažnija je politika koju vodi međunarodna zajednica. Jedan čovjek, pa makar to bio i visoki predstavnik, i bez obzira kakvog autoriteta bio taj čovjek, neće moći pomoći BiH u mjeri u kojoj je to potrebno ukoliko iza sebe nema jednu odlučnu politiku međunarodne zajednice prema stanju u BiH. Dakle, za mene je potrebna prije svega promjena politike, a naravno, poželjno bi bilo da dođe i jedna jaka politička ličnost.“

Odluka za sedam dana

I dok Miroslav Lajčak, odlazeći visoki predstavnik u BiH i specijalni izaslanik EU, poziva međunarodnu zajednicu da ukine funkciju visokog predstavnika, u Briselu bi se već narednog petka trebalo znati ko je njegov nasljednik. Džeračina Tuhina:
„Prema proceduri, ambasadori zemalja članica bi trebali 19. februara da daju saglasnost za Solanin prijedlog, a ministri bi potom to potvrdili na redovnom sastanku.“
Izjave o skorom ukidanju Ureda visokog predstavnika Lagumdžija smatra neozbiljnima:
„Kakvo ukidanje visokog predstavnika bez strukturalnih promjena. To je potpuno neozbiljno.“
Prema Dokićevom mišljenju, ko god bio trebalo bi da radi svoj posao s ciljem integracije BiH u Evropu:
„Sasvim sigurno da u ovom trenutku će visoki predstavnik biti postavljen zato što nije donesena odluka da se gasi Kancelarija visokog predstavnika. Ali ako je već to tako i ako će to biti u jednom kratkom periodu, onda to treba da bude diplomata sa bogatim diplomatskim iskustvom koji će i u funkciji visokog predstvanika raditi na onaj način kako bi to radio da je predstavnik Evropske komisije.“
Evropski šef diplomatije Havijer Solana će sa kandidatima obaviti razgovore početkom naredne sedmice, nakon čega će i donijeti odluku ko će biti predložen. Novi visoki predstavnik bi tako već 23. februara mogao biti pozvan da se obrati ministrima vanjskih poslova EU.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG