Dostupni linkovi

Zastoj u pregovorima Skopja i Atine


Skopje, zgrada Vlade Makedonije
Skopje, zgrada Vlade Makedonije

Sledećih nekoiliko meseci neće biti suštinskog napretka u pregovorima između Makedonije i Grčke u sporu oko imena. Do ovakvog zaključka se može doći nakon sinoćnjeg susreta u Njujorku između pregovarača Zorana Jolevskog i Adamantiosa Vasilakisa, posle čega je medijator u sporu, poslanik Ujedinjenih Nacija Metju Nimic izjavio da su pretstojeći izbori u obe zemlje objektivna prepreka za progres u pregovorima. On je najavio da bi mogući novi susret sa pregovaračima mogao da bude tek za nekoliko meseci.

Makedonski predstavnik Zoran Jolevski, kome je ovo prvi sastanak otkako je naznačen na ovu dužnost, je istakao da je preneo da u ovom procesu treba zaštititi integritet i dostojanstvo makedonskih građana koji su se posvetili reformama i da su postojećim nivoom demokratije ispunili uslove da dobiju poziv za ulazak u NATO.

Predsednik Makedonije Branko Crvenkovski za vreme zvanične posete Sofiji, rekao je da postizanje razumnog i fer kompromisa u sporu ne zavisi samo od Makedonije, već i od Grčke:

"Makedonija je spremna da traga za jednim fer rešenjem, međutim nije spremna da prihvati bilo kakav diktat od strane Republike Grčke."

Eksperti u Makedoniji kažu da, osim izbora u obe zemlje, znatan uticaj na tok pregovaračkog procesa ima i tužba koju je Skoplje pokrenulo pred
Međunarodnim sudom pravde u Hagu, sa optužbom da je Atina prekršila sporazum potpisan pre 14 godina u kome se obavezuje da neće poprečiti međunarodnu integraciju severnog suseda. U međuvremenu, ministri odbrane i vanjskih poslova Zoran Konjanovski i Antonio Milošoski u Briselu su ova dva dana na susretima sa generalnim sekretarom Sheferom i sa ambasadorima zemalja članica NATO pakta pokušali da obrazlože opravdanost poteza vlade u vođenju kampanje sa upotrebom antičkih elemenata.

"Niti smo ih ubedili, niti ćemo ih ubediti u tome, ukoliko nastavimo takvu politiku, koja još dublje oštećuje naše i onako narušene međunarodne pozicije"
, smatra profesor Denko Maleski, raniji ministar spoljnih poslova.

"Učtivost ambasadora ne treba “juriti” onime što je državni interes zemalja koje oni predstavljaju, a to je nalaženje izlaza iz ove situacije da bi nam oni mogli otvoriti vrata Alijanse, a to znači uzdržavanje od provokacije suseda", kaže Maleski.

Eksperti ponavljaju da je Grčka zemlja koja raspolaže mehanizmima zaštite kao članica NATO-a, te da su zato uzaludni pokušaji naših ministara da ukažu Sheferu da izvrši pritisak na Atinu da promeni svoje tvrde pozicije.

"Ako mi i dalje nastavljamo da pričamo ono što nam je rečeno da ne treba, onda postaje jasno da ili ne razumemo lekciju međunarodne politike ili jednostavno taj problem nam više nije važan napolju, koliko nam je bitno da kod kuće pokažemo nekakvu aktivnost"
, ističe Maleski.

U međuvremenu su počele da stižu i procene značajnih međunarodnih eksperata koji makedonsko- grčki spor smatraju evropskim pitanjem i upućuju na njegovo rešavanje u okvirima Evropske unije. Poznati američki lobist Brus Džekson nedavno je izjavio da je to tako zato što mehanizmi Ujedinjenih nacija nisu uspeli rešiti ovaj problem. Ova izjava se u Makedoniji tumači kao ne mnogo povoljan razvoj događaja.
XS
SM
MD
LG