Dostupni linkovi

Traži se rješenje problema izbjeglih iz Hrvatske


Banjaluka, Foto: Erduan Katana

Sticanjem bosanskohercegovačkog državljanstva, izbjegli Srbi iz Hrvatske koji su se nastanili u Republici Srpskoj, izgubili su prava koja su po međunarodnim konvencijama imali u statusu izbjeglica, rečeno je u Banjoj Luci tokom rasprave o položaju ovih ljudi. Njima je, osim u BiH, otežano i ostvarivanje prava u Hrvatskoj posebno iz oblasti imovine, stanarskih prava, socijalnih pitanja i radno-pravnih odnosa.

Stoga, izbjeglice iz Hrvatske ne mogu biti samo briga jednog entiteta, nego države BiH i njihove probleme treba rješavati u saradnji s Hrvatskom, takođe je rečeno. Iz tog razloga uskoro će delegacija Vijeća ministara BiH posjetiti Vladu u Zagrebu, rekao je predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Vlasti Bosne i Hercegovine uputiće notu Republici Hrvatskoj u kojoj će biti definisani zahtjevi za rješavanje ključnih problema izbjeglih Srba iz Hrvatske koji posjeduju bh. državljanstvo. Notu će činiti zaključci sa današnjeg sastanka u Banjoj Luci, na kojem su predstavnici državnih ministarstava za ljudska prava i izbjeglice, bezbjednosti i vanjskih poslova u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva za izbjeglice RS i Udruženjem izbjeglih iz Hrvatske, nastojali da definišu stvarne poteškoće i zaduženja u oblasti dvojnog državljanstva, imovinskih i statusnih prava. Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić:

„Radi se o tome da oni dolaskom u BiH i stjecanjem državljanstva BiH gube prava koja su po međunarodnim konvencijama i domaćim propisima zagarntirana osobama pod međunarodnom pravnom zaštitom u BiH. U dijelu koji se tiče državljana BiH mi nemamo problem. Međutim, naši problemi su gore kada se počne spominjati povratak, povrat imovine i stanarskih prava i konvaldacija radnog staža i to je ono što je ostalo nejasno i nakon usaglašavanja Mape puta i Sarajevske deklaracije i to je ono zbog čega se nije moglo ići dalje.“

U Ministarstvu za izbjeglice RS kažu da u tom entitetu živi oko 9.000 osoba koje su se prilikom posljednje reregistracije izjasnile kao izbjeglice iz Hrvatske. S obzirom da se radi o osobama i sa pravom na državljanstvo BiH, one moraju postati briga države a ne više entiteta, kaže ministar za izbjeglice i raseljena RS Omer Branković:

„Apelujem ponovo na Vijeće ministara, na pojedina ministarstva u Vijeću minista da riješe ovaj problem građana koji su izbjegli iz Republike Hrvatske - da jednom završimo priču. Mi moramo izvršiti pritisak na Republiku Hrvatsku, ponovo se angažovati svi da te probleme riješimo.“

Mario Nenadić ističe da je potrebno konačno definisati status izbjeglica iz Hrvatske sa državljanstvom BiH kako bi se, kako je rekao, prestalo i sa politizacijom sa tim osobama:

„Šest osoba od ukupno 7.500, koliko je u bazama UNHCR-a registrirano, ima izbjeglički status u BiH. Mi više ne možemo ovo pitanje tretirati na način politiziranja neke silne brige o tim ljudima nego da sjednemo i da vidimo zašto šest od 7.500 ima status. Je li to zato što 7.000 ima status državljanstva? Onda da ih tretiramo kao državljane, da više ne maltretiramo strukture koje se bave izbjegličkom problematikom, nego samo da raspravljamo o njihovim pravima kao državljana.“

Predsjednik Udruženja radnika i invalida izbjeglica iz Hrvatske sa bh. državljanstvom Nikola Puzigaća smatra da bi državne institucije morale da preuzmu odgovornost i zauzmu konkretan stav prema Hrvatskoj. Ukoliko ne bude uspjeha u razgovorima, trebalo bi poslati zahtjev i Evropskoj uniji da izvrši pritisak na Hrvatsku:

„Država Hrvatska je oduzela negdje oko 50.000 stanova. Možete da zamislite da je kvadrat stana bio jedan euro, pa procijenite koja je to vrijednost. Druga stvar, iz rada i radnih odnosa - nekih neisplaćanih 30.000, po našim procjenama, plata, po jedan euro po radniku je to je 30.000, po jedan mjesec - pa izračunajte. Penzije koje nisu isplaćivane osam godina penzionerima iz Hrvatske, po jedan euro, pa izračunajte isto tako. Stvarno bi trebalo da se uhvate s ovim problemom ili da nam kažu da mi nemamo od toga ništa.“

Pomoćnik ministra za izbjeglice RS Drago Vuleta, kao pozitivan primjer rješavanja problema, naveo je program mjera koji je sačinila Radna grupa Savjeta ministara BiH za pomoć bh. državljanima koji su dobili otkaze u Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1995. godine:

„I trebalo bi ovoga proljeća da zaživi, da se vidi koliko je tih lica koja su živjela i radila u Republici Hrvatskoj ostalo bez posla, da se preko nadležnih zavoda za zapošljavanje evidentiraju, da se izvrše provjere, predviđeno je da jedna grupa analizira propise Republike Hrvatske koji su bili u tom periodu, njihovu usklađenost s evropskom konvencijom, da vidimo u kojoj su mjeri kršena ljudska prava.“

Vuleta je mišljenja da BiH i Hrvatska moraju bilateralno pokušati doći do rješenja.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG