Dostupni linkovi

Ekološkoj državi nuklearka ne treba


Rijeka Morača jedna je od prirodnih ljepota zbog kojih se Crna Gora proglasila ekološkom državom.

Gradnja nuklearke u Crnoj Gori, ili neposrednoj blizini nameće se periodično kao tema koja je do sada bila inicirana iz susjednih zemalja; posljednji put u utorak, kada su hrvatski i albanski premijeri: Ivo Sanader i Sali Beriša, u Zagrebu razgovarali o mogućnosti izgradnje nuklearne elektrane u Albaniji kao i uključenju Crne Gore i BiH u taj projekat. Za sada nema zvanične reakcije u Crnoj Gori.

Iako predstavnici crnogorske Vlade nikada nijesu saopštili da postoje razmišljanja o gradnji elektrane, u domaćoj javnosti se ipak povremeno postavlja pitanje gradnje nuklearke, odnosno uključivanje Crne Gore u takav međunarodni projekat. Prvi put novembra 2007. kada je objavljeno da albanska Vlada razmišlja o izgradnji ovakvog postrojenja na Skadarskom jezeru, a aprila 2008. crnogorska javnost je saznala da u italijanskim političkim strukturama postoji struja koja zagovara gradnju nuklearnih elektrana, i to ne u Italiji gdje je izgradnja ovakvih postrojenja odavno zabranjena, već u Crnoj Gori odnosno Albaniji.


"Italija bi trebalo da izgradi nuklearne elektrane u susjednim zemljama koje imaju izlaz na Jadransko more, poput Crne Gore i Albanije, kako bi na srednji rok osigurala podmirivanje potražnje za energijom", rekao je svojevremeno, tada opozicionar, a sada ministar finansija Italije Đuliano Tremonti.


Direktor ekološke organizacije "Most" Siniša Stevović smatra da su ideje o izgradnji nuklearki na ovim prostorima, upravo rezultat nastojanja ostvarenja interesa moćnih međunarodnih struktura:

"Smatram da je ovo isprobavanje javnosti koje ne dolazi direktno niti iz Albanije, niti iz Hrvatske, niti iz užeg regiona, već iz krugova velikih energetskih korporacija koje imaju svoje profiterske namjere jer je poznato koliko je takva tehnologija skupa, tehnološki zahtjevna i opasna po okolinu. Sve će biti više sličnih pokušaja koji će ovaj region koristiti u smislu sunđera, a protivno interesima ljudi koji žive ovdje. Crna Gora će, kako vidimo, biti i izvoznik električne energije i nema niti ekonomskih niti ekoloških interesa za ovakve avanture."

"Zeleni Crne Gore" se takođe odlučno protive svakoj mogućnosti gradnje nuklearne elektrane u Crnoj Gori, i njenoj neposrednoj blizini.

Bojana Perović, izvršni direktor "Zelenih":

"Obzirom da smo se '91. godine deklarisali kao ekološka država, smatramo da prioritet našeg razvoja treba da budu ekološki prihvatljivi oblici snabdijevanja energijom, a to su prvenstveno obnovljivi izvori energije kao što su hidroelektrane, sve više solarna energija i energija vjetra. Svaki nuklearni reaktor predstavlja potencijalnu prijetnju po životnu sredinu i naročito po zdravlje ljudi bez obzira koliko bio tehnološki napredan. Stoga se naš stav u vezi izgradnje nuklearne elektrane od prošle godine nije promijenio i "Zeleni Crne Gore" smatraju da je ta ideja krajnje neprihvatljiva za našu zemlju."

Izgradnji nuklearke se protivi i Milutin Ostojić, profesor energetike na podgoričkom Elektrotehničkom fakultetu:

"Ja sam zaista protiv toga. Ne vidim nijedan jedini razlog da Crna Gora podrži takvu inicijativu. Ja se protivim takvim aktivnostima, na gradnji nuklearke, bilo u Crnoj Gori ili blizu nje... ukoliko mi uopšte o tome možemo odlučivati. Crna Gora vjerovatno ne može nikome da zabrani da radi u blizini njenih granica, ali da se sama uključi u projekat tu treba vidjeti što će se dobiti sa tim. Ako već neko pravi tu elektranu koja nam je opasnost, onda treba Crna Gora da jasno ocijeni da li će se uključiti ili neće, da nađe svoj ekonomski interes u tako nešto."

Strategijom razvoja energetike do 2020. godine, u Crnoj Gori nije predviđena izgradnja nuklearnih elektrana. Na pitanje da li je crnogorska Vlada do sada razmatrala mogućnost uključivanja u projekat gradnje nuklearke van Crne Gore danas nijesmo bili u mogućnosti da dobijemo odgovor, jer Miodrag Čanović, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj zadužen za energetiku, nije odgovarao na naše telefonske pozive.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG