Dostupni linkovi

Hrvatska javnost i opozicija već neko vrijeme upozoravaju da Vlada nema program mjera protiv nastupajuće recesije. Međutim, program mjera što će sutra biti predstavljen – prema onome što je do sada izišlo u javnost – vrlo je skroman i ne predlaže ništa što već nije cirkuliralo u javnosti. Nema radikalnijih prijedloga, jer se političari boje da bi izgubili na popularnosti, upozoravaju naši sugovornici.

Najvažnije u prijedlogu antirecesijskih mjera što ih je za hrvatsku Vladu izradio zagrebački Ekonomski institut je – smanjiti proračunske rashode za bar četiri milijarde kuna, odnosno nešto ispod šesto miljuna eura. To će međutim ići jako teško, jer zbog važnosti za ukupnu ekonomiju ne bi trebalo rezati državne investicije, dakle – ostaje zamrzavanje plaća državnih i javnih službenika na sadašnjoj razini. Ako sindikati na to i pristanu, prve uštede moguće su tek od srpnja, jer do tada traju svi rokovi koje daje zakon koji objektivno pogoduje tim sindikatima.
Druga je zadaća predloženih mjera pomoći ekonomiji da prebrodi recesiju – državne subvencije treba preusmjeriti od velikih državnih firmi na mala i srednja poduzeća, država mora početi plaćati svoje obaveze na vrijeme, a ne kasniti po sto ili dvjesto dana, predlaže se smanjivanje predujma što ga firme plaćaju na porez na dohodak i dobit, a tako nastali proračunski manjak nadoknadio bi se povećanim trošarinama na naftne derivate ili na uvoz automobila.
Već su se pojavile ocjene da su ova predložene mjere usmjerene tek obuzdavanju proračunske i financijske krize, a ne oporavku gospodarstva. Međutim, da se pitalo urednika business-magazina „Lider“ Miodraga Šajatovića, moglo se još poraditi na ovom paketu:
„Kad smo već toliko dugo čekali, ja bih Vladi dao još dva-tri tjedna da izađe sa konzistentnom kombinacijom mjera, a ne da ide zadovoljavati javnost koja traži nekakve mjere.“
Mnogo je interesa pobudio nedavni prijedlog iz antirecesijskog paketa Hrvatske gospodarske komore da se rashodi na svim razinama – od države do općine – smanje linearno za deset posto, a taj novac usmjeri u stvaranje novih radnih mjesta. U ovom paketu takvih prijedloga nema. Zašto ih nema i je li tako nešto moguće? Miodrag Šajatović:
„Prvo, ja bih podržao taj prijedlog. A drugo, mislim da vjerojatno još nije moguće. Čuo sam jedno zanimljivo razmišljanje iz poduzetničkih krugova – da ljudima još nije dovoljno teško da bi prihvatili takva rješenja. Dakle, političari koji nemaju previše hrabrosti, vjerovatno, racionalno, sa svog stanovišta gledajući, pustit će da stvari postanu još puno gore, pa će tek onda ići sa radikalnim mjerama. Iako bih ja uvijek bio za to da se, i prije nego što se među biračima pojavi takvo uvjerenje, krene sa radikalnim mjerama.“
Takvi potezi nisu mogući bez ozbiljnog restrukturiranja kompletnog državnog i javnog sektora, tvrdi za naš radio predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i ekonomski strateg oporbenih socijaldemokrata Ljubo Jurčić, koji je u isto vrijeme i član vladinog Ekonomskog vijeća koje će sutra razmotriti ovaj prijedlog mjera:
„Javne službe neće moći podmirivati svoje troškove. Proizvest će nelikvidnost s jedne strane. A s druge strane ćete imati smanjivanje mirovina, zdravstvene zaštite i plaća radnicima, i onda imate socijalni problem, a time i politički problem. Tako da je kresanje proračuna, osim onih kapitalnih izdataka, zapravo nemoguće.“
Njegov je prijedlog – povećati proizvodnju i time ojačati prihodnu stranu proračuna. Jurčić odbacuje i razmišljanja potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o tome da se poveća stopa poreza na dodanu vrijednost, kako bi se time pomoglo gospodarstvu i centralnom proračunu. Po njegovoj ocjeni, to bi bila poruka građanima – samo vi radite, a novac neka ostane u proračunu. Za kolegu Šajatovića ta mjera bila bi dobrodošla kao dio jednog cjelovitog paketa:
„Meni je osobno jako drago da je Polančec dao do znanja da je zapravo potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Mislim da potpredsjednik Vlade za gospodarstvo mora biti daleko aktivniji u svim ovim događanjima koja su sad u igri i mora biti na strani poslodavaca i poduzetnika. Ovo je nekakva naznaka da bi se on mogao vratiti tome, a ne da samo bude ministar energetike i ministar brodogradnje, što je u zadnje vrijeme bio, iako vjerojatno ne svojom voljom.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG