Dostupni linkovi

Nakon što se supervizor za Brčko Rafi Gregorijan sastao sa predstavnicima vodećih političkih partija u BiH, te javno izrazio podršku nacrtu amandmana na Ustav BiH kojim se regulira pravni status Brčko Distrikta, sve je izvjesnije da će konačni status ovog područja uskoro biti riješen.

No, podrška amandmanu u pojedinim strankama nije bezuslovna, ukoliko se želi osigurati parlamentarna većina za njegovo usvajanje. Distrikt, koji je pod međunarodnom upravom, uspostavljen je 8. marta 2000. godine, godinu nakon međunarodne arbitraže za Brčko. Šta predviđa amandman na Ustav i kako je prihvaćen u političkim partijama BiH?

Amandman je preciziran na osnovu dogovora trojice lidera u prudskom procesu i njime je zabrinutost predsjednika Arbitražnog tribunala za spor u vezi s međuentitetskom linijom razgraničenja u oblasti Brčkog uklonjena, saopštio je zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Rafi Gregorijan. Uz ocjenu da je i Vlada SAD podržala ovaj tekst, glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Mario Brkić iznosi njegove osnovne smjernice:


„Tekst sadrži sve potrebne tehničke formulacije i pojašnjenja i kao rezultat toga imamo nacrt koji u skladu s odlukama Arbitražnog tribunala i Ustavom, a Distriktu Brčko omogućava efikasan pristup Ustavnom sudu BiH.“

Podršku amandmanu dala je i SDP BiH, koji ključno važnim smatra to što se zakoni koji se tiču odnosa Brčkog i bilo koga donose isključivo u Parlamentu BiH, te što se Ustavni sud BiH može baviti problemima Brčkog. Član Predsjedništva SDP-a BiH Denis Bećirović:

„Distrikt treba biti dio Ustava BiH, s osiguranim i punim mehanizmima zaštite statusa pred Ustavnim sudom BiH. Ti mehanizmi, pored kvalifikovane većine u Skupštini Distrikta Brčko, moraju obuhvatiti i ostale institucije i pojedince koji po Ustavu imaju pravo pokrenuti pitanja ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH.“

Kako ranije rješenje nije imalo zakonsko uporište, amandman je najbolji način rješavanja statusa Brčkog, kaže potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara:

„Da bi Brčko Distrikt postojao pod suverenitetom BiH u oblastima koje spadaju pod nadležnosti institucija BiH, a čija bi teritorija bila u zajedničkoj svojini entiteta. A što se tiče samog usvajanja u Parlamentu, ja vjerujem da će dobiti potrebitu većini i da će biti usvojen.“

Na ovaj način smo jasno definisali pravni status na najjači mogući način, te time definitivno riješili pitanje pozicije, ovlaštenja, prava, teritorije Distrikta Brčko.
Sulejman Tihić, predsjednik SDA i jedan od potpisnika banjalučkog dogovora i amandmana, smatra da podrška neće izostati:

„Na ovaj način smo jasno definisali pravni status na najjači mogući način, te time definitivno riješili pitanje pozicije, ovlaštenja, prava, teritorije Distrikta Brčko. Koliko je meni poznato, samo Stranka za BiH jer protiv ovog amandmana, dok su svi drugi za amandman. Ja ne vidim nijednog racionalnog razloga zbog čega bi neko bio protiv.“

Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić kaže kako je zvaničan tekst tek došao do stranke, koja će o njemu ocjenu dati naknadno, no raniji stavovi izneseni u javnosti nisu bili prihvatljivi:

„Kada se govori o sporu Distrikt Brčko - država, jedan ili više entiteta, dakle ovaj izraz više entiteta nije uobičajen, nije u arbitražnoj odluci, niti je u Ustavu BiH. Smatramo da bi trebalo precizirati da se radi o dva entiteta kako stoji u Ustavu. I kad je riječ o samom načinu pristupa Ustavnom sudu u smislu procedure, potrebna je natpolovična od ukupnog broja članova u Skupštini Distrikta Brčko i učešće najmanje jedne petine iz svakog od konstitutivnih naroda. Mi u tome vidimo jednu objektivnu mogućnost da se ovo učešće pretvori u blokadu pristupa.“

I dok jedni smatraju kako se na ovaj način mijenja Ustav BiH, u HDZ 1990, u kojoj su također prisutne rezerve ove vrste, ipak drže da se radi o dodatku Ustavu jer status Distrikta spada u Aneks 2 Dejtonskog sporazuma. Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić kaže kako je podrška amandmanu uslovna:

„Tu postoje još dvije stvari koje su za nas jako bitne. To je da ćemo mi tražiti da se uporedo s usvajanjem ovog rješenja u Parlamentu donese obvezujući zaključak da će se promijeniti statut Distrikta Brčkog na način da Hrvati dobiju isti staus s ostala dva konstitutivna naroda u Distriktu Brčko jer je trenutno odnos četiri Srbi, četiri Bošnjaci i dva Hrvati. I druga stvar, da se na Parlamentu podrži naša inicijativa da se formira parlamentarno povjerenstvo za reformu Ustava BiH.“

Član Izvršnog odbora SNSD-a Drago Kalabić smatra kako je većina potrebna za usvajanje amandmana u Parlamentu BiH osigurana, no samo u obliku u kojem on već jeste:

„Mislim da je na ovome dugo rađeno, da je to dosta kompleksno rješenje da bi se sada nekom brzom improvizacijom nešto promijenilo na nečiji zahtjev ili na nečije uslovljavanje. Normalno da će u proceduri to biti dozvoljeno, ali nisam siguran da ta promjena u jednom pravcu neće naruštiti puno veću podršku u drugom pravcu. Mislim da je to za mnoge prihvatljivo, ali mnogi pokušavaju sada da preko glasanja za taj amandman riješe neka svoja druga pitanja i naplate neke svoje političke dugove.“

Prije nego dođe u parlamentarnu proceduru o amandmanu bi se trebalo uskoro izjasniti i Vijeće ministara BiH. Rješenje statusa Distrikta Brčko bi, u skladu s odlukom Vijeća za implementaciju mira, trebalo što hitnije biti usvojeno, čime bi se prvi put nakon Dejtonskog sporazuma status Brčkog u okviru BiH konačno i finalizirao.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG