Do simbola se dolazi teško jer njihova rješenja ne predlažu stručnjaci nego političari. Oni najčešće to shvataju kao svoje “polje nacionalne dominacije”, izjavio je, između ostalog, u intervjuu za naš radio Amer Sulejmanagić, stručnjak za grbove i zastave - heraldičar i veksilolog.
Većina političara u Bosni i Hercegovini insistira da se na obilježjima države ili entiteta nalaze simboli tri konstitutivna naroda. Tako bi se, kako tvrde, mogli emocionalno indentificirati sa grbom, zastavom ili himnom. Za razliku od njih, heraldičar i veksilolog Amer Sulejmanagić smatra da to u suštini nije potrebno jer se etnička obilježja javljaju rijetko na grbovima ili zastavama evropskih zemalja:
„Mi nemamo ni u jednoj državi nikakve nacionalne simbole. Nacionalni simboli se ustvari kreiraju tek u 19. vijeku iz nekakvih simbola srednjovjekovlja. Dakle, u principu ne vidim razloga zašto bi se to kod nas trebalo da desi. Posebno moramo znati da u heraldici kao nauci imamo jedan period kada se - heraldika javlja od 12. vijeka pa sve negdje do 19. vijeka - ustvari tu ne radi ni o kakvim etničkim niti nacionalnim obilježjima. Mađarski grb ako pogledamo, to je i dan-danas kombinacija dvije dinastije, arpadovske i anžuvinske dinastije u Mađarskoj.“
Rasprave koje se vode pri izradi obilježja u BiH su u vezi sa dva načela - da li slijediti princip prava svakog naroda na vlastite simbole ili princip nedopustivosti nacionalne diskriminacije? O tome Sulejmanagić kaže:
„Tu se radi o jednoj prilično jednostavnoj stvari. Svaki narod ima pravo na svoje simbole, na svoj grb i na svoju zastavu - i ima pravo da definira svoje simbole. Koja će institucija nacionalna, odnosno narodna u okviru jednog naroda definirati te simbole, to je potpuno nebitno, odnosno to pripada isključivom pravu tog naroda. Međutim, državni simboli su nešto sasvim drugo. Državni simboli upravo treba da odslikavaju jednakost. Recimo, u slučaju Kanade je jedan javorov list koji apsolutno nema veze ni sa kakvim narodom, dakle jedno čisto obilježje koje dolazi iz sfere biologije. Imate jako puno astronomskih simbola. To su sve stvari koje obeljažavju jednu zemlju, obilježavaju jedan narod. Uostalom, uvijek su grbove i zastave pravili heraldičari i veksilolozi. Međutim, mi se ovdje susrećemo sa političarima koji nisu dovoljno verzirani i koji unaprijed imaju zacrtane neke limite.“
Koliko se vodi računa o principima nauke pri izradi obilježja svjedoče grbovi i zastave koji se u poslijeratnom periodu javljaju u BiH:
„Trenutno političari uopće ne traže mišljenje heraldičara. To uostalom i ova rješenja pokazuju. Oni su unaprijed okrenuti nacionalnom predstavljanju, koje ovdje ne može donijeti dobra rješenja jer mi ustvari ne dobijamo ništa drugo nego grbove slične susjednim zemljama. Tu nema nikakvog, znam da nekima i ne odgovara taj historijski kontinuitet Bosne, ali ne možemo opisati - grbovi su pod broj jedan opis nekog stanja i uostalom i daju određeni projekat. Grbovi su program i projekat. Iz svega ovoga mi vidimo samo projekat za budućnost, međutim mi uopće ne vidimo i njima opisivanje niti stanja niti bilo šta. Mi samo vidimo projekcije za budućnost, a te projekcije su u svakom slučaju dominiranje nacionalnog elementa.“
Sudeći prema onom što je do sada urađeno u slučaju izbora grba i zastave u oba bh. entiteta, naglašava Sulejmanagić, očito je da političari koriste simboličko polje za dominaciju:
„Političari u svakom slučaju ne mogu odlučivati o grbu. Oni mogu svoje političke programe prikazivati preko rješenja grba i zastave koje oni nude. Međutim, tu se u današnjoj situaciji u BiH ne može ni o čemu drugom raditi nego o politici iskazivanja dominacije, što u svakom slučaju znamo da ne može proći, pa prema tome mislim da i odlučivanje o grbu treba uzeti iz ruku političara. Bez obzira kako je zakonom propisan izbor grba, izbor zastave bilo kog entiteta i države BiH, o tome političari ne mogu odlučivati jer su se pokazali nesposobnim i sva njihova rješenja samo kompliciraju stvari, a ni u kom slučaju ne vode bilo kakvom rješenju.“
Na pitanje koliko se narodi Bosne i Hercegovine mogu emotivno identificirati sa postojećim grbom ili zastavom, Amer Sulejmanagić odgovara:
„U veksilološkim krugovima, među ljudima koji se bave naukom o zastavama, sadašnja zastava države BiH je uglavnom opisana kao zastava skandinavskih boja a afričkog dizajna. Jasno je svima da je to zastava sa kojom se teško ko može identificirati u ovoj situaciji, naravno s aspekta veksilologije kao nauke, odnosno u slučaju grba heraldike kao nauke. Ona predstavlja konglomerat nekakvih simbola koji možemo analizirati jedan po jedan, pa vi - trokut koji ima sve tri iste strane - ovaj to nema, ovaj trokut je ustvari geometrijska aproksimacija geografske karte BiH. Sljedeća stvar su te zvijezde koje imamo. Prvi problem koji se javlja je taj da mi nemamo jednaki broj zvijezda na grbu i na zastavi. Te zvijezde bi trebale na našoj zastavi simbolizirati evropsku opredijeljenost države BiH. Ali u Evropskoj uniji nemamo nijednu zemlju koja je stavila evropske simbole na svoju zastavu.“
