Dostupni linkovi

Bez namjere da sa bilo kime polemiziraju, hrvatski analitičari pozitivno ocjenjuju napore hrvatskih vlasti u proeuropskim reformama. Hrvatska na tom putu pokazuje više političke volje nego ostale države Jugoistočne Europe, uključujući i one koje su članice EU, tvrde naši sugovornici.

Hrvatska ima svojih problema u reformskim naporima na putu prema članstvu u Europskoj uniji, a neuralgične točke su poznate – pravosuđe, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, kaže za naš radio potpredsjednik Sabora iz oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Neven Mimica.

„Međutim, ja ne bih rekao da Hrvatska na tim područjima ne provodi reforme koje bi nas dovele do zadovoljavajućeg stanja. Mislim da Hrvatska definitivno u regiji Jugoistočne Europe – a pod regijom Jugoistočne Europe podrazumijevam i sadašnje članice Europske unije iz te regije – pokazuje najviše aktivnosti, najviše želje i političke volje da se dostignu standardi Europske unije.“

Mimica zato odbacuje kao pretjerane i neutemeljene moguće ocjene kako je izostajanje reformi uzrok hrvatskog usporavanja u pregovaračkom procesu sa Europskom unijom, već su razlozi usporavanja izvan hrvatskih moći. Može se biti nezadovoljan smjerom ili sadržajem nekog reformskog poteza, ali cjelina proeuropskih reformi iz perspektive glavne oporbene stranke ima pozitivnu ocjenu.

„Pogotovo iz aspekta vodeće oporbene stranke u Hrvatskoj, pogled na hrvatske reforme treba biti zadovoljavajući, pogotovo ako se gleda u posljednjih godinu dana. SDP kao vodeća opozicijska stranka u Hrvatskoj sasvim sigurno bi preispitao i svoje sudjelovanje u 'Savezu za Europu' i svoju podršku ukupnom procesu europskog integriranja, kada bi ocijenio da su reforme zaustavljene namjerom Vlade.“

Prostor nekadašnje Jugoslavije je toliko pun razočarenja da čak i osobe poput managera nogometnog kluba „Dinamo“ Zdravka Mamića, koji je u javnosti prepoznat kao primitivni nacionalist, danas tuguju za Jugoslavijom kakva god bila da bila, kaže za naš radio politički analitičar i bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski.

„I u tom pogledu je naprosto nezamislivo da bi Hrvatska bila najveće razočarenje u regiji u toj oštroj konkurenciji, nego mi se – ako hoćemo biti doista korektni – najvećim razočarenjem čini Bosna i Hercegovina, koja je najteže prošla u ratu i najmanje učinila da bar izdaleka liči na suvremenu državu, nego je postala neka vrsta postkolonijalnog primjera uređenja zajednice izvana. U Hrvatskoj ima mnogo razočarenja, ali za Hrvatsku samu, a sa druge strane – nakon Bosne i Hercegovine je veliko razočarenje zapravo Slovenija, koja je pokazala da primitivni nacionalizam nije samo usko balkansko pitanje.“

Ako je hrvatska Vlada nekoga razočarala, onda je razočarala hrvatske građane, jer još nema strategije suočavanja sa globalnom krizom, kaže za naš radio ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi i član predsjedništva oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske Tonino Picula.

„Mislim da krivicu za nastalo stanje treba uputiti u prvom redu na adresu Vlade, koja je – evo – propustila cijeli niz datuma da pripremi Hrvatsku na ovo s čime se suočavaju pojedinačno građani. I utoliko, naš međunarodni položaj koji nije planiran zadnjih mjeseci da bude na jednoj razini kada imamo sa vidikovca pogled na članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, tada jednostavno dolazi do jedne razine zasićenosti i apatičnosti i mislim da ta vrsta problema koji ima Vlada prenosi se na međunarodni položaj cijele zemlje."

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG