Dostupni linkovi

Sarajevo obilježava 25. godišnjicu od održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara. Uz prigodne aktivnosti i paljenje olimpijske baklje, sjeća se vremena kad su oči svijeta prvi put nakon sarajevskog atentata bile uprte u grad koji je zauzvrat ponudio najbolje organizovanu Olimpijadu u istoriji.

Da mi je tko pri misic dana reka da će Sarajevo prirediti dosad najbolju zimsku olimpijadu na svitu, odgovorio bi mu: ti su lud čovik. Da mi možemo šuperat Amerikance ili Japance koji su najbolji organizatori na svitu. Bija sam veliki škeptik. Mislija sam da je Olimpijada bar u Ljubljani, ali u Sarajevo, straj me bio da se obrukamo pred svitom. Doša san u Sarajevo i sve vidio. I još ne mogu doći sebi. Ništa mi ne ide u glavu. Kako to da mi možemo organizovat mundijalni spektakl, a zapire nam najbanalnija tvronička proizvodnja. Čavle i brokve ne znamo proizvodit. Tri sam dana bija u Sarajevu i tri dana i noći je pada snig. Uvik je pada, a ulice čiste. Naši nedisciplinirani, nemarni građani koji znaju činiti samo nered i incidente, postali su preko noći oličenje reda i rada. Sve fini, dragi, pošteni, pametni ljudi reda i šesta. Kad san doša u Sarajevo, smantao sam se, nisam znao gdi sam. Činilo mi se nisan u Jugoslaviji. Di ovo može biti Jugoslavija kad sve klapa. Koji se ovo vilat dogodio? U Sarajevu se dogodio mirakul. Trebalo bi ga objasnit. Živo me zanima kako će Sarajevo živit sad poslije Olimpijade. Pada li još snig, je li ga sad još čiste?


Napisao je ovo davne 1984 godine u sarajevskom listu Oslobođenje humorist Miljenko Smoje.


U Sarajevu je snijeg nastavio padati i 25 godina nakon Olimpijade, no mnoge su se stvari promijenile. Skijaši koji su se u Sarajevu proslavili, zajedno sa Bojanom Križajem koji je položio olimpijsku zakletvu u ime svih sportista, na Bjelašnici su obnovili vožnju, u okviru programa obilježavanja 25. godišnjice. Križaj je jedan od rijetkih olipijaca koji se Sarajevo nije napustio. Dvadeset godina nakon olimpijade ovaj Slovenac, koji danas skija rekreativno, na olimpijskoj planini Jahorina sagradio kompleks ekskluzivnih restorana.

Koncert sjećanja na Olimpijske igre
Na mjestu koje je proslavilo Wittovu, u čast 25 godišnjice Zimskih olimpijskih igara, Grad Sarajevo, danas priređuje rok koncert.


Izložbu o olimpijskom Sarajevu koja je obišla 1640 gradova bivše Jugoslavije i oko 1800 širom svijeta, danas će vidjeti jedino učesnici Svečane akademije Olimpijskog komiteta BiH koja se održava u Olimpijskom muzeju Zetra.


Na borilištima koja su daleko od olimpijske kvalitete, događaja koji je, prvi put nakon sarajevkog atentata, grad stavio u centar svjetske pažnje, 25. godišnjice se sjećaju samo rekreativci.


Paljenjem olimpijske baklje na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ Grad Sarajevo obilježava 25 godina od održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara.

Na današnji dan, prije tačno četvrt vijeka stadion se zvao Koševo i 2 milijarde ljudi putem TV ekrana pratilo je najsvjetliji trenutak u istoriji tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Klizačica Sanda Dubravčić u 15 sati i 44 minute upalila je plamen uz impresivnu koreografiju koju su pratile riječi „jače, brže radosnije“.


Kako je to bio prvi, a i posljednji put u istoriji do danas, da jedna socijalistička zemlja dobije organizaciju Zimskih olimpijskih igara, pritisak da se opravdaju očekivanja bio je veliki.


Naime, kad je 1978. godine iz dvorane atinskog hotela Karavel Međunarodnog olimpijskog komiteta Lord Kilanin pred više od hiljadu novinara iz cijelog svijeta saopštio: „Sarajevo, Jugoslavija, domaćini su Olimpijskih igara 1984. godine.”, Sarajevo je imalo jednu sportsku dvoranu i ne baš savremen ski centar na Jahorini. Tradicija zimskih sportova, u ovom dijelu tadašnje Jugoslavije, do tada je bila daleko od uspona.

Skakaonica na Igmanu danas
U glavni grad tadašnje Socijalističke Republike BiH slijevala su se finansijska sredstva. Gradili su se za tadašnje pojmove impresivni objekti na Jahorini, Igmanu, Trebeviću,Bjelašnici. Planine su dobile i moderne staze za spust i slalom. Inžinjer Gorazd Bučar osmislio je bob stazu na Trebeviću koja će i do danas ostati u sjećanju kao najzahtjevnija, najopasnija i najinteresantnija staza u svijetu.


U jednoj od najljepših zatvorenih dvorana, Zetra, Njemica Katarina Witt osvojila je svoju prvu zlatnu medalju u umjetničkom klizanju za žene.


Vučko, maskota ZOI u Sarajevu ostao je zapamćen kao jedan od najsimpatičnijih simbola olimpijade. Slovenački dizajner i crtač Jože Trobec, kreirao je Vučka.cZa maskotu su ga odabrali čitaoci tadašnjie jugoslovenske štampe u konkurenciji između vjeverice, jagnjeta, divokoze, bodljikavog praseta i grudve snijega. Ako je suditi prema Međunarodnom olimpijskom komitetu, dobro su odabrali, jer je konstatacija ove organizacije bila da je sarajevski Vučko pomogao u razbijanju predrasuda o vuku i njegovoj krvoločnoj naravi.

Vučko
Zimske olimpijske igre u Sarajevu bile su i prve u mandatu Predsjednika MOK-a Huana Antonia Samarana.


Učestvovalo je 1272 sportista iz 49 zemalja, a sa Igara je izvještavalo više od 4500 novinara. Za potrebe olimpijade uz sportske objekte sagrađeno je i 2650 stanova u kojima su bili smješteni takmičari, a otvoreno je oko 9500 novih radnih mjesta. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000.


Do Lilehamera sarajevske Zimske olimpijske igre bile su najbolje organizovane u istoriji.


No, ponajviše su u pamćenju ostale zbog duha domaćina. “Zabranjeno pušenje” u jednoj od svojih pjesama kaže, “begovu džamiju nekom kauboju jalija prodala, strendžeri skontali da slava i novčići nisu najvažniji u votaži”. Kauboj je holivudski glumac Kirk Douglas kojem je i ručak u jednoj aščinici naplaćen 5.000 dolara. No, iako je prevara otkrivena Douglas novac nije uzeo nazad, već ga je dao u humanitarne svrhe.


Za vrijeme Zimske olimpijade u Sarajevu, svi zaposleni u gradskom saobraćajniom preduzeću Gras su dobili nove uniforme specijalno napravljene za tu priliku. Zabranjeno im je bilo da se svađaju s putnicima, da čačkaju nos i uši, i da usred vožnje zaustavljaju tramvaj da bi kupili pitu sebi za doručak koju bi konzumirali u tramvaju.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG