Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vijesti

Zakazano suđenje za 'napad' cipelama na Buša

Irački novinar koji je bacio cipele na bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha pojaviće se na suđenju 19. februara prema originalnoj optužnici za napad na stranog vođu, kazao je u nedjelju sudski zvaničnik. Muntadhar al-Zeidi (30), kojeg mnogi Iračani smatraju herojem, nalazi se u pritvoru od 14. decembra kada se desio incidenta na konferenciji za novinare koju je Bush održao sa iračkim premijerom Nourijem al-Malikijem.

Pogledajte najnovije vesti dana

Đukanović: Napredak na Balkanu doveden u pitanje

Milo Đukanović predsjednik Crne Gore

Napredak na Zapadnom Blakanu doveden je u pitanje, izjavio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i poručio da samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan padne pod uticaj Rusije i Turske.

Đukanović je to rekao u intervju za francuski “Le Figaro” koji prenosi portal Antenam, prilikom boravka u Parizu na godišnjici obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Na pitanje koje su glavne prijetnje za Zapadni Balkan, Đukanović je rekao da je doveden u pitanje napredak u cijelom regionu.

„To objašnjavam dvijema glavnim okolnostima. Prva se odnosi na interese velikih koji se ponovo sudaraju na Balkanu“, naveo je Đukanović. Nije nikakva novost da je region u istoriji uvijek korišćen kao „moneta za potkusurivanje u rješavanju problema velikih sila“

„Druga okolnost je to što od devedesetih godina vučemo tri problema koji truju region: Makedoniju paralisanu od 2008., konflikt Srbije i Kosova čiji je krajnji rezultat svima nepoznat i nefunkcionalna Bosna i Hercegovina“, rekao je Đukanović.

On je istakao da novi pregovori između predsjednika Srbije i Kosova stvaraju posebnu nervozu u regionu.

„Nestabilnost je pojačana nedavnim pogoršanjem odnosa između Srbije i Hrvatske. Plašim se da takav razvoj situacije daje polet pristalicama Velike Srbije. Neki od njih ponovo počinju sa osporavanjem crnogorske nezavisnosti tvrdeći da Srbija ima prirodno pravo na Crnu Goru“, rekao je Đukanović i upozorio da je takva retorika opasna u vremenu nestabilnosti.

Đukanović je, na pitanje da li je Rusija prihvatila članstvo Crne Gore u Alijansi, rekao da se Moskva generalno protivi NATO integraciji Zapadnog Balkana.

„Budući da smo mi bili jedina zemlja kandidat, to se protivljenje prirodno okrenulo prema nama“, naveo je Đukanović.

Kaže da cilj Crne Gore uvijek bio da se pridruži zapadnoj porodici čije vrijednosti dijeli i dodao da je taj proces započeo ulaskom u NATO, a da će se završiti učlanjenjem u Evropsku uniju (EU).

Đukanović je rekao da je Crna Gora istorijski i kulturno uvijek bila bliska Rusiji, ali da su se posljednih godina odnosi dvije države značajno pogoršali.

„Mogao bih čak da kažem da nikada ranije nijesu bili tako loši. Crna Gora je podržala politiku evropskih sankcija protiv Rusije nakon aneksije Krima. Moskva je odgovorila primjenom sankcija prema nama“, istakao je Đukanović.

Upitan da li su i dalje evidentni pritisci Rusije, kao što je bio slučaj tokom crnogorksog pristupanja NATO-u, Đukanović je rekao da je ruska politika na Balkanu vrlo jasna i nepromijenjena, protiv ulaska u NATO i u EU.

Kako je naveo, sve je počelo političkim porukama iz Moskve, koja se protivila toj integraciji. Đukanović je ukazao da je nakon toga Kremlj formirao filijale ruskih medija na Balkanu, a Moskva finansijski podržavala protivnice NATO i EU integracije.

Crnogorski predsjednik je rekao da su pojačane i obavještajne aktivnosti pa je Moskva na kraju podržala i pokušaj državnog udara 2016. godine.

„Uspjeli smo se oduprijeti tom prijetećem zemljotresu, ali pritisci se nastavljaju. Rusija pokušava, kao i drugdje u Evropi, da dovede u pitanje evropski sistem vrijednosti“, ocijenio je Đukanović.

Upitan da li je turski uticaj jednako problematičan kao ruski, Đukanović je rekao da je osnovni problem nedostatak entuzijazma u EU, u odnosu na Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, ta nezainteresovanost podstiče treće zemlje da se angažuju na Balkanu.

„Rusija i Turska, koje se smatraju važnim međunarodnim faktorima, u tome nalaze svoj interes. Samo aktivnija Evropa može spriječiti da Balkan ne padne pod njihov uticaj“, poručio je Đukanović.

Na pitanje da li podržava ideju prema kojoj bi približavanje Srbije i Kosova išlo preko razmjene teritorija, odogvorio da je pominjanje eventualne razmjene teritorija novost.
Tačno je, kaže on, da su neke zapadne prijestonice promijenile mišljenje, vrlo eksplicitno.

„Drugim riječima, došla su druga vremena. Mislim da treba sačuvati opreznost i voditi računa o tome da se ne stvori presedan koji će izazvati domino efekat u regionu. Sačekajmo odluke dva predsjednika“, poručio je Đukanović.

Otpravnica ambasade SAD: Kosovo ništa ne dobija povećanjem taksi Srbiji i BiH

Otpravnica poslova Američke ambasade na Kosovu Colleen Hyland (Kolin Hajland) ocenila je da Kosovo ništa ne dobija od povećanja taksi prema drugim zemljama članicama CEFTA-e.

Ona je na Twitter napisala kako se time "stvara nesigurnost za poslovanje i ekonomska nestabilnost".

"Povećanje obaveza drugim članicama CEFTA-e nema dobrobiti za Kosovo. Samo stvara nesigurnost za posao i proizvodi ekonomsku nestabilniost. Bolje je više napora uložiti u obezbjeđivanje prosperitetne budućnosti kroz dijalog," napisala je otpravnica poslova američke ambasade na Kosovu.

Vlada Kosova je prošle sedmice donijela odluku o uvođenju takse od 10 odsto za proizvode koji se iz Srbije i Bosne i Hercegovine uvoze na Kosovo. Premjer Ramuš Haradinaj je mjeru objasnio kao recipročnu i u svrhu zaštite interesa Kosova.

To je međutim izazvalo oštre kritike i negodovanje Srbije i BIH, i prijavljivanje Kosova zbog kršenja ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA-e.

Oštro je reagovala i Evropska komisija koja je zatražila od Kosova razjašnjenjje i povlačanje odluke za koju su takođe naveli da je u suprotnosti sa pravilima CEFTA-e.

Makedonija će tražiti hapšenje Gruevskog

Nikola Gruevski

Makedonija će zatražiti hapšenje bivšeg premijera Nikole Gruevskog po međunarodnom nalogu za hapšenje, nakon što je potvrđeno da je pobjegao u Mađarsku i da je u Budimpešti zatražio politički azil, da bi izbjegao služenje dvogodišnje zatvorske kazne za korupciju, objavio je MUP te zemlje skoro pet sati nakon što je sam Gruevski na Facebooku napisao gdje se nalazi.

Makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) ranije je potvrdilo je da se bivši premijer Nikola Gruevski nalazi u Budimpešti i da je u toj zemlji zatražio politički azil.

Nikola Gruevski za kojim je rapisana potjernica jer se nije pojavio radi izdržavanja zatvorske kazne, na Facebooku je ranije danas objavio da se nalazi u Mađarskoj, u Budimpešti, gdje traži azil.

Mađarska vlada nešto ranije u utorak na pitanje RSE da li je bivši premijer zatražio azil u toj zemlji, nije niti potvrdila, niti demantovala tu informaciju.

"Ne možemo niti da potvrdimo, niti da demantujemo. Nijesmo u mogućnosti da komentarišemo individualne zahtjeve za azil, koji su još uvijek u procesu," odgovorili su na upit RSE.

Makedonski MUP izdao je u ponedjeljak potjernicu za bivšim premijerom Gruevskim prema nalogu Krivičnog suda.

Gruevski je trebao da se u petak 9. novembra dobrovoljno javi na izdržavanje dvogodišnje zatvorske kazne. On je pravosnažno osuđen zbog nezakonite kupovine blindiranog "mercedesa S 600 gard" 2012. godine kada je bio premijer.

U sudskom postupku prvostepeno je na šest godina zatvora osuđena tadašnja ministarka unutrašnjih poslova i bliska saradnica Gruevskog, Gordana Jankulovska, dok je njen pomoćnik Đoko Popovski pravosnažno osuđen na četiri i po godine.

Nikola Gruevski je bio premijer Makedonije od 2006-2016. Bivši je lider sada opozicione konzervtivne stranke VRMRO-DPMNE, iz koje tvrde da je žrtva političkog progona.

Osim ove pravosnažne osuđujuće presude Gruevski se suočava sa još tri sušenja za korupciju, uključujući i najveći skandal nezakonitog prisluškivanja političara i građana.

Britanija i EU 'dogovorile tekst' Brexita

Theresa May će se nasamo susresti sa svakim ministrom uoči sjutrašnje sjednice kabineta

Velika Britanija i Evropska unija dogovorile su nacrt teksta sporazuma o Brexitu i što, prema navodima BBC-ja, predstavlja značajan pomak u pregovorima.

Izvor iz kabineta premijerke Therase May je za BBC naveo da je dokument dogovoren na tehničkom nivou od strane zvaničnika obje strane, nakon intenzivnih pregovora.

Poseban sastanak kabineta britanske premijerke zakazan je za sjutra u 14 sati, gdje će May zatražiti podršku svojih ministara.

Takođe se navodi da je od svakog ministra u njenom kabinetu za večeras zatraženo da održi sastanak jedan na jedan sa premijerkom.

Budućnost granice između Sjeverne Irske i Republike Irske bilo je posljednje veliko pitanje koje je trebalo riješiti zbog razmimoilaženja oko toga kako dobiti garancije da tu neće postojati fizičke kontrole koje bi se uvele nakon Brexita.

Kabinet ministra je ranije u utorak brifovan o stanju u pregovorima kada im je rečeno da je "mali broj važnih pitanja preostao za riješiti".

Ministri su sada pozvani na poseban sastanak "da razmotre nacrt sporazuma pregovaračkih timova koji je postignut u Briselu i da odluče o sljedećim koracima".

Prije nego što to učine, biće im omogućeno da pročitaju relevantnu "dokumentaciju."

BBC-jev glavni politički izvještač navodi da neki ministri imaju "duboke brige" oko oblika izvjesnog sporazuma, za koji kritičari kažu da bi Britaniju mogao ostaviti u carinskom sporazumu sa EU.

Navodi se da će oni morati da odluče da li to mogu podržati, ako ne da li će podnijeti ostavku u vladi Therese May.

U drugom razvoju događaja, ambasadori preostalih 27 članica EU susrešće se u srijedu u Briselu.

Britanska premijerka je pod žestokim pritiskom kod kuće i zagovornika Brexita i pro-EU orijentisanih poslanika britanskog parlamenta, dok pokušava da ugovori takozvani sporazum o razvodu sa EU, odnosno uslovima pod kojima će Britanija izaći iz EU 29. marta 2019.

Glavni dokument, sporazum o povlačenju, prema The Guardianu, ima više od 400 stranica gustog zakonskog teksta. Ministrima će biti data prilika da pročitaju tekst prije sastanka i biće pažljivo razmotren da bi se vidjelo na koji je način riješeno pitanje granice Sjeverna Irska-Republika Irska i šta sadrže njegove odredbe.

Nigel Dodds iz desničarske Demokratske unionističke partije (DUP) koja podržava vladu May, za BBC je rekao da će sporazum o Brexitu biti "veoma teško prodati". Ključno pitanje za May je može li zadovoljiti sve, konstatuje.

"Ključno će biti šta će se dogoditi kad prijedlog stigne u kabinet, a onda kada stigne u parlament. Još nijesmo vidjeli nijedan detalj, vidjećemo šta će biti. Ljudi znaju našu poziciju veoma jasno i mi ćemo suditi šta god dođe pred nas u skladu sa pozicijama koje smo ranije postavili", rekao je Dodds.

Brexiteri u kabinetu May, kao što su Andrea Leadsom i Penny Mordaunt, neprekidno ponavljaju da Britanija ne može potpisati dokument koji će ih vječno zatvoriti u carninsku uniju sa EU.

I drugi su, navodi The Guardian, iskazali nezadovoljstvo na nedavnim sastancima uključujući i ministra unutrašnjih poslova Sajida Javida i vanjskih poslova Jeremy Hunt, a obojica slove za potencijalne alternativne lidere konzervativaca. Takođe se šire glasine od prošle sedmice i da je Dominic Raab bio pred ostavkom zbog nezadovoljstva.

"Brexiteri u kabinetu će morati sada dobro da zavire u svoje duše", naveo je jedan konzervativni izvor za The Guardian.

Laburistička stranka koja je rekla da će se usprotiviti svakom sporazumu koji ne zadržava "tačno iste" ekonomske benefite koje imaju sada sa EU, saopštila je da nije izgledno da je najavljeni sporazum odgovarajući za Britaniju, prenosi Reuters.

Poznati Brexiteri kao što su bivši šef diplomarije Boris Johnson, te lider desnog krila konzervativaca Jacob Rees Mogg, tvrde da je May prodala Ujedinjeno Kraljevstvo i najavljuju da će biti protiv.

CNN tužio Bijelu kuću zbog povačenja akreditacije Acosti

Momenat incidenta u Bijeloj kući 7. novembra 2018.

Američka TV mreža CNN tužila je administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog povlačenja akreditacije šefu CNN izvještača iz Bijele kuće Jimu Acosti, tvrdeći da im je prekršeno Ustavom zagarantovano pravo na slobodu medija.

Ova globalana kablovska mreža tražila je povratak Acostinih akreditiva u tužbi podnesenoj Okružnom sudu u Vašingtonu. Navodi se da je Bijela kuća prekršila Prvi amandman američkog Ustava o slobodi govora, kao i klauzulu koja je garantovana Ustavom o fer tretmanu tokom sudskog procesa.

"Iako se tužba odnosi konkretno na CNN i Acostu, ovo se može dogoditi bilo kome. Ako ostane bez reakcije, akcije Bijele kuće mogu strovoriti opasan i zabrinjavajući efekat za bilo kojeg novinara koji pokriva naše izabrane zvaničnike" stoji u obrazloženju.

Portparolka Bijele kuće, Sarah Huckabee Sanders, je potez CNN nazvala kao "samo još jedan gest koji skreće pažnju" dodajući da će se "žestoko braniti od ove tužbe."

Sanders je inače u obrazložnju povlačenja akreditacije Acosti, optužila novinara CNN da je "stavio ruku na mladu ženu koja je samo radila svoj posao kao pripravnica Bijele kuće" te je konstatovala da je to "apsolutno neprihvatljivo". Kao dokaz Sanders je na tweetu, umjesto orginalnog snimka incidenta, priložila naknadno monitirani snimak sa sajta infowars poznatog teoretičara zavjere Alexa Jonsa, kojeg su zbog širenja govora mržnje, antisemitiizma i drugih neprimjerenih sadržaja zabranile sve socijalne mreže.

Reuters podsjeća da je američki predsjednik povlačenjem akreditiva Acosti eskalirao svoje napade na medije, koje naziva i "neprijateljima naroda".

CNN, i Acosta posebno, redovne su mete napada američkog predsjednika.

Dan nakon kongresnih izbora 6.novembra, Trump je ljutito reagovao nakon što mu je Acosta postavio pitanja o ruskoj istrazi i takozvanom migranskom karavanu koji putuje kroz Meksiko.

"To je dosta, dosta" rekao je Trump Acosti, dok je pripravnica Bijele kuće pokušavala da mu otme mikrofon iz ruku. "Ti si nevaspitana, užasna osoba", rekao je američki predsjednik dok je Acosta saradnici Bijele kuće rekao "Pardon gospođo".

U tužbi CNN se navodi i da je Trump novinarima u Bijeloj kući u petak nakon oduzimanja kareditiva Acosti, rekao, da "bi moglo biti i drugih" takođe.

Theodore Boutrous, advokat CNN i Acoste je rekao da Bijela kuća kažnjava Acostu zbog sadržaja njegovih izvještaja.

Uduženje novinara Bijele kuće (White House Correspodnets Association) je u rekaciji na povlačenje akeditiva Acosti navelo:

"Predsjednik SAD ne treba da se bavi arbitriranjem i izborom muškaraca i žena koji ga pokrivaju".

Demokrata Jerrold Nadler, koji će najverovatnije biti na čelu Komiteta za pravosuđe Predstavničkog doma u januaru, podržao je tužbu CNN-a.

"CNN ima pravo da se bori protiv ciničnog, nefer u autoritarnog tretmana Acoste zbog toga što je radio svoj posao" napisao je u postu na Twitteru.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG