Dostupni linkovi

Za Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije, trenutno nema lijeka, no liječnički napori da pronađu lijek koji bi pomogao mnogim ljudima koji u kasnijim godinama života pate od ove bolesti, ne prestaju.
U najnovijem istraživanju naučnika i liječnika objavljenom u naučnom magazinu 'Proceedings of the National Academy of Sciences', tim eksperata otkrio je da inzulin, lijek kojeg inače koriste oboljeli od dijabetesa, može pomoći kod tretiranja Alzheimerove bolesti.
Inzulin bi, po mišljenju stručnjaka, mogao biti baza za novi lijek protiv demencije jer postoje dokazi da on štiti moždane ćelije od oštećenja koje uzrokuje demencija.
Do ovog saznanja došlo se nakon što su testovi pokazali da je inzulin aktivan u dijelovima mozga zaduženim za memoriju.
"Nakon ovih testova, možemo slobodno reći da je Alzheimerova bolest ustvari 'moždani dijabetes', a veliku nadu za liječenje ove izrazito teške bolesti sada može ponuditi obični inzulin", izjavio je jedan od autora istraživanja, profesor Sergio Ferreira.
I prije je bilo poznato da dijabetičari lakše obole od Alzheimerove bolesti, no ovim istraživanjem potvrđene su dugodišnje tvrdnje liječnika da su ove dvije boelsti povezane, stoji u studiji.

Laptop od 10 dolara
Indija želi proizvesti prijenosno računalo koje bi se prodavalo po cijeni od 10 dolara, a ciljana su joj skupina deseci milijuna učenika seoskih škola. Ostatku svijeta nije jasno kako je to moguće.

Računala, koja bi bila uvjerljivo najjeftinija na svijetu, proizvodila bi se u sklopu vladina obrazovnog programa vrijednog oko milijardu dolara, pokrenutog u utorak u gradu Tirupatiju. Zasad je poznato kako bi računala imala memoriju od dva gigabajta i bežičnu vezu s internetom.
U četvrtak je indijski ministar obrazovanja R.P. Agrawal ustvrdio kako će "revolucionarno" prijenosno računalo biti dostupno za najviše šest mjeseci. Dvije trećine indijskog stanovništva živi na selu.
"Kad budu gotova ispitivanja, računala idu u proizvodnju i stajat će 10 američkih dolara. Žele li roditelji nešto darovati djeci, to je nešto što će vrlo lako kupiti", izjavio je ministar.
Još uvijek nije predstavljen nijedan model ili prototip tog računala, pa dužnosnici ministarstva obrazovanja nisu bili kadri objasniti kako se takva informatička oprema može proizvoditi po tako niskoj cijeni. Indijska vlada je prije nekoliko mjeseci odbacila prijedlog proizvodnje računala jednog američkog informatičara po komercijalnoj cijeni od 100 dolara, navevši kao razlog bitno višu stvarnu proizvodnu cijenu.
Dalekovodi su opasni, mobiteli možda
Izloženost radijskim frekvencijama koje emitiraju mobiteli vjerojatno ne povećava rizik od raka. Misle tako u znanstvenom odboru EU. No djecu držite dalje od dalekovoda.

Mobiteli vjerojatno ne povećavaju rizik od raka, no posljedice njihove dugotrajne uporabe i utjecaj na djecu tek treba razjasniti, ocijenio je znanstveni odbor EU-a koji proučava nove rizike za zdravlje.
Odbor Europske komisije revidirao je svoje mišljenje iz ožujka 2007. uzimajući u obzir rezultate novih istraživanja objavljenih u međuvremenu.
Gotovo dvije godine poslije, odbor je u utorak ocijenio da se još ne zna dovoljno o posljedicama dugotrajnog korištenja mobilnih tehnologija (GSM, Wifi).
Što se tiče izloženosti poljima radijskih frekvencija koje emitiraju mobiteli, odbor je zaključio da ona "vjerojatno ne povećavaju rizik od raka kod ljudi."
Ali kao i 2007., ističe da je znanje o posljedicama dugotrajnog korištenja tih tehnologija i dalje slabo, "jer se vrlo malo ljudi koristi mobitelima dulje od deset godina".
"Budući da je izloženost ljudi tim poljima obično kraća od vremena razvoja nekih vrsta raka, dodatna istraživanja potrebna su kako bi se utvrdilo može li mnogo dulja izloženost (puno više od deset godina) tim telefonima povećati rizik od raka", smatra odbor.
Premda nedavna istraživanja "nisu dokazala da polja radijskih frekvencija utječu na ljudsku ili životinjsku reprodukciju i razvoj", odbor ipak ističe da su "informacije o mogućim posljedicama za djecu ograničene".
Odbor je razmotrio i rizike od polja niskih frekvencija, koja emitiraju dalekovodi. S obzirom na mali broj novih istraživanja, ostaje pri svojem stajalištu iz ožujka 2007. da su ta polja "potencijalno kancerogena i da bi mogla pridonijeti porastu leukemije u djece."
"Neke nove epidemiološke studije upozoravaju na moguć porast Alzheimerove bolesti zbog izloženosti tim poljima", navodi odbor pozivajući na daljnja istraživanja tih polja.
Solarni Schwarzenegger
Arnold je naredio postavljanje milijun solarnih krovova do 2018. i smanjenje emisija stakleničkih plinova za 25 posto do 2020. godine. Osunčani guverner zbog toga je i nagrađen.
Arnold Schwarzenegger
Kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger svojim je naporima u promicanju zaštite okoliša privukao pozornost Američke trgovačke komore u Njemačkoj koja ga je za to odlučila nagraditi.
Organizacija je objavila da će zvijezdi filmskog serijala Terminator uručiti svoju godišnju Nagradu transatlantskog partnerstva za njegovu "izvanrednu predanost zaštiti okoliša i energetici" u njegovoj saveznoj američkoj državi.
Patricia Limburg, glasnogovornica organizacije, rekla je da će Schwarzenegger primiti nagradu na svečanosti 3. ožujka u Hannoveru.
Schwarzenegger je potpisao zakon o smanjenju emisija stakleničkih plinova u Kaliforniji za 25 posto do 2020. godine i radi na tome da se u njegovoj državi postavi milijun solarnih krovova do 2018. godine.
40.000 planeta pogodno za život vanzemaljaca

Naučnici sa Univeziteta u Edinburghu tvrde da skoro 40 hiljada planeta u našoj galaksiji mogu biti potencijalni dom za vanzemaljce.

Istraživači su izračunali da je tačno 37.964 svjetova u našoj galaksiji dovoljno pogodno za život drugih vrsta civilizacija koje imaju isti nivo inteligencije kao i ljudi.
Astrofizičar Duncan Forgan, mladi naučnik iz Edinburgha, napravio je kompjuterski program pomoću kojeg je uporedio do sada otkrivene planete, što mu je pomoglo da stvori jasniju slike o tome koliko oblika života može postojati u svemiru.
Prilikom procjene uzeo je u obzir faktore kao što su temperatura i prisutnost vode i minerala. Forgan vjeruje da oblici života koji postoje na drugim planetama moraju biti slični ljudskoj vrsti.
Kako je istakao za Telegraph, trebat će nam od 300 do 400 godina da uspostavimo kontakt sa našim svemirskim susjedima.
"Vjerujem da je najtačniji podatak u kojem se navodi da postoji ukupno 361 inteligentnih civilizacija. Pretpostavljamo da su najsličniji civilizaciji koja živi na Zemlji, ali je moguće da su većih proporcija ", kazao je mladi naučnik.
Dodao je da je većina planeta koje je posmatrao starija od Zemlje, te da smatra da su naprednije od naše.
Pronađen fosil zmije koja je mogla pojesti kravu

Zaboravite zmiju od 12 metara iz filma "Anaconda". Čak ni holivudski filmski stvaraoci nisu mogli izmisliti nešto ovako veliko. Novo otkriće fosila sa sjeveroistoka Kolumbije ukazuje da je riječ o najvećoj zmiji ikad pronađenoj. Bila je duga od 13 do 14 metara, a teška preko 1.100 kilograma.
Foto: AFP
"Ova stvar je teža od bizona i duža od gradskog autobusa", kaže ekspert za zmije Jack Conrad iz Američkog muzeja za prirodnu historiju u New Yorku. "Mogla je lako pojesti nešto veličine krave. Čovjek bi bio tek užina."
"Da je pokušala ući u moju kancelariju da me pojede, teško bi prošla kroz vrata", objašnjava veličinu pronađenog fosila životinje paleontolog Jason Head sa Univerziteta Toronto.
Zvijer se prije nekih 58 do 60 miliona godina vjerovatno hranila nekadašnjim rođacima krokodila u kišnim šumama, javlja AP, a detalji o ovom pronalasku objavljeni su u magazinu Nature i to u izdanju od četvrtka.
Naučnici su također objavili da vjeruju kako su pronašli i najstariji dokaz o postojanju životinja prije 635 miliona godina u Omanu.
Ipak, vratimo se grandioznoj zmiji nazvanoj Titanboa cerrejonensis, prema Cerrejonu, regionu u kojem je njen fosil pronađen. Iako je u vezi sa današnjom boom, ova zmija ponašala se više kao anakonda i provodila većinu vremena plivajući u vodi, smatraju istraživači. Ipak, mogla se jednako dobro snalaziti i na kopnu.
Titanboa je veća od zmije duge 3,4 metra za koju se vjerovalo da je prije 40 miliona godina živjela u Egiptu i koja je dosad držala rekord. Među današnjim vrstama primat drži piton dug preko 9 metara.
Fosil prastare zmije pronađen je početkom 2007. godine u jednom rudniku u Kolumbiji. Studenti koji su radili na otkrivanju fosila shvatili su da su kosti koje imaju pred sobom zapravo kosti zmije. I to ne samo zmije, već veoma velike zmije.

Otkrivena olupina od milijardu dolara
Istraživači iz američke tvrtke Odyssey Marine Exploration pronašli su britanski brod HMS Victory, koji je 1744. potonuo u La Mancheu zajedno s riznicom vrijednom milijardu $.
''Lociranjem olupine najsnažnijeg i tehnički najsavršenijeg broda u svoje vrijeme daleko od mjesta na kojemu se vjerovalo da je potonuo, riješena je jedna od najvećih tajna u povijesti pomorstva'', ističe u priopćenju Greg Stemm, direktor Odysseyja, sa sjedištem u Tampi, u SAD-u.
HMS Victory potonuo je 1744. godine, zahvaćen olujom dok se vraćao iz Španjolske. Stradalo je svih 1.150 mornara na brodu, a njegova olupina pronađena je gotovo 100 km od mjesta na kojem se vjerovalo da je potonuo – kod grebena Casquets nedaleko od Kanalskih otoka.
Victory je porinut 1737. Kao što je običaj u britanskoj mornarici, admiralski brod koji ga je zamijenio 1765. dobio je isto ime, a na njemu je Nelson zapovijedao bitkom kod Trafalgara 1805.
Na tiskovnoj konferenciji u Londonu Jason Williams, izvršni producent tvrtke JMW Productions koji je otkriće snimao kamerom, rekao je da su informacije iz tog vremena govorile kako je brod prevozio četiri tone zlata. Procjenjuje se da vrijednost tog blaga danas iznosi oko milijardu dolara.
Britanska vlada je zakonski vlasnik pronađenog blaga, ali Stemm dodaje da s Londonom pregovara o visini nagrade.
HMS Victory je pronađen u suradnji s britanskim ministarstvom obrane, ali točna lokacija olupine nije objavljena.
  • 16x9 Image

    Rinko Golubović

    Počeo raditi 1969. na Radio Sarajevu kao spiker, a 1973. i na TV Sarajevo u informativnim emisijama. Okušao se u gotovo svim područjima novinarstva: od voditelja i urednika informativnih emisija, do emisija revijalnog karaktera.

XS
SM
MD
LG