Neizvjesno je da li će ovaj stav međunarodne zajednice konačno donijeti odgovor na pitanje čija je državna imovina, tim prije što je odmah reagovao Dodik izjavom da “Lajčak nije tumač sporazuma iz Pruda”. Tako će ovaj “ vrući krompir“, ključni za odnose u državi, biti i dalje prebacivan iz ruke u ruku.
Pokušaj da Bosna i Hercegovina dobije Zakon o državnoj imovini traje već godinama jer se predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti kome ta imovina treba da pripadne - državi ili entitetima, odnosno nižim nivoima vlasti. Procedura oko donošenja zakona pokrenuta je sa mrtve tačke nakon što su se lideri SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a načelno dogovorili oko načina raspodjele imovine.
Predsjednik Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša kaže da se radi o političkom sporazumu, te da je Komisija dogovorila da sastavni dio zakona o državnoj imovini bude i sporazum o raspodjeli te imovine na različite nivoe vlasti, počev od države do opštine. Prema njegovim riječima, pitanje državne imovine je pravno neuređeno:
„Mi još uvijek, nažalost, nemamo precizne podatke o državnoj imovini koja bi trebala biti predmet raspodjele po ovome nacrtu zakona i zbog toga je nužno takav jedan kompletan popis imovine izvršiti.“
Kutleša priznaje da će zemljišno-knjižnim uredima, zbog nesređenog stanja, trebati uputstvo na osnovu kojeg će prikupljati podatke za izradu nacrta zakona o državnoj imovini. On kaže kako ima dosta državne imovine koja je samo vanknjižno državno vlasništvo, poput rezidencijalnih objekata ili vila koje su građene bez građevinske dozvole. Osim toga, sva imovina kojom se trgovalo do marta 2005. neće biti predmet zakona, a na pitanje sa koliko državne imovine se od tog perioda trgovalo, Kutleša odgovara:
„Ono se moglo prometovati samo na način da dobiju dopuštenje, odnosno da Komisija za državnu imovinu napravi izuzetak. To se dogodilo u 17, 18 slučajeva.“
Predstavnici političkih partija različito tumače način na koji treba biti podijeljena državna imovina. I dok jedni smatraju kako država od imovine treba da uzme samo ono što je od državnog značaja, drugi navode da se državna imovina prvo treba popisati, pa tek onda voditi rasprava na koga da se knjiži. Visoki funkcioner HDZ-a BiH Ivo Miro Jović:
„U ovom trenutku prevladava mišljenje da ono što je potrebito državi za njeno funkcioniranje da država knjiži na sebe. Sve ostalo knjiže onda niže razine vlasti na sebe.“
Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović:
„Prvo se to mora upisati na državu BiH, a onda na osnovu sporazuma, koji također mora biti dio zakona o kojem će odlučiti poslanici Parlamenta BiH, na odgovarajući način raspoređeno.“
Predstavnica SNSD-a Milica Marković:
„Za SNSD nije prihvatljivo da se imovina uknjižava sva na BiH zato što ne možemo prihvatiti da se rijeke, zemljište, šume koje su u RS knjiže na BiH.“
Ponovo Zvonimir Kutleša:
„Nikada šume, niti rijeke, jezera, rudna bogatstva ne mogu biti predmet vlasništva.“
Povodom nedoumica i različitih tumačenja kome treba da pripadne državna imovina, oglasio se i visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak koji je uputio dopis liderima SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA u kojem navodi da državna imovina mora prvo biti upisana na ime BiH, a neposredno nakon toga na druge nivoe vlasti. Portparol Oleg Milišić:
„Pismo visokog predstavnika pruža tehničku pomoć koja bi trebalo da omogući da taj politički sporazum bude pretočen u legislativu na način koji bi pomogao tranziciju Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog izaslanika EU.“
Povodom Lajčakovog dopisa oglasio se predsjednik SNSD-a Milorad Dodik:
„Gospodin Lajčak jeste tumač Dejtonskog sporazuma, on nije tumač prudskog sporazuma. Prema tome, to je bilo nepotrebno da uradi uopšte.“
Predmet regulative državne imovine u BiH je imovina koja je bila predmet sukcesije SFRJ i imovina koja je do 31.12. 2001.bila u vlasništvu SRBiH.
U narednih desetak dana trebala bi biti održana sjednica Komisije za državnu imovinu na kojoj će biti razmatrana verzija nacrta zakona, čiji je predlagač Zvonimir Kutleša. On će, kako je najavio, nastojati da objedini dosadašnje pokušaje da se dođe do nacrta zakona, uključujući i dogovor trojice lidera.
