Profesor turizma Rade Ratković, koji je u više navrata upozoravao da je crnogorska turistička ponuda u odnosu na kvalitet preskupa, kaže:
"Mislim da ćemo platiti cijenu tog netržišnog ponašanja koje je sada još više potencirano globalnom krizom. Mi bi to mnogo lakše podnijeli da smo imali jednu valjanu strategiju konkurentnosti i da imamo stabilnije pozicije na tradicionalnim tržištima kao što je tržište Evropske unije, posebno Njemačke, Velike Britanije, mogli bismo da radimo zajedno sa turoperatorima kao što smo nekad radili i bezbolnije bismo to prevazišli. Mi smo imali najavu da imamo krizu i to internu krizu još prije dvije godine kada smo izbačeni iz kataloga velikih turoperatora, posebno Njemačke."
Predstavnik Evropske komisije u Crnoj Gori Nikola Bertolini juče je bez okolišanja na donatorskoj konferenciji Ministarstva turizma, rekao da su cijene na crnogorskoj obali veoma visoke, posebno u špicu sezone i poručio da one neće privući mnogo turista upoređujući ih sa jednom od najpopularnijih i najskupljih svjetskih destinacija Italijom, tvrdeći da u toj zemlji ima nižih cijena i bolje ponude. Međutim, Dragan Ivančević, direktor hotela "The Queen of Montenegro", kaže da mu nije jasno na koje turističke ponude se to odnosi:
"Ja sam siguran da smo izuzetno profilisali svoj kvalitet i da je on u skladu sa cijenama, međutim, moramo da znamo nekoliko stvari. U Crnoj Gori živimo u ambijentu u kome plaćamo najskuplje komunalije, sve ono što opterećuje prije svega hotelijarstvo kao kičmu turizma i hotelsku industriju, to su te takozvane komunalne usluge, usluge odvoza smeća, usluge vode, usluge struje, razne takse, porezi, prirezi i tako dalje to je nešto što je vrlo skupo, čak po nekim ocjenama najskuplje u regionu i to je nešto što opterećuje ukupne cijene."
Već je prošle sezone bilo golim okom vidljivo da je i pored svih zvaničnih informacija i uvrštavanja Crne Gore u prvih pet top destinacija na obali značajno manje turista nego ranije. Zvanična je statistika to međutim jedva primjećivala, a na njih su se nadovezivale tvrdnje državnih turističkih poslenika da je cilj elitni turizam, preciznije, manje gostiju sa boljom platežnom moći. Sva upozorenja da taj nivo kvaliteta nije postignut nijesu pomogla. S jeseni je međutim počela globalna kriza pa su stvari postale očiglednije. Iako tvrdi da cijene nijesu problem, Dragan Ivančević priznaje:
"Znamo da buking ne ide. Da najbolja i najveća tržišta još uvijek nijesu ni reagovala prema nama, a znamo da smo u prošlim godinama već dobijali avans od tih turoperatora u januaru mjesecu. Ove godine nijesmo, još nijesmo ni potpisali veliki broj ugovora, a kamoli da imamo neka ozbiljnija očekivanja nekog ozbiljnog bukinga."
U međuvremenu su se umnožili zahtjevi crnogorskih hotelijera da im je u naredne dvije godine potrebna kreditna pomoć od 16 do 20 miliona eura da prebrode krizu. Ministar turizma Predrag Nenezić za naš program je tim povodom u utorak rekao da se razmatraju kvaliteti pomoći, ali da to svakako neće biti o trošku poreskih obveznika, tačnije s budžeta. Ministar Nenazić tom prilikom je dodao i sljedeće:
"Nadamo se da će svi naši hotelijeri pokušati ubuduće mnogo više voditi računa o tim tržištima, o boljem portfoliju eventualnih tržišta čime će smanjiti rizik ukoliko jedno, dva ili tri tržišta u određenim vremenima pokažu slabije interesovanje za Crnu Goru. Moraju voditi mudriju i vjerovatno će voditi mudriju poslovnu politiku u svakom smislu, ne samo cjenovnu, nego tu je važno i podizanje kvaliteta samoga servisa, ali i nastupi na emitivnim tržištima, promocija za Crnu Goru."
Očigledna je poruka hotelijera da nije problem kvalitet usluge koju pružaju za visoke cijene već ostale infrastrukture za koje nijesu odgovorni. Dok sa druge strane ministar turizma šalje blago upozorenje da za ubuduće moraju praviti bolje planove, a profesor Rade Ratković kaže:
"Mislim da bi trebalo da se poslužimo iskustvima koje smo imali u prošlosti na Mediteranu i kod nas. Znamo da je španska Vlada dvije decenije bila ta koja je kontrolisala i odbravala cijene dok hotelijeri nijesu stekli dovoljno marketinških znanja da bi mogli da se ponašaju u skladu sa tržištem. Mi smo sada ne nekom novom tržišnom početku i mislim da bi trebalo i Vlada i hotelijeri da dogovore jednu strategiju."
"Mislim da ćemo platiti cijenu tog netržišnog ponašanja koje je sada još više potencirano globalnom krizom. Mi bi to mnogo lakše podnijeli da smo imali jednu valjanu strategiju konkurentnosti i da imamo stabilnije pozicije na tradicionalnim tržištima kao što je tržište Evropske unije, posebno Njemačke, Velike Britanije, mogli bismo da radimo zajedno sa turoperatorima kao što smo nekad radili i bezbolnije bismo to prevazišli. Mi smo imali najavu da imamo krizu i to internu krizu još prije dvije godine kada smo izbačeni iz kataloga velikih turoperatora, posebno Njemačke."
Predstavnik Evropske komisije u Crnoj Gori Nikola Bertolini juče je bez okolišanja na donatorskoj konferenciji Ministarstva turizma, rekao da su cijene na crnogorskoj obali veoma visoke, posebno u špicu sezone i poručio da one neće privući mnogo turista upoređujući ih sa jednom od najpopularnijih i najskupljih svjetskih destinacija Italijom, tvrdeći da u toj zemlji ima nižih cijena i bolje ponude. Međutim, Dragan Ivančević, direktor hotela "The Queen of Montenegro", kaže da mu nije jasno na koje turističke ponude se to odnosi:
"Ja sam siguran da smo izuzetno profilisali svoj kvalitet i da je on u skladu sa cijenama, međutim, moramo da znamo nekoliko stvari. U Crnoj Gori živimo u ambijentu u kome plaćamo najskuplje komunalije, sve ono što opterećuje prije svega hotelijarstvo kao kičmu turizma i hotelsku industriju, to su te takozvane komunalne usluge, usluge odvoza smeća, usluge vode, usluge struje, razne takse, porezi, prirezi i tako dalje to je nešto što je vrlo skupo, čak po nekim ocjenama najskuplje u regionu i to je nešto što opterećuje ukupne cijene."
Već je prošle sezone bilo golim okom vidljivo da je i pored svih zvaničnih informacija i uvrštavanja Crne Gore u prvih pet top destinacija na obali značajno manje turista nego ranije. Zvanična je statistika to međutim jedva primjećivala, a na njih su se nadovezivale tvrdnje državnih turističkih poslenika da je cilj elitni turizam, preciznije, manje gostiju sa boljom platežnom moći. Sva upozorenja da taj nivo kvaliteta nije postignut nijesu pomogla. S jeseni je međutim počela globalna kriza pa su stvari postale očiglednije. Iako tvrdi da cijene nijesu problem, Dragan Ivančević priznaje:
"Znamo da buking ne ide. Da najbolja i najveća tržišta još uvijek nijesu ni reagovala prema nama, a znamo da smo u prošlim godinama već dobijali avans od tih turoperatora u januaru mjesecu. Ove godine nijesmo, još nijesmo ni potpisali veliki broj ugovora, a kamoli da imamo neka ozbiljnija očekivanja nekog ozbiljnog bukinga."
U međuvremenu su se umnožili zahtjevi crnogorskih hotelijera da im je u naredne dvije godine potrebna kreditna pomoć od 16 do 20 miliona eura da prebrode krizu. Ministar turizma Predrag Nenezić za naš program je tim povodom u utorak rekao da se razmatraju kvaliteti pomoći, ali da to svakako neće biti o trošku poreskih obveznika, tačnije s budžeta. Ministar Nenazić tom prilikom je dodao i sljedeće:
"Nadamo se da će svi naši hotelijeri pokušati ubuduće mnogo više voditi računa o tim tržištima, o boljem portfoliju eventualnih tržišta čime će smanjiti rizik ukoliko jedno, dva ili tri tržišta u određenim vremenima pokažu slabije interesovanje za Crnu Goru. Moraju voditi mudriju i vjerovatno će voditi mudriju poslovnu politiku u svakom smislu, ne samo cjenovnu, nego tu je važno i podizanje kvaliteta samoga servisa, ali i nastupi na emitivnim tržištima, promocija za Crnu Goru."
Očigledna je poruka hotelijera da nije problem kvalitet usluge koju pružaju za visoke cijene već ostale infrastrukture za koje nijesu odgovorni. Dok sa druge strane ministar turizma šalje blago upozorenje da za ubuduće moraju praviti bolje planove, a profesor Rade Ratković kaže:
"Mislim da bi trebalo da se poslužimo iskustvima koje smo imali u prošlosti na Mediteranu i kod nas. Znamo da je španska Vlada dvije decenije bila ta koja je kontrolisala i odbravala cijene dok hotelijeri nijesu stekli dovoljno marketinških znanja da bi mogli da se ponašaju u skladu sa tržištem. Mi smo sada ne nekom novom tržišnom početku i mislim da bi trebalo i Vlada i hotelijeri da dogovore jednu strategiju."
