Tranzicija, dinamičan privredni rast, i sezonski karakter zapošljavanja u nekim djelatnostima, osnovni su razlozi za naglašenom potrebom za angažovanje stranih radnika u Crnoj Gori, rekao je za naš program pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Ratko Bakrač, koji dodaje da je to uslovilo, da na domaćem tržištu rada bude angažovano između 50.000 i 60.000 stranaca, uglavnom iz zemalja okruženja.
Građevinarstvo, turizam i uslužne djelatnosti su grane koje najviše pokreću tražnju za određenim zanimanjima koje crnogorski obrazovni sistem ne može da produkuje u traženom obimu, rekao je Bakrač, koji smatra da je moguće da će globalna ekonomska kriza uticati na obim zapošljavanja, ali da se stanje u pogledu strukture tražnje za određenim zanimanjima neće bitnije mijenjati:
"Zavod za zapošljavanje putem raznih vidova obuke nastoji da ublaži deficit. Na godišnjem nivou raznim vidovima obuke, obuhvati se oko 4.500 do 5.000 nezaposlenih, a na Birou rada u Crnoj Gori, obezbijeđuje se zapošljavanje još 6.000 do 7.000 lica sa evidencije Zavoda. Osim toga, radi dugoročnijeg rješavanja ovog problema, pokrenuto je i osnivanje centara za profesionalnu rehabilitaciju i informisanost kako bi se blagovremeno uticalo da se u redovni sistem obrazovanja uključe i deficitarna zanimanja."
Dok druge države, poput Hrvatske i Slovenije, uvode restriktivniji odnos prema radnoj snazi iz inostranstva, u Crnoj Gori predstavnici građevinarstva i turizma traže da se pojednostave procedure za zapošljavanje nerezidenata. Vlada je za Zavodom za zapošljavanje i Unijom poslodavaca formirala radnu grupu koja, između ostalog, treba da radi i na rješavanju ovog problema.
Iako se efekti globalne ekonomske krize osjećaju i u Crnoj Gori, a možda najizrazitije u građevinarstvu koje je u prethodnom periodu doživjelo najveću ekspanziju, potreba za sezoncima sa strane i dalje postoji, ali procedure su dugotrajne i komplikovane. Maja Krstajić, građevinsko preduzeće "Čelebić":
"Naša pravna služba svakodnevno i mukotrpno radi na produžavanju postojećih, vađenju novih dozvola i na svemu što je potrebno u papirologiji neophodnoj za zapošljavanje jednog nerezidenta. Prosto je za nevjerovati kolika je to procedura, za zapošljavanje nerezidenata u Crnoj Gori, odnosno, da se redovno, kvalitetno i efikasno održava njegov rad u kompaniji. To je zaista jedna prilično komplikovana procedura, tako da mi, pretpostavljam kao i većina građevinara, pozdravljamo inicijativu da se pojednostavi primanje i rad nerezidenata."
Pored građevinarstva i turizma najviše sezonaca, do sada je zapošljavala trgovina. Vlasnik trgovačkog lanca "Voli" Dragan Bokan se slaže da su procedure preduge i komplikovane, ali kaže da će ove godine u trgovini biti drugačije nego do sada:
"Smatram da je to bilo veoma bitno i jedno od ključnih pitanja prošle godine. Ove godine dolaskom globalne finansijske krize u Crnu Goru, koja hara cijelim svijetom, svi smo u tom lancu. I privreda i potrošači, obični građani. Ja smatram da, što se tiče trgovine, u Crnoj Gori ove godine neće biti potrebe za tražnjom kvalifikovanih ljudi. Kompanija "Voli" je prošle godine zapošljavala ljude, i bilo je problema sa kadrovima za objekte koji se nalaze na crnogorskom primorju. Ove godine, doći će do otpuštanja radnika.“
Crna Gora, međutim, još uvijek ima značajan broj nezaposlenih, a uvozi radnu snagu. Ukoliko strana radna snaga nalazi interes da se zapošljava na poslovima zidara, konobara, prodavaca i pomoćnih radnika u ovim oblastima postavlja se pitanje zašto nezaposleni u Crnoj Gori ne žele da rade te poslove. Maja Krstajić, potrparol firme "Čelebić":
"Možda tu pomalo postoji onog crnogorskog problema, da Crnogorci biraju lakše poslove. Oni se, ukoliko konsultujete Zavod za zapošljavanje, mnogo više odlučuju za neke lakše poslove."
Građevinarstvo, turizam i uslužne djelatnosti su grane koje najviše pokreću tražnju za određenim zanimanjima koje crnogorski obrazovni sistem ne može da produkuje u traženom obimu, rekao je Bakrač, koji smatra da je moguće da će globalna ekonomska kriza uticati na obim zapošljavanja, ali da se stanje u pogledu strukture tražnje za određenim zanimanjima neće bitnije mijenjati:
"Zavod za zapošljavanje putem raznih vidova obuke nastoji da ublaži deficit. Na godišnjem nivou raznim vidovima obuke, obuhvati se oko 4.500 do 5.000 nezaposlenih, a na Birou rada u Crnoj Gori, obezbijeđuje se zapošljavanje još 6.000 do 7.000 lica sa evidencije Zavoda. Osim toga, radi dugoročnijeg rješavanja ovog problema, pokrenuto je i osnivanje centara za profesionalnu rehabilitaciju i informisanost kako bi se blagovremeno uticalo da se u redovni sistem obrazovanja uključe i deficitarna zanimanja."
Dok druge države, poput Hrvatske i Slovenije, uvode restriktivniji odnos prema radnoj snazi iz inostranstva, u Crnoj Gori predstavnici građevinarstva i turizma traže da se pojednostave procedure za zapošljavanje nerezidenata. Vlada je za Zavodom za zapošljavanje i Unijom poslodavaca formirala radnu grupu koja, između ostalog, treba da radi i na rješavanju ovog problema.
Iako se efekti globalne ekonomske krize osjećaju i u Crnoj Gori, a možda najizrazitije u građevinarstvu koje je u prethodnom periodu doživjelo najveću ekspanziju, potreba za sezoncima sa strane i dalje postoji, ali procedure su dugotrajne i komplikovane. Maja Krstajić, građevinsko preduzeće "Čelebić":
"Naša pravna služba svakodnevno i mukotrpno radi na produžavanju postojećih, vađenju novih dozvola i na svemu što je potrebno u papirologiji neophodnoj za zapošljavanje jednog nerezidenta. Prosto je za nevjerovati kolika je to procedura, za zapošljavanje nerezidenata u Crnoj Gori, odnosno, da se redovno, kvalitetno i efikasno održava njegov rad u kompaniji. To je zaista jedna prilično komplikovana procedura, tako da mi, pretpostavljam kao i većina građevinara, pozdravljamo inicijativu da se pojednostavi primanje i rad nerezidenata."
Pored građevinarstva i turizma najviše sezonaca, do sada je zapošljavala trgovina. Vlasnik trgovačkog lanca "Voli" Dragan Bokan se slaže da su procedure preduge i komplikovane, ali kaže da će ove godine u trgovini biti drugačije nego do sada:
"Smatram da je to bilo veoma bitno i jedno od ključnih pitanja prošle godine. Ove godine dolaskom globalne finansijske krize u Crnu Goru, koja hara cijelim svijetom, svi smo u tom lancu. I privreda i potrošači, obični građani. Ja smatram da, što se tiče trgovine, u Crnoj Gori ove godine neće biti potrebe za tražnjom kvalifikovanih ljudi. Kompanija "Voli" je prošle godine zapošljavala ljude, i bilo je problema sa kadrovima za objekte koji se nalaze na crnogorskom primorju. Ove godine, doći će do otpuštanja radnika.“
Crna Gora, međutim, još uvijek ima značajan broj nezaposlenih, a uvozi radnu snagu. Ukoliko strana radna snaga nalazi interes da se zapošljava na poslovima zidara, konobara, prodavaca i pomoćnih radnika u ovim oblastima postavlja se pitanje zašto nezaposleni u Crnoj Gori ne žele da rade te poslove. Maja Krstajić, potrparol firme "Čelebić":
"Možda tu pomalo postoji onog crnogorskog problema, da Crnogorci biraju lakše poslove. Oni se, ukoliko konsultujete Zavod za zapošljavanje, mnogo više odlučuju za neke lakše poslove."