Dostupni linkovi

Nekoliko odredbi Ustava Bosne i Hercegovine krše ljudska i manjinska prava i moraju se mijenjati kako bi ova zemlja mogla računati na članstvo u Evropskoj uniji, rečeno je tokom današnje konferencije o zaštiti ljudskih i manjinskih prava. Konferencija je dio projekta "Parlament za Evropu”, a na njoj su učestvovali i predstavnici Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope.

Zbog diskriminatornih odredbi u Ustavu BiH Dervo Sjedić i Jakob Finci tužili su BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Tužili su je zbog nemogućnosti da se kao pripadnici nacionalnih manjina kandiduju na mjesto člana Predsjedništva i delegata Doma naroda Parlamenta BiH. Dervo Sejdić kaže da presuda još nije donesena, ali očekuje da će ovo pitanje biti riješeno u njihovu korist:

„U svojoj tužbi navodimo da su Ustav i Izborni zakon po osnovu Ustava diskriminatorni prema nacionalnim manjinama. Očekujem da će Sud donijeti rješenje kojim će BiH biti obavezna da Ustav prilagodi međunarodnim standardima ljudskih prava kako bismo svi, bez obzira na nacionalnu, etničku, političku ili bilo koju drugu razliku, imali jednaka prava.“

Ovo je samo jedan od slučajeva kršenja ljudskih prava u BiH koji se nalazi pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Od kada je postala članica Vijeća Evrope, BiH je pred ovim sudom imala osam presuda u kojima je ustanovljena povreda ljudskih prava, istakla je Monika Mijić, agentica Vijeća ministara BiH pred Sudom u Strazburu:

„Situacija je relativno dobra i normalna kao i u svakoj drugoj državi članici Vijeća Evrope. Mi smo relativno mlada članica Vijeća Evrope i prvi predmet koji je dostavljen Bosni i Hercegovini je dostavljen tek 2004. godine. Za ovih pet godina od kada je prvi predmet dostavljen od strane Suda protiv BiH doneseno je ukupno 12 odluka i osam presuda.“

Prema mišljenju univerzitetskog profesora iz Graca Jozefa Marka, mehanizam zaštite ljudskih prava u BiH je dobar jer kroz Dejtonski sporazum BiH su na raspolaganju svi međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava. Također, profesor Marko kaže da BiH ima i efikasne sudove, a posebno ustavne. I pored toga postoji mogućnost da će BiH morati mjenjati svoj sudski sistem:

„Kada jednom Evropski sud za ljudska prava proglasi državu krivom za kršenja ljudskih prava, to ne znači samo da taj pojedinac koji je stranka u postupku ima pravo na odštetu, nego često to podrazumijeva da zemlja mora unijeti promjene u svoj sudski sistem kako bi harmonizirala svoje pravosuđe s evropskom konvencijom o ljudskim pravima. I ako Sud za zaštitu ljudskih prava utvrdi da je BiH kriva za kršenje prava u slučaju pripadnika „ostalih“ koji se ne mogu kandidovati za mjesto člana Predsjedništva, to će biti jasan znak političarima da je potrebno unijeti promjene u Ustav.“

Ipak, pojedini predstavnici Vijeća Evrope smatraju da u BiH do sada nije urađeno dovoljno, posebno ukoliko su ozbiljne namjere da postane članica EU. BiH će morati osigurati stabilne institucije kao osnovne garante demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i poštovanje prava manjina, poručio je predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope Luis Maria de Puig:

„U Strazburu se nadamo da će jednog dana BiH biti ’normalizirana zemlja’ u pravnom, institucionalnom i ekonomskom smislu. Posebno očekujemo trenutak kada će BiH moći da integriše svoje institucije sa drugim evropskim i međunarodnim institucijama.”

Kako je zaštita ljudskih prava jedna od najznačajnih oblasti u procesu pregovora jedne zemlje za ulazak u EU, pozitivna iskustva Slovenije na tom putu prenijela je šefica pravnog odjela Ministarstva vanjskih poslova Slovenije Simona Drenik. Ona je naglasila da je Slovenija dva puta morala mijenjati ustav:

„Na kraju-krajeva, sve te promjene su unutrašnji proces koje jedna zemlja mora da uradi. Kada se mi osvrnemo na reforme koje smo morali da napravimo vezano za denacionalizaciju, mislim da je to bio jedan veliki posao i da je to kvalitetno urađen posao. U svakoj zemlji kad se vode razgovori o reformama uvijek postoje snage koje zagovaraju zaštitu postojećeg stanja. Nadam se da će BiH uvidjeti da je ovaj proces dobar za nju, a ne da je to nešto što je nametnuto sa strane.“

Bosni i Hercegovini se preporučuje da ispravi sve diskriminatorne odredbe u Ustavu i uskladi ih sa međunarodnim standardima ljudskih prava, posebno s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG