Dostupni linkovi

Nakon sastanaka tri bh. lidera u Prudu, a zatim u Banjoj Luci otvoren je niz pitanja o stvarnim dometima dogovora: teritorijalne jedinice, ekonomske regije, etnički čista područja. U medijima su se pojavile i navodne geografske karte koje su dogovorili Dodik, Čović i Tihić. Čak i ove karte se razlikuju jer su, navodno, jednu "krojili" Dodik i Čović, a drugu sam Tihić.

Iako su mediji u BiH objavili karte teritorijalne podjele BiH na četiri jedinice, tačnije tri nacionalno podijeljena entiteta i sarajevski distrikt, koju su usaglasili Dragan Čović predsjednik HDZ BiH, i Milorad Dodik, lider SNSD-a, a prema osnovama pregovora u Banjoj Luci, takvog dogovora nema, saopšteno je iz HDZ-a BiH. Mišo Relota, portparol stranke, kaže:


„Radi se o neozbiljnim insinuacijama, odnosno podmetanjima od strane protivnika i sporazuma u Prudu i banjalučkog dogovora. Dogovor iz Pruda i dogovor iz Banje Luke su dogovori lidera tri najjače stranke u BiH i u tom kontekstu se treba gledati, nikako parcijalno. O nikakvim kartama, odnosno o teritorijalnom razgraničenju nije bilo govora. To će doći tek u završnoj fazi. I sve ovo što se pojavilo u posljednje vrijeme, to je plod onih koji ne žele dobro BiH.“

Sulejman Tihić, predsjednik SDA, kaže kako dogovor dvojice spada u domen špekulacije:


„Te karte koje se objavljuju u novinama nisu rezultat naših dogovora. One su rezultat raznih špekulacija ili pak ranijih stavova naših stranaka u nekim vremenima kada smo mi radili deklaracije, ustavne refome itd.“

Uporedo s kartom koja je navodni dogovor Čovića i Dodika, pojavila se i ona s kojom bi u nastavak razgovora ušla SDA. Što se tiče vizije BiH predložene od strane njegove stranke, Tihić kaže:

„Četiri ekonomske regije - tuzlanska regija do Save na sjeveru, desno bi to bila Drina uključujući i Srebrenicu, sarajevska regija bi se prostirala od sadašnjeg kantona Sarajevo i Zenice, dobrim dijelom srednje Bosne do Drine i ovamo Crne Gore, banjalučka regija bi bila Krajina, a mostarska regija bi bila istočna i zapadna Hercegovina dole do Jadrana i gore do Ivana.“

Beriz Belkić, potpredsjednik Stranke za BiH, koja je jedan od najoštrijih kritičara prudskog sporazuma, kaže kako je ponovno uzimanje šestara i prekrajanje države po nacionalnom ključu apsolutno neprihvatljivo:


„Ovakve kombinacije, koje su za nas neprihvatljive, apsolutno sugerišu narodima da se izoliraju i teritorijalno i bez ikakvih argumenata određenu teritoriju proglase ekskluzivno teritorijom jednog naroda. To sigurno nije dobro ni za sve te narode u čijem navodnom interesu se to crta jer se ti narodi guraju u torove i samoizolaciju.“

Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić ističe kako treba voditi računa i o etničkim faktorima prilikom uspostavljanja regija, ali i drugi kriteriji moraju biti zastupljeni. No kad je riječ o uspostavljanju regija, Ljubićev stav je da se o svemu pregovara:


„Naravno da je rano za karte u ovoj fazi razgovora o ustavnoj reformi, ali nije rano za početak procesa ustavne reforme. A kad-tad će morati doći na red razgraničenje federalnih jedinica, ustrojbenih jedinica u BiH. Ono što je stav moje stranke, koji se razlikuje od nekih lidera trojke, je to kada dođe do transformacije teritorijalne BiH, onda čitava BiH će biti na stolu, dakle obadva njezina entiteta, a ne, kao što neki to gledaju, federalizacija ili refederalizacija samo Federacije.“

SNSD neće dovesti u pitanje opstanak RS nakon izjave Dragana Čovića da će „Dodik govoriti da je RS neupitna sve dok ne postigne drugačiji dogovor,“ kazao je Banjoj Luci Milorad Dodik, a prenio ga je Biro za informisanje Vlade RS. U SNSD-u demantuju sve navode o usaglašavanju bilo kakvih karata ističući kako se radi o podmetanjima onih koji nisu za dogovor. Dušanka Majkić:


„To je hajka koja treba da učini maksimalno da se građani BiH odluče protiv i da ne podržavaju ovaj sporazum smatrajući svaki od naroda da je to na njegovu štetu. Dakle, nisu s dobrim namjerama krenuli ti koji crtaju karte u momentu kad ništa od stvari nije dogovoreno.“

Naredni sastanak trojke zakazan je za 23. februar u Mostaru kada će se razgovarati o nadležnostima države i srednjeg nivoa vlasti. Također bi trebao biti preciziran broj ministarstava i izgled vlade na nivou BiH, broj zastupnika u parlamentima, te način na koji bi funkcionisali predsjednik i njegova dva zamjenika.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG