Dostupni linkovi

Na klackalici između Istoka i Zapada


Beograd
Beograd

Dolazak evropske delegacije koja proverava koliko je Srbija spremna za ulazak na belu šengensku listu, još jednom je povod za pitanje zašto je Srbija, uz Bosnu i Hercegovinu, jedina zemlja u regionu u kojoj ne postoji politički konsenzus u vezi sa priključenjem Evropskoj uniji.

Jedno istraživanje ove godine pokazalo je da je podrška ulasku u Uniju opala kod građana Srbije za 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, mada je još uvek visoka - 60 odsto ispitanika smatra da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji.

Ono što se dešava u srpskom parlamentu, možda najbolje pokazuje političko raspoloženje u odnosu na Brisel. Umesto da ubrzano donosi zakone kojima se prilagođava standradima Evrope, u Parlamentu se danima, nedeljama, mesecima navlače između Tome i Voje, nadgornjavaju se ko će upotrebiti teže reči, ko biti duhovitiji, ko izmamiti više aplauza i narugati se, uz sočne psovke ako treba, protivničkoj strani. Kada je Parlament nedavno odbio da radi jer nema TV prenosa, Jeljko Kacin, evropski zvaničnik zadužen za Balkan, prosledio je poruku Beogradu da je potpuno neshvatljivo takvo ponašanje u trenutku kad Srbija toliko kasni sa donošenjem proevropskih propisa.

Dakle, zašto je tako teško da se političari slože da je prioritet Srbije da bude tamo gde svoje interese prepoznaju i svi susedi, i mnogo razvijenije i nešto siromašnije zemlje?

Milorad Mirčić iz Srpske radikalne stranke, partije koja preferira okretanje Rusiji, navodi dva razloga koja su, za Šešeljeve radikale, ključna prepreka između Beograda i Brisela:


"Taj ulazak i saradnja uvek su uslovljavani nečime što bi Srbija trebalo da uradi, a pogotovo onaj deo koji od Srbije zahteva odricanje od dela teritorije, što je potpuno neprihvatljivo kada je u pitanju Kosovo i Metohija. Nikakvu pomoć, ništa konkretno, ljudi nisu videli u proteklih osam godina, nešto što bi moglo da bude realno opipljivo ili na neki način predočeno kao mogućnost poboljšanja uslova i saradnje sa Evropskom unijom."

Slobodan Samardžić iz Koštuničine Demokratske stranke Srbije, čija je Vlada pala zbog tvrdokornog stava prema Briselu, Vlada koja je bila spremna da se odrekne evropskog puta Srbije, kaže da je problem što Evropska unija priznaje nezavisno Kosovo:


"U Srbiji je stvoren razdor između stranaka koje ne pristaju na tu ulogu Unije i stranaka koje pristaju na tu ulogu Unije. Dakle, vladajuća većina ne želi da vidi ovo o čemu ja govorim nego misli da bi Srbija, u krajnjoj liniji, mogla da ostvari integraciju sa Evropskom unijom i da zadrži Kosovo. To je praktično nemoguće u ovom režimu odnosa Unije prema pitanju Kosova."

Žarko Korać, narodni poslanik sa liste Čedomira Jovanovića, kaže da je ta klackalica između Istoka i Zapada istorijski ukorenjena i da prevazilazi sve aktuelne razloge. U Srbiji su uvek bile jake sa jedne strane evropske, sa druge protivevropske snage koje se oslanjaju na Rusiju i čije su pozicije čvrste u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i nasleđu poznatog antievropejca Nikolaja Velimirovića. Tako je i danas. Ipak, kaže Korać, suština problema je u ponašanju sadašnje vlasti:


"Imamo predsednika i trenutnu politiku najveće i najuticajnije stranke u političkom životu, koja drži sve poluge vlasti, koji želi da pomiri te dve Srbije, što je nemoguće, a u tom mirenju gube proevropske stranke."

Zagrebačkog profesora Žarka Puhovskog, dobrog poznavaoca prilika u regionu, ne čudi evroskepticizam dela građana Srbije i nedostatak političkog konsenzusa:

"Zato što je Srbija nekoliko godina bila pod pritiskom sankcija koje su dolazile upravo iz tog dela sveta, dakle, iz Evropske unije. Drugo, bila je, i to se ne sme zaboraviti, bombardovana avionima koji su nosili zastave država te iste Unije. To nije nešto što bi političari ove ili one orijentacije propustili da iskoriste za svoje ciljeve, pri čemu ne bi trebalo zaboraviti da je deo propagande za Evropsku uniju plitkouman, odnosno ponaša se kao da je Evropska unija neka vrsta nove Moskve ili Carigrada koje bi trebalo bez pogovora i bez ikakve kritike slušati."

Da li građani prepoznaju svoje interese u priključenju Evropskoj uniji i kako komentarišu stavove svojih političkih predstavnika, pitali smo Užičane:

"I mlado i staro je za to – sigurno za to."

"Ne znam, ne znam da ti kažem, nismo mi to zaslužili."

RSE: Dakle, još nismo zreli za to?

"Nismo, naše društvo je načisto propalo, sve je korumpirano."

"Ja bih glasao za Evropsku uniju, to bi bilo dobro, ali kakvi smo mi Srbi, ne znam kada će se to dogoditi. Verujem da ćemo ući, ali kada?! Kada svi budu izlazili iz Evropske unije mi ćemo tada možda ući."

"Deset-petnaest godina nas ucenjuju i ne može bolje. Ne vidim razlog da se oko toga trudimo, da bismo ušli u Evropsku uniju."

"Mislim da je Evropska unija samo jaram na vratu ove države."

XS
SM
MD
LG